četvrtak, travanj 30, 2009
Jutarnji list: Fakultetsko vijeće: Podržavamo ciljeve i metode studenata (video)"Vijeće je zaključilo da podržava ciljeve i metode koje koriste studenti, pa nastave na tom fakultetu neće biti do daljnjega.“
Javno.hr: I studenti ADU žele pravo na besplatno obrazovanje"Od Vlade RH traže restrukturiranje sustava financiranja visokog obrazovanja te realno financiranje umjetničke nastavne produkcije ADU.“
Novi List: Studenti postigli cilj, ali treba vremena"Postigli ste ono o čemu se razgovara već godinama, ali nikako da se stvori kritična masa koja bi to i sprovela. Sada se ta masa stvorila i dogovoreno je da se krene u promjenu sustava naplate školarima.“
Net.hr: Poruku ste poslali, a sad na nastavu"Mesić smatra kako je svaki prosvjed i svako javno izražavanje mišljenja znak demokracije neke zemlje, no da prosvjedi ipak ne bi trebali ići unedogled.“
Tportal: I Senat zatražio prestanak blokade"Senat je tako podržao i odluku Rektorskog zbora da će se u najavljenim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju isključivo poštivati načelo uspješnosti, što znači da se neće udovoljiti zahtjevu studenata koji se tom kriteriju protive.“
Zamirzine: Nije blokada, nego je deblokada"Ono što neoliberalni aparat zove opstrukcijom nastave, zapravo je konstrukcija kvalitetnije nastave i što je najbitnije, drugačije kontekstualizirane nastave, one koja ne priprema studenta za tržište, nego mu pruža znanje.“
H-alter: Osigurava li besplatno obrazovanje jednak pristup obrazovanju?"Čak uz potpuno besplatno visoko obrazovanje postoji opasnost da si potencijalni studenti ne mogu priuštiti studiranje zbog nedostatka financijskih sredstava.“
Javno.hr: Studentima prijete 'Slobodni građani Hrvatske'"I vaši očevi, komunjare, naučile su vas da govorite u ime građana, u ime naroda. Prestanite Govoriti u ime nas naroda: za socijalnu jednakost.“
Drage studentice i studenti,
Udruge i kolektivi: Attack, Bass Invaders, Confusion, Crobot, Demode, Groodanje, Inicijativa udruga i nezavisnih kolektiva Medika, Jabbaton, Kingston, Pistolero i Trip To Zion podržavaju vašu akciju za pravo na besplatno obrazovanje. Put do znanja mora biti jednako otvoren za sve građane bez obzira na njihov imovinski status. Jedino tako ćemo smanjiti razlike koje nas sve više udaljavaju.
Uz vas smo jer je
Jedan svijet. Jedna borba. Znanje nije roba.
Udruge i kolektivi privremeno okupljeni
pod imenom Zvuk blokade
Tražimo 20 ljudi za pomoć pri organizaciji glazbenog događanja ZVUK BLOKADE koji će se održati u subotu 2.svibnja u staroj tvornici MEDIKA. Potrebne su nam osobe koje bi nam pomogle održavati red i počistiti prostorije nakon događanja (trijezni :). Molimo vas da se s prijavama javite na mail: majagujinovic@gmail.com ili na broj mobitela: 098 9656 308.
Donosimo četvrti u nizu informativnih grafova koje je za nas pripremio Teo Matković, asistent na Pravnom fakultetu. Današnji graf prikazuje broj studenata koji su diplomirali u periodu od 1991. do 2007.
1. Broj osoba koje su stekle diplomu stručnog ili sveučilišnog studija postojano raste od 1994. godine kada je iznosio 8 394 osoba do 2007. kada je diplomiralo 20 959 osoba, što je povećanje od 150%.
2. Usporedbe radi, 1984. diplomiralo je 13 533 osoba, no nadajle se kroz osamdesete se broj smanjivao.
3. Crna linija prikazuje kretanje veličine generacije u dobi od 24 godine (samo osobe prisutne u zemlji), prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine. Nakon 2007. ona će se ubrzano smanjivati.
4. Udjel generacije koji je stekao visoko obrazovanje porastao je od 14,7% u 1991. godini do 36,1% u 2007. godini. Dakle, trenutno više od trećine generacije stječe visoko obrazovanje.
5. Moguće je načiniti procjenu prolaznosti uspoređujući broj osoba koje su diplomirale u nekoj godini sa brojem osoba koje su započele studij šest godina ranije (medijalno trajanje uspješnog studija).
6. Tako mjerena, prolaznost se je kretala od 49% za "ratne generacije" u 1996. godini do 59% u 2007. godini, iskazujući blagi trend rasta.
7. Drugim rječima, oko 40-50% studenata koji počnu studij isti ne završe. Ukoliko su upisni kriteriji ("prag") svojevrsno jamstvo sposobnosti studenta da završi studij, troškovi studiranja (osim školarina) značajni, kao i izgubljeno vrijeme studenata, ako su posljedice po daljnju karijeru i život ogromne, zašto je stopa završavanja studija ovoliko niska?
8. Promjena režima i uvjeta studiranja uvođenjem Bolonje mogla je utjecati (vjerojatno pozitivno) na stopu završavanja studija, ali to će se za sveučilišne studije moći ustanoviti tek kroz dvije-tri godine.
9. Kroz promatrano razdoblje rodne razlike su se povećale. Uprotekle tri godine gotovo 60% diploma ostvaruju žene, značajno više nego u 1990ima (53-56%).
Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković
Od samoga početka akcije ni najviše državne instance nisu mogle odoljeti napasti da studentsko dizanje glasa protiv socijalno destruktivne politike koju iste te instance vode iskoriste za uvježbavanje poze vlastite tobožnje demokratske zrelosti. Deklarativno nam se atestira pravo na protest, ali samo kao praznu kazališnu gestu i performans. Od samoga se početka osporava relevantnost i razumljivost artikulaciji političkog i društvenog cilja kojemu protest treba priskrbiti vidljivost. Ono što nam se poručuje jest: imate pravo dizati glas, ali vaše glasanje neće imati status suvisloga govora. Druga stvar koja je od presudne važnosti za vladajuće birokrate jest da protest bude kratak i bez osjetnih posljedica po daljnje funkcioniranje administrativnog aparata kojime upravljaju.
Da je tomu doista tako pokazuje sve otvorenije spominjanje „represivnih mjera“ protiv onih koji su počinili grijeh i demokratsko pravo na protest shvatili ozbiljno. Iza kulisa i službene fasade demokratske dobrohotnosti stvari su još kudikamo eksplicitnije, a pritisci na studente, asistente i profesore bliži razini otvorenoga psihološkog rata. Poručujemo da se nećemo dati zastrašiti tim igricama, niti ćemo dopustiti da bilo koji od naših kolega bude razapet i demonstrativno žrtvovan jer je ustao u ime svih. Logika demonstrativnoga javnog kažnjavanja ima dugu povijest kao sredstvo pacifikacije i zastrašivanja širokih slojeva. Njezina je svrha ušutkati one koji bi se mogli usuditi ustati u obranu javnih interesa, a protiv interesa elita. Jedan aspekt ove akcije je i podsjetnik na činjenicu da povijest otpora protiv tih strategija ušutkivanja teče paralelno s ovom prvom. U slučaju da nakon svršetka ove akcije netko od naših kolega ili solidarnih profesora bude šikaniran i kažnjavan zbog svojega angažmana, nećemo se libiti krenuti u daljne akcije solidarnosti. Ako smo i slabiji u ovoj priči, nećemo pristati na svođenje na apsolutnu nemoć.
U medijima se množe glasine o padu potpore našoj akciji. Mediji stvarnost podvrgavaju specifičnoj temporalnosti senzacija i spektakla pa ne čudi ako je ustrajnost nešto za što im ponekad nedostaju kategorije. Ako su i proizvođači vijesti do određene mjere i zasićeni ovom akcijom, dosad prebrojenih trideset tisuća peticijom iskazanih glasova potpore svjedoče o tome da šira javnost o ovome pitanju možda ima drugačije stavove od nekih bučnijih predstavnika medija.
Pozdravljamo studente dvadeset fakulteta u Hrvatskoj koji se u ovome trenutku nalaze u blokadi. Na nama je da ustrajemo u obrani prava na obrazovanje i nakon što mediji izgube interes jer im više ne pružamo dovoljno uzbudljivih novih slika. Pozdravljamo odluku Vijeća Filozofskog fakulteta o daljnjoj potpori studentskoj inicijativi. Protivno plasiranim glasinama, studenti i profesori nepodijeljeno nastavljaju zajedničku borbu.
Također, izražavamo svoju bezrezervnu podršku radnicima koji ovih dana ponovno kreću u aktivniju borbu za svoja prava.
Autor/ica: Saša
Ostala ekipa: Saša
Produkcija: Restart
Trajanje: 00:17:04
Prvi plenum održan na Hrvatskim studijima nakon kojega dolazi do pokušaja blokade nastave. Izjave voditelja Zvonimira Čuljka te odbijanje prihvaćanja blokade od strane fakultetskog osoblja.
Više na:
http://restarted.hr/
Udruga navijača nogometnog kluba Zagreb Bijeli anđeli u ovim trenucima borbe za naše elementarno pravo, što pravo na besplatno obrazovanje svakako jest, želi Vam pružiti pismo bezrezervne podrške s vjerom da ćete do kraja ustrajati u svojim zahtjevima i izboriti pobjedu.
Čestitamo Vam na odvažnosti i hrabrosti za ovakav potez, nažalost nesvakidašnji za ovdašnje prilike, s kojim ste nakon određene skepse i zlonamjerne kritike u hrvatskim medijima te smiješne usporedbe s gerilcima ipak pobrali simpatije široke javnosti te potaknuli ostale studente po cijeloj Zemlji da se bore za pravo koje je studentskoj populaciji toliko prirodno, a to je pravo na besplatno obrazovanje.
Veoma je važno napomenuti da je ovom Vašom inicijativom prava i istinska demokracija izbila na vidjelo, a tu leži prava snaga ovoga pokreta. Također vjerujemo da će se svi studenti i građani ujediniti u ovome cilju i mnogo naučiti od Vas.
Jedna od zadaća ove navijačke skupine je borba protiv svih oblika diskriminacije kako na tribini tako i u društvu. Smatramo da se plaćanjem obrazovanja vrši diskriminacija i da je ova borba usmjerena protiv nje tako da Vam s našom najiskrenijom podrškom želimo uspješno privođenje akcije kraju i ispunjenje svih Vaših traženja.
predsjednik udruge
Marko Ciprijanović
*Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)* podržava studentsku borbu za besplatno obrazovanje. Očuvati obrazovanje dostupno svima jednostavno znači obraniti ono što su ostvarile progresivne snage prošlih generacija. Komercijalizacija obrazovanja, koje je plaćanje školarina samo jedan aspekt, predstavlja korak unatrag. Umjesto da su napori današnje studentske generacije usmjereni na borbu protiv vlasništva nadznanstvenim dostignućima i patentima, koji guše znanstveni i tehnološki razvoj, umjesto da se danas borimo za demokratizaciju obrazovanja i slobodu ideja, a protiv autoritarnog školstva, mi se danas nažalost nalazimo u takvoj povijesnoj situaciji da smo prisiljeni na mobilizaciju za jedan defenzivan cilj – puku obranu prava na besplatno obrazovanje.
Ali, metoda kojom se pobunjeni studenti služe –direktna akcija preuzimanja fakulteta i uspostavljanja alternativne nastave, i direktna demokracija na studentskim plenumima – otvaraju neke nove vidike svijesti potlačene klase, koji možda dovedu do prelaska u ofanzivu u klasnoj borbi. Da do toga dođe potrebno je da raskrstimo s uskim, partikularnim pogledima na društvene borbe. Borba studenata protiv školarina, kao i borba radnika protiv privatizacijske pljačke ili za bolje uvjete, kao i borba za očuvanje ekosustava Planeta, dio su istog rata – onog klasnog – koji se vodi između kapitalističkih vladara svijeta i njihovih političarskih i menadžerskih slugu – i nas koji radimo, plaćamo i ginemo; između njihovih beskrupuloznih porobljavajućih pretenzija i naše potrebe za zdravljem i slobodom. Radnici i radnice su naše majke i očevi koji nam plaćaju školarine, pa se besplatno školstvo i njih tiče, kao što se njihova borba za bolje uvjete rada tiče i nas studenata, budućih nadničarskih robova; kao što nas se svih tiče antimilitaristička, anti-NATO borba, jer smo financijeri i topovsko meso u ratovima koje nam naši gospodari pripremaju. Kroz takvo, klasno osvještavanje neka se rodi široka slobodonosna solidarnost!
Mi iz MASA-e posebno smo sretni što vidimo da se na valu studentskog bunta ne izdižu nekakvi lideri, što čitamo kao značajan emancipacijski potencijal.
Direktna demokracija i ne-hijerarhijsko organiziranje neka su nam i cilj i sredstvo! Preuzimanje fakulteta s uspostavljanjem alternativne nastave i ne-hijerarhijsko direktno-demokratsko odlučivanje na plenumima nisu samo sredstvo postizanja cilja – ukidanja školarina, već su i progresivan prijedlog kako bi fakultet trebao funkcionirati stalno – kroz ravnopravan odnos onih koji znanje daju i onih koji ga traže, kroz odbacivanje zastupanja kao nelegitimnog, kriminogenog i neodrživog, kroz ukidanje submisivne rutine i poticanje sudjelovanja i kreativnosti.
*Jedan svijet, jedna borba!*
*Solidarno*,
/Vaši anarhosindikalisti i anarhosindikalistkinja
Na desetome plenumu, održanom u srijedu, 29.04.2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda. Plenum je odlučio da se blokada nastavlja i u četvrtak.
Članovi plenuma pozvani su 1. svibnja 2009. u 9h na Trg bana Jelačića gdje će se održati veliki sindikalni prosvjed.
Studenti dizajna danas su donijeli odluku da će se na simboličan način pridružiti kolegama i kolegicama koji diljem Hrvatske sudjeluju u blokadama svojih fakultetâ. Budući da se studij dizajna održava na nekoliko lokacija u Zagrebu, što bitno otežava „klasičan“ oblik blokade, svakoga će dana od 12 do 15 h blokirati nastavu i održavati vlastiti kreativni program.
Posjetili su nas studenti kroatistike s Varšavskog sveučilišta. Snimaju dokumentarac o našoj blokadi i mole studente za suradnju.
Delegati koji su bili prisutni na današnjoj sjednici Fakultetskog vijeća izvijestili su plenum o donesenim zaključcima [vidi
Izjavu Fakultetskog vijeća], s kojima se plenum složio.
Plenum je dao podršku i inicijativi Fakultetskog vijeća o osnivanju posebne radne grupe. Njezin bi zadatak bio formuliranje zakonskih prijedloga kojima će se zajamčiti potpuno javno financiranje visokog obrazovanja. Ti će prijedlozi morati proći verifikaciju plenuma.
Gosti s Hrvatskih studija prepričali su plenumu atmosferu koja ovih dana vlada na kampusu. Kako kažu, neki zaposlenici Hrvatskih studija snimaju sve sudionike i sudionice blokade te uz uvrede i prijetnje raznih vrsta zastrašuju prosvjednike. Kolege pozivaju da sutra u 12 h dođemo na borongajski kampus pružiti im potporu.
Plenum se spontano diže na noge i petominutnim gromoglasnim pljeskom iskazuje solidarnost i apsolutnu potporu.
Plenum izabrao moderatore sutrašnjeg plenuma te glasnogovornike za medije.
Plenum je zaključen u 22:00.
13.00 – 16.00 h, predavaonica D6
tribina: „Refleksije o kapitalizmu”
gosti: Maja Breznik, Rastko Močnik i Primož Krašovec
moderatorica: Tihana Pupovac
14.00 – 16.00 h, predavaonica D1
predavanje: „Od pobune do promjene (kako? kad? gdje?)“
predavačica: Sanja Sarnavka
14.00 – 16.00 h, predavaonica A001
tribina: „Kritika podstanarskog življenja”
voditeljice: Tatjana Nikolić i Veronika Srzić
14.00 – 16.00 h, predavaonica A212
radionica: „Prevođenje dokumenata i izjava za medije inicijative“
(engleski, njemački, talijanski, francuski, ruski, švedski, portugalski, kineski, turski..)
voditelj: Adam Vuk
16.00 – 17.30 h, predavaonica D3
predavanje: „Prakse autonomije direktne demokracije i samoorganiziranje zajednice – društveni pokreti u Latinskoj Americi (Meksiko, Gvatemala, Argentina, Bolivija)”
predavač: Gašper Kralj
17.00 – 19.00 h, predavaonica D1
predavanje: „Književnost i kritika potrošačkog društva”
predavačica: Maša Kolanović
17.00 – 19.30 h, predavaonica D7
glavna tribina: “Nejednakost obrazovnih šansi i radnih ishoda u Hrvatskoj: tko(ne) studira, život nakon diplome i što besplatno školstvo ima s tim”
predavač: Teo Matković
17.30 – 19.00 h, predavaonica A001
sastanak radne grupe „Grupa za tehnička pitanja plenuma“
*Rasprava o plenumskom funkcioniranju i isčitavanje tekstova vezanih uz direktnu demokraciju.
20.00 h, predavaonica D7
PLENUM
STUDENTSKO KINO
11.00 – 14.00 h, predavaonica D4
"Yes, minister"
14:00 – 16:00 h, predavaonica D4
"Flow: For love of water"
r: Irena Salina
16.00 – 18.00 h, predavaonica D4
"Earthlings"
r: S. Monson
uvod: Morana Starčević
18.00 – 20.00 h, predavaonica D4
"Songs from the Second floor”
r: Roy Andersson
poslije plenuma, predavaonica D7
"Kako sam sistematski uništen od idiota"
r: Slobodan Šijan
srijeda, travanj 29, 2009
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 29. travnja 2009. donijelo je sljedeću
IZJAVU
I. Vijeće Filozofskog fakulteta i dalje podržava ciljeve i metode nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. II. S obzirom na to da nije došlo do primjerena očitovanja MZOŠ-a ili Vlade RH na postavljene zahtjeve, Fakultetsko vijeće ne može inzistirati na ponovnoj uspostavi cjelovitog nastavnog procesa.III. Predstavnici Vijeća Filozofskog fakulteta spremni su aktivno sudjelovati u što žurnijoj pripremi zakonskoga osiguranja potpunoga javnoga financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.IV. Fakultetsko vijeće osuđuje sve oblike pritisaka na akademsku zajednicu a osobito na studente, nastavnike i Upravu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na istoj sjednici izglasan je novi dekan Filozofskog fakulteta, Damir Boras.
Donosimo vam treći u nizu informativnih grafova koje je za nas pripremio Teo Matković, asistent na Pravnom fakultetu. Današnji graf prikazuje duljinu trajanja studija kod studenata koji su uspješno završli studij, u periodu od 1996. do 2004.
1. Tek neznatna (i sve manja) manjina završavala je studij u njegovom proklamiranom trajanju (2 ili 4 godine ). Je li problem u studentima ili ustroju studija?
2. Ipak, većina bi završila u redovnom roku (tamno sivi blokovi za sv. studij): 57% u 1996. i 53% u 2004.
3. Otprilike četvrtini studenata koji su diplomirali na sveučilišnom studiju trebalo je za to 8 ili više godina.
4. Trajanje studija se je produljilo. Generaciji koja je sveučilišni studij upisivala oko 1990te u prosjeku je trebalo 6,4 godina do diplome. Onima koji su studij upisivali u drugoj polovici 1990ih u prosjeku je trebalo 6,7 godina.
5. 1996. manjina studenata koji su uspješno završili studij uz rad ili "za osobne potrebe" studirali su značajno dulje od ostalih.
6. U 2004. godini trajanje završenog studija nije se značajnije razlikovalo za studente koji su plaćali i koji nisu plaćali studij. Ali to ne znači da su i počeli studirati (ne)plaćajući.
7. Među onima koji su završili stručne studije u 2004. godini, oni koji su plaćali studij brže su ga završavali od ostalih.
Od 2004. podaci o trajanju studija nisu uključeni u statistička izvješća, ali neke su informacije dostupne iz priopćenjima "Studenti koji su diplomirali na stručnom i sveučilišnom studiju". Od osoba koje su diplomirale u 2007. godini 75,9% završava sveučilišni studij s 26 godina ili manje, a 61,3% završilo stručni studij s 26 godina ili manje. Ali to ne znači da su studirali od svoje 18. godine.
Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković
Donosimo video jedne od mini akcija koji je snimljen prije tri dana.
Svi zaintersirani za sudjelovanje u mini akcijama mogu se javiti na mejl miniakcije@gmail.com.
Plenum je u utorak, 28.04.2009., prihvatio sljedeće
tehničke smjernice provođenja plenuma
koje je predložila grupa za tehnička pitanja plenuma:
1. Tehničko osoblje plenuma uključuje:
a) redare i njihovog koordinatora
b) zapisničara
c) tehničara (mikrofon, zvučnici, računala)
d) osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za riječ
e) osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice
2. Od osoba navedenih pod točkom jedan, u vrijeme zasjedanja plenuma za stolom mogu uz moderatore sjediti isključivo osobe navedene pod 1. a, c, d, e. Zapisničar sjedi u prvome redu. Nitko drugi nema pravo sjediti za stolom. Plenum se slaže da se osobe na navedenim tehničkim funkcijama ne moraju rotirati niti izglasavati. No, i ta mogućnost postoji ako se za to stvori potreba.
3. Sekcije koje moraju biti dostupne svima 24 sata dnevno i u tu svrhu moraju imati istaknutu
i) e-mail adresu na blogu slobodnifilozofski.bloger.hr
ii) jasno označenu stalnu prostoriju na FFZG-u i
iii) „uredovno“ vrijeme u trajanju od najmanje 2h prije i 2h poslije podne su:
a) Redarska sekcija
b) Programska sekcija
c) Medijska sekcija
d) Sekcija za međuplenumsku suradnju
e) Sekcija za tehnička pitanja plenuma
4. Prijedlozi za dnevni red se zaprimaju do 18h. U 18:30h moderatori tekućeg dana sastaju se u prostoriji A-220 s članovima Sekcije za tehnička pitanja plenuma, moderatorima prijašnjih dana i svim zainteresiranima radi strukturiranja dnevnog reda.
5. Upute za moderatore
- Ako je moguće, predlagač točke dnevnog reda trebao bi prilikom predlaganja točke odmah i formulirati pitanje o kojemu bi plenum trebao glasati
- tokom trajanja plenuma pitanje može formulirati osoba koja je pokrenula temu, a ne nužno moderator. Ovo se ostavlja moderatorima na procjenu ali ih se potiče u tom smjeru.
- pitanje prije glasanja mora biti jasno ispisano na zaslonu
Donosimo popis trenutno blokiranih fakulteta u Republici Hrvatskoj!
Do sada je u RH blokirano 16 fakulteta i 2 sveučilišta.
Trenutačno niti jedan fakultet nije u blokadi.
Molimo vas da nas nadopunite ukoliko smo slučajnom omaškom ispustili koji fakultet - unaprijed zahvaljujemo!
Ovaj će se post redovito osvježavati!
Nezavisna inicijativa studenata RGN fakulteta.
Poziv na tribinu RGN fakulteta u utorak, 5. svibnja 2009. godine u 17:00 sati u Velikoj predavaonici.
SRETNO!
Nezavisna studentska inicijativa Hrvatskih studija otvorila je blog na kojemu ćete moći dobiti sve informacije o tijeku njihove blokade. Tokom večeri tamo ćete moći naći izvještaj o događanjima na Hrvatskim studijima posljednjih dana. Adresa bloga je
DANIJELA DOLENEC diplomirala je komparativnu književnosti i engleski na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala na London School of Economics s temom modela financiranja visokog obrazovanja u Zapadnoj Europi. Znanstvena je novakinja u Institutu za društvena istraživanja pri Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja. Bavi se pitanjima javnog i privatnog financiranja visokog obrazovanja, osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju te poveznicama između visokog obrazovanja i tržišta rada. Na SF blogu objavljujemo intervju koji je s njom vodila Jelena Ostojić, a koji od sutra možete pročitati i u najnovijem broju Zareza!
DRUŠTVO: ZNANJE NIJE ROBA
Skupo nije "vrijedno", besplatno nije utopija
razgovor vodila: Jelena Ostojić Rekli ste jednom prilikom kako je borba za besplatno obrazovanje, točnije, obrazovanje financirano poreznim izdvajanjima, neprestana borba koja se mora voditi svaki put iznova. Pravo svih građana je javno besplatno obrazovanje. Zašto se onda mora voditi borba za pravo na pravo? - Prvo, što se tiče političke borbe, prije nego krenem odgovoriti na pitanje u kontekstu visokog obrazovanja, jedna skica. Često čujem čuđenje nad npr. tekstilnim korporacijama koje kad svoj posao šire iz SAD-a u Kinu ne primjenjuju tamo iste standarde radne sigurnosti ili općenito radnih prava. Zakonska regulacija sigurnosti na radu u SAD-u je uvedena tek nakon zloglasnog požara tekstilne tvornice u New Yorku 1911. godine, nakon kojeg su se tekstilne radnice udružile i izborile zakonsku zaštitu od neljudskih uvjeta. Radnice u tekstilnim tvornicama u Kini mogu ili ne moraju znati za njujorški presedan, no on ih ne štiti od njihovog poslodavca: zaštitu na poslu moraju izboriti unutar vlastitog političkog prostora. Želim reći, prava ne putuju iz jedne političke zajednice u drugu, već se u svakoj moraju zasebno izboriti. Nadalje, ako poimamo društva kao sjecišta raznorodnih i sukobljenih interesa, onda je jasno da nema garancije da će jednom izborena prava izdržati pritisak novih prilika – u protivnom ne bismo svjedočili tendencijama ka privatizaciji zdravstvenog, mirovinskog ili obrazovnog sustava.
Školstvo kao javna politika
Vezano za visoko obrazovanje, bitno je ukazati na činjenicu da je u SAD-u i zapadnim europskim zemljama u drugoj polovici dvadesetog stoljeća visoko obrazovanje kroz nagli rast broja studenata prerastao iz elitnog u masovni sustav. Dok je prije drugog svjetskog rata prosječni udio populacije u visokom obrazovanju u SAD-u i zapadnoj Europi bio je 3-5%, sredinom 90tih taj udio je oko 30%. Kao što tvrdi Martin Trow, takva snažna ekspanzija imala je dalekosežne posljedice za sveučilišta, koja se mijenjaju pod pritiskom sve većeg i raznovrsnijeg studentskog tijela. No, ono na što želim skrenuti pozornost jest činjenica da snažna ekspanzija sustava visokog obrazovanja ima i bitne političke posljedice, što je kontekst u sklopu kojeg sam spominjala socijalnu borbu. Bitno porasli sustav visokog obrazovanja postaje važno područje javne politike. Zašto se prije 40 ili 20 godina nije vodila rasprava o tome kako financirati visoko obrazovanje? Zato jer je tada visoko obrazovanje bilo domena elite i nebitan izdatak za proračun. Velik rast sustava visokog obrazovanja u posljednjih pedesetak godina u europskim zemljama, a u posljednjih dvadesetak godina i u Hrvatskoj, nameće temu financiranja visokog obrazovanja u politički prostor. Na neki način se tek sada vodi borba za prava i mogućnosti u visokom obrazovanju i europske se zemlje različito nose sa tim izazovom. Političko je pitanje žele li društva, a onda njihove vlade, ostvariti demokratizacijski potencijal koji širenje visokog obrazovanja nosi, te ukoliko žele, kako taj cilj planiraju postići. U tom svjetlu treba promatrati i inicijativu studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Studenti aktualiziraju to pitanje, odnosno izražavaju legitiman politički stav prema kojem je visoko obrazovanje prioritet koji kao takav treba biti potican i financiran iz proračuna.
Inicijativa koju su počeli studenti FFZG-a beskompromisna je u svojim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem s objašnjenjem da se s pravima ne smije licitirati. Zašto se besplatno obrazovanje nastoji prikazati kao utopija kad je posve jasno da je samo stvar u prioritetima vlasti pri raspodjeli državnog proračuna? Postoji teza prema kojoj su post-komunističke zemlje entuzijastičnije prihvatile kapitalizam od starih europskih kapitalističkih zemalja, a s time i doktrinu o tržištu kao superiornom mehanizmu distribucije društenih resursa. Prema tom uvjerenju, tržišni mehanizam treba uvesti gdje god je to moguće jer tržište, za razliku od države koja uvijek robuje partikularnim interesima, bezinteresno i efikasno raspoređuje uvijek ograničena društvena sredstva. Tržišni mehanizmi u javnom sektoru su tako s jedne strane uvođenje osobnih financijskih participacija, na primjer u zdravstvu, mirovinskom osiguranju, i obrazovanju, te s druge poticanje mehanizma natjecanja i stvaranja rang-lista najboljih odnosno najgorih. Primjenjeno na obrazovanje, takvo razmišljanje repozicionira studente i sve druge korisnike kao kupce, a sveučilišta kao ponuditelje usluga. Iz te konzumerističke vizure skupo znači vrijedno, a besplatno bezvrijedno. Ako čitate komentare u medijima na akciju studenata Filozofskog fakulteta, možete vidjeti da je ta potreba za određivanjem cijene - kao substituta za raspravu o stvarnoj vrijednosti nečeg - imala velik utjecaj na to da se besplatno obrazovanje ocjenjuje kao ne samo utopijska ideja iz perspektive proračuna, već kao pogrešan pristup obrazovanju jer ono što ne platimo nećemo ni cijeniti.
Pošto izvrsnost?
U javnosti se često plasira teza da plaćanje studija služi kao mjera za efikasnije studiranje. Koliko je ona točna i kakve posljedice ima na udio socijalno ugroženih skupina u sustavu visokog školstva? Drago mi je da mi postavljate ovo pitanje. Tim u kojem radim u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja 2007. godine je prijavio istraživački projekt pod nazivom Uspjeh u studiju i Bolonjski proces. Glavni su ciljevi projekta ispitati okolnosti uspješnosti studiranja s obzirom na promjene uvedene Bolonjskim procesom, uz središnji fokus na socijalni profil studenata u Hrvatskoj i na utjecaj koji socijalni status studenata ima na napredovanje u studiju. Vjerovali ili ne, dvije godine kasnije mi još uvijek nismo dobili odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o tome želi li financirati takav projekt, tako da za sada skromni pokazatelji koje imamo dolaze iz vlastitih radova mene i kolega koji se bave ovom tematikom. Ono što smo utvrdili 2006. godine analizirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o trajanju studija jest da nema jasne razike u trajanju studija između studenata koji plaćaju i onih koji ne plaćaju studij. Tu se radilo o goloj analizi brojeva o trajanju studija u razdoblju 1996. do 2005. godine, a ne o obuhvatnijem istraživanju, tako da se iz toga ne smije previše iščitavati. No, ono što također znamo jest da se u sadašnjem sustavu kod utvrđivanja školarina ne vodi računa o mogućnosti pojedinca da plati studij, odnosno ne utvrđuje se socijalni status studenta. To znači da, kad se nađemo na "crti" podvučenoj ispod zadnje osobe koja je dobila subvencionirano mjesto na studiju, ako prva sljedeća osoba nema sredstva za platiti školarinu, ta osoba jednostavno otpada i idemo dalje po listi dok ne dođemo do nekoga tko može platiti. Čak i iz perspektive neoliberalnog entuzijasta koji se zaklinje isključivo u princip izvrsnosti pri upisu na studij, ovakav je sustav nepravedan.
Cijene postdiplomskih studija, pogotovo uzmemo li u obzir hrvatski standard, su previsoke. Kako se uopće pravdaju takvi troškovi? Slažem se. Ako mogu izdvojiti vlastiti primjer, ja trenutno pohađam doktorski studij u Švicarskoj koji plaćam 1300 CHF godišnje, odnosno oko 6500 kn. Cijene poslijediplomskih u Hrvatskoj su već sada trostruko i četverostruko više. Ovakve cijene poslijediplomskih studija pravdaju se time što je financiranje izvedbe tih studija prebačeno na sama sveučilišta. Znači, dok sveučilišta, odnosno fakulteti, za dodiplomske i diplomske studije primaju od Ministarstva sredstva za izvođenje programa (odnosno za plaće i materijalne troškove), sustav poslijediplomskih studija nije na taj način financiran iz proračuna. Ministarstvo financira zapošljavanje znanstvenih novaka pri institutima i sveučilištima, koji jedini de facto mogu full-time studirati na poslijediplomskim studijima. Ostali poslijediplomski studenti plaćaju školarine i rade uz studij, a svi zajedno pohađaju studije koji su najčešće kvalitetom i izvedbom daleko od zadovoljavajućih.
Rasprave vezane za visoko školstvo u Hrvatskoj su trenutno, zahvaljujući inicijativi studenata, u žiži interesa. No, teško je ne steći dojam da se, kad je riječ o podacima i konkretnim brojkama, uglavnom spekulira. Naime, one niti ne postoje. Kako to da gotovo i nema nikakvih studija o stanju na hrvatskim sveučilištima, pogotovo s obzirom na velik broj promjena koje su još uvijek u tijeku? Osnovne podatke o sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj prikupljaju Državni zavod za statistiku i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa i te su dvije instance glavni izvori podataka. No, za kvalitetno odlučivanje nedostaju istraživanja i analize. U Hrvatskoj je još uvijek nekako pravilo da se svake godine rasporede novci poreznih obveznika prema nekom planu, no da se onda više ne zamaramo time kako su utrošena, kako je neki program zapravo proveden, je li uspješan i, ako nije, zašto nije. Tek kad se stvori pritisak na javne institucije da odgovaraju za to kako troše dodijeljena sredstva poreznih obveznika bit će napravljen i iskorak ka većem broju evaluacijskih studija i analiza. One su pak preduvjet za kvalitetno odlučivanje o reformama.
Prije dvije godine sam posjetila Sveučilište u Liverpoolu koje je provodi program povećanja zastupljenosti osoba slabijeg imovinskog statusa među svojim studentima. Sveučilište unutar svoje administracije ima analitički odjel gdje vam zadužena osoba može do u detalje analizirati socio-ekonomski profil njihovih studenata: prema spolu, etnicitetu, socijalnom statusu, obrazovnom statusu roditelja itd., i onda vam to direktno povezati sa podacima o tome koje grupe kako napreduju na studiju, gdje se javljaju problemi i slično. Probajte pitati naša sveučilišta da vam analiziraju socijalni profil svojih studenata. Ono što želim reći, jedino sveučilišta koja pomno prate vlastita studentska tijela i koja se zanimaju time što su odrednice uspjeha i neuspjeha na studiju mogu biti aktivni dionik u oblikovanju rješenja za postojeće probleme.
Jutarnji list: Voditelj Hrvatskih studija zaključao zgradu i studente Hrvatske studije studenti neće zauzeti kao što su zauzeli Filozofski, kaže voditelj Zvonko Čuljak
Večernji: Rektori okrenuli leđa studentima u štrajku „Rektori studentima jasno dali do znanja da se, osim s metodom prosvjeda, ne slažu ni s njihovim jedinim zahtjevom - besplatnim obrazovanjem za sve studente koji se uspiju upisati na fakultete.“
Javno.hr: Ne pušimo jeftine Primorčeve trikove (foto) „Bilo nam je teško gledati kolege i profesore kada smo blokirali nastavu, ali gledali smo ih u oči i molili da nam vjeruju, kažu studenti.“
Novi List: Cijela noć jedna velika anegdota „»Pali« su Filozofski, Pravni i Kineziološki faks, a te su tri zgrade bile valjda jedine u gradu iz kojih je dopiralo svjetlo i mrva žamora.“
Slobodna Dalmacija: Dekan Miljenko Jurković: Policija može na fakultet samo preko mene mrtvog „Predstavnici studenata na novinskoj konferenciji u srijedu prenijeli su stav koji zagovaraju od početka: u slučaju da ih s fakulteta pokuša otjerati policija pružit će pasivni otpor što znači da će sjediti i čekati da ih odnesu.“
Javno.hr: Nema deblokade, jutros smo zaustavili 5 profesora „Jutros je došlo pet profesora na nastavu, no kako nije došao nitko od studenata, nastava nije održana. Ukoliko netko i dođe na nastavu, što sumnjamo, mi ćemo je odmah prekinuti.“
T-portal: Na političkim znanostima pojavilo se 200 'štrajkolomaca' „Preko 200 studenata FPZ-a sastavilo je Deklaraciju i potpisalo 'Peticiju za nastavak normalnog odvijanja nastavnog procesa i prekidanje blokade' „
Glas Dalmacije: Dekan Umjetničke akademije zabranio ulazak studentima „Dekan je odbio predati ključ i negira blokiranje dok većina profesora Umjetničke akademije podržavaju studente u njihovim zahtjevima i metodama.“
Javno.hr: Bukom jutros otjerali profesore na Arhitekturi „Većina se studenata za blokade izjasnila na plenumu održanom u utorak. Kako saznajemo, zaključci sa sjednice Rektorskog zbora i prijedlozi ministra Primorca dodatno su ih motivirali na blokadu predavanja
Dragi pobunjeni studenti.
Redakcija 'Novosti', Samostalnog tjednika srpske manjine u Hrvatskoj izražava solidarnost sa vašom borbom za besplatno obrazovanje za sve. Uspjeh vaše borbe protiv neoliberalne komercijalizacije i privatizacije univerziteta poticaj je i za nas novinare da preokrenemo naizgled već završen trend komercjalizacije i privatizacije svih medija u Hrvatskoj i vratimo ih njihovoj društvenoj svrsi.
Zajedno smo jači. Ustrajte do kraja.
Poštovani kolege studenti,
želimo ovim putem pružiti punu podršku vašim zahtjevima!
Smatramo da su vaša traženja u potpunosti opravdana jer postavljaju
zahtjev prema jednom od temeljnih prava - pravu na obrazovanje!
Već godinama svjedočimo činjenici da je država postavila zakonski nalog
za bolonjsku reformu iako nije ničim do sad pokazala da je spremna
financijski pratiti zahtjevnost takve reforme, a birokratsku
komplikaciju oko regulative studija samo uvećava. Dapače, pokušava se
riješiti svoje odgovornosti "otvarajući" sveučilištima "mogućnost" da
sami odluče o naplati školarina, za čime fakulteti logično posežu
grcajući u manjcima pred povećanim brojem studenata i obvezama
stavljenim u papirnate programe. Država koja je ozakonila reformu dužna
je i financirati njeno sprovođenje. Podržavamo vaše zahtjeve i stoga što
takvi postupci države provociraju komercijalizaciju i potencijalne
privatizaciju studija.
Kolegijalni pozdravi!
Oliver Frljić, Goran Sergej Pristaš, Marin Blažević, Ivana Ivković, Goran Ferčec, Agata Juniku, Jasna Žmak, Ana Šeba
Centar za dramsku umjetnost u Zagrebu
Ponovit ćemo još jednom zašto preporuka iznesena u izjavi za medije Rektorskog zbora ne predstavlja odgovor na naš zahtjev, nego njegovo ponovno izbjegavanje. Retorički ustupak načelne podrške besplatnom obrazovanju u izjavi rektorskog zbora opozvan je nešto kasnijim pozivanjem na tzv. „kriterij uspješnosti.“ To je samo šifra za ustrajavanje na „lineranom modelu plaćanja“ koji oslobađa plaćanja malu manjinu da bi time prikrio činjenicu da velika većina i dalje mora plaćati da bi ostvarila svoje pravo na obrazovanje. Pozivati se u ovome kontekstu na „kriterij uspješnosti“ apsurdno je već i stoga što takvi kriteriji ionako oduvijek postoje: prijemni ispiti, potreba za redovnim izvršavanjem studijskih obaveza i sustav ocjenjivanja sastavni su dio obrazovnog procesa. Svaka studijska grupa ima definirane kriterije i utvrđeno potrebno znanje za pravo na daljni nastavak studiranja. Suziti značenje riječi uspješnost na deset ili petnaest posto studenata znači prešutno sve druge studente koji redovno izvršavaju svoje obaveze gurnuti u kategoriju „neuspješnih“, što je samo cinični međukorak do konačnog ukidanja prava na besplatno obrazovanje.
Kolege s fakulteta na kojima je linearni model plaćanja na snazi, pa je samo mala manjina s najboljim prosjekom oslobođena plaćanja, podijelili su s nama zapanjujuću činjenicu. Otkad je na snazi takav model plaćanja, prekinut je prijenos znanja među studentima. Studenti si više međusobno ne pomažu, ne savjetuju, ne dijele literaturu i preporuke, niti raspravljaju o naučenome jer jedni druge izravno doživljavaju kao konkurente. Osim potencijalno katastrofalnog učinka na razini horizontalnog širenja stručnog znanja u navodnom „društvu znanja“, valja se zapitati i koja vrsta socijalne etike se promovira i reproducira kada najviše obrazovne ustanove eksplicitno funkcioniraju po pedagoškoj logici socijalnog darvinizma. Ideološki temelj u srži te pedagogije je vjera da otvoreno i neometano tržišno natjecanje predstavlja vrijednost koja nadilazi sve ostale etičke, socijalne i političke vrijednosti. Toj vrijednosti svi drugi se obziri i ciljevi imaju podrediti. Ako unutar takvog modela za pravo na obrazovanje nema mjesta, to samo znači da je takav sustav neprihvatljiv, ma kojim retoričkim ukrasima se kitio. Smisao studentske akcije je da jasno izrazi svoje odlučno nepristajanje na takav model.
Još jednom pozdravljamo sve studente koji s nama prosvjeduju u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli, Varaždinu i Slavonskom Brodu. Također pozivamo i profesore na aktivnu solidarnost, svim nesumnjivo velikim institucionalnim pritiscima unatoč. Ne branimo samo partikularno pravo na obrazovanje, nego i političko i socijalno dostojanstvo svih nas koji činimo obrazovni sustav.
Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu otvorila je svoje internetske stranice na kojima ćete moći naći izvještaje i informacije o njihovim akcijama. Adresa je:
http://alu.bloger.hr/
Na stranici u ovom trenutku možete naći izvještaj s plenuma održanog jučer u 17h, kao i prijedloge za umjetničke akcije, a uskoro će tamo biti objavljene i fotografije s Jabukovca.
Podržavamo vas u vašim zahtjevima za besplatno školovanje
Ramiza Memedi
Drage studentice i studenti,
podržavamo vas u vašim zahtjevima koji imaju temelje u Ustavu Republike Hrvatske i Deklaraciji o ljudskim pravima, ali i u stalnoj želji za izgradnjom boljeg i pravednijeg društva i za promjenama koje će sutra donijeti boljitak i našoj i vašoj djeci.
Hrabro i sretno,
Rode
Studentkinjama i studentima univerziteta u Hrvatskoj
Mi, Žene u crnom iz Beograda, u ime mreže Žena u crnom iz Srbije izražavamo našu punu solidarnost studentkinjama i studentima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i svih drugih fakulteta i univerziteta u Hrvatskoj koji se odgovorno, kreativno i nenasilno bore za svoja elementarna ljudska prava, kao i za jedan bolji i pravedniji svet, svet bez rata i nasilja, svet u kome se znanje ne svodi na tržišnu vrednost i u kome ljudska bića nisu roba.
Jedan je svet u kome živimo, jedinstvena nam je borba za bolji svet. Drugačiji svet je moguć!
Solidarno, prijateljski, s poštovanjem,
Vaše
Žene u crnom
Beograd, 29. april 2009.
Na devetome plenumu, održanom u utorak, 28.04.2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.
Prva točka bila je rasprava o zaključcima sa sastanka Rektorskog zbora. Pred plenumom je pročitano njihovo priopćenje za medije.
Rektorski zbor izglasao je da se na izmjene Zakona o visokoškolskom obrazovanju ide tek 2010. godine. Nude besplatno obrazovanje, ali po neutvrđenom kriteriju uspješnosti. Tamo gdje postoji, ostaje linearni model plaćanja. Osuđuju blokadu i traže odradu nastave.
Dekan Filozofskog fakulteta izjavio je na plenumu kako će komentar na današnje zaključke Rektorskog zbora moći dati tek nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća koja će se održati sutra.
Nakon ove rasprave plenum je odlučio da se blokada nastavlja i u srijedu.
Grupa za peticiju obavijestila je plenum da je on-line peticija za podršku inicijativi dostupna je na adresi www.ffzg.hr/peticija
Plenum pristaje poslati dvoje delegata u Rijeku na međuplenumski sastanak koji bi radi mogućnosti provjere rada morali biti snimani. Oni, ipak, u skladu s dosadašnjim stavom plenuma nemaju ovlasti donošenja obvezujućih odluka nego samo prijedloga koje plenumi onda moraju potvrditi.
Plenum još jednom poziva profesore FFZG-a da nam se pridruže u blokadi i radu plenuma.
Plenum je odabrao pet delegata koji će prisustvovati sutrašnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća.
Radna grupa za medije predstavila je rezultate s današnjih sastanaka.
Plenum je odlučio da mediji tijekom dana mogu snimati rad radionica i predavanja (no ne i radnih grupa), ali uz autorizaciju snimljenog materijala.
Večeras je donesena odluka i o blokadi Arhitektonskog fakulteta (www.slobodnaarhitektura.bloger.hr).
S blokadom su krenuli i Ekonomski fakultet u Rijeci, Fakultet organizacije i informatike te Veleučilište u Varaždinu te Učiteljska akademija u Slavonskom Brodu.
Od danas su blokirani i Hrvatski studiji u Zagrebu.
Od sutra je u blokadi i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu.
Sutra u 14 h održava se tribina na Ekonomskom fakultetu, a u 18 h tribina na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poziva se sve zainteresirane da dođu na tribine.
Plenum izabrao moderatore sutrašnjeg plenuma te glasnogovornike za medije.
Plenum je zaključen u 23:00.
utorak, travanj 28, 2009
10.00 – 12.00 h, predavaonica D2
sastanak UMJETNIČKE SEKCIJE (video, akcije i vizuali/tekstovi)
*proizašlih iz radionice „Suvremena umjetnost i aktivizam“
11.30 – 14.30 h, predavaonica A214
radionica: „Forum teatar“, nastavak radionice
voditelji: Nina Gojić, Vilim Matula, Morana Novosel
14.00 – 16.00 h, predavaonica A212
radionica: „Prevođenje dokumenata i izjava za medije inicijative“
(engleski, njemački, talijanski, francuski, ruski, švedski, portugalski, kineski, turski..)
voditelj: Adam Vuk
15.00 – 17.00 h, predavaonica D3
predavanje: „Shaken and Stirred: History of the American Student Movements 1960-1970's”
*predavanje je na engleskom jeziku
predavač: Mark Metzler Sawin
16.00 – 18.00 h, predavaonica D1
predavanje: „Hook to the Chin˝
*predavanje je na hrvatskom jeziku
predavač: Lev Kreft
16.30 – 18.30 h, predavaonica D4
prezentacija radionice „Forum teatar“: „Komunikacija u akciji: suprotstavljanje mišljenja oko inicijative za besplatno školstvo“
17.30 – 19.00 h, predavaonica A220
sastanak radne grupe: „Grupa za tehnička pitanja plenuma“
*Rasprava o plenumskom funkcioniranju i isčitavanje tekstova vezanih uz direktnu demokraciju.
18.00 – 19.30 h, predavaonica D3
okrugli stol: „Neoliberalizam: strategije otpora“
gosti: Srećko Horvat, Mima Simić, Žarko Paić i Igor Štiks
moderator: Marko Pogačar
18.30 – 19:30 h, predavaonica A118
tečaj: “Salsa za početnike”
voditelji: Vlado i Daniela, klub "Los Mamberos"
20.00 h predavaonica D7
PLENUM
STUDENTSKO KINO
11:00 h, predavaonica D5
Yes, minister
13.30 – 15.30 h, Konferencijska dvorana Knjižnice Filozofskog fakulteta (2. kat)
Funny Games
r: Michael Haneke
14:00 h, predavaonica D5
Manufacturing Consent: Noam Chomsky and the Media
r: Mark Achbar i Peter Wintonick
16:00 h, predavaonica D5
Zero de Conduite
r: Jean Vigo
17:00 h, predavaonica D5
Radnička klasa odlazi u raj
r: Elio Petri
poslije plenuma, predavaonica D7
The Boss of it all
r: Lars von Trier
Veliko hvala firmi Pečat d.o.o. na doniranju pečata za potrebe mini akcija!
Nakon tekstova Vikora Ivančića i Deana Dude popisu jasne artikulacije problematike besplatnog obrazovanja i zahtjeva studenata pridružujemo i tekst Igora Lasića, koji će izaći sutra u BH Danima i e-novinama. Ovom prilikom zahvaljujemo autoru na dopuštenju da se tekst u potpunosti objavi na blogu prije izlaska u drugim medijima. I naravno, veliko hvala na podršci!
Blokada filozofskog
Prošlog tjedna, petog dana studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izvjesni konceptualni umjetnici poduzeli su intervenciju na onom ispranom spomeniku što se nalazi u fakultetskom dvorištu: tipične realsocijalističke figure koje nijemo slave neke zaboravljene tekovine, sada desecima uzica radijalno pričvršćenih za fasadu ovog visokoškolskog zdanja, vuku samu glomaznu instituciju i sve što uz nju ide... Tanani su konopčići pritom upravo jarkocrvene boje, i preneseno značenje čini se jasnim, naime, studenti su pronašli ideju vodilju. No, artistička svijest Igora Grubića i drugova lucidno je ubrojila najdramatičniji efekt novonastalog herojskog kompleksa, upadljivu delikatnost crvene niti koja samo što ne pukne uslijed zastrašujućeg opterećenja kojem je podvrgnuta.
To je ujedno precizna slika odnosa pomaknutih iz uobičajenog ležišta, otkako su grupe angažiranih studenata počele upadati u predavaonice i larmom prekidati nastavu, sa zahtjevom da se opet svima omogući besplatno javno visokoškolsko obrazovanje, namjesto da godišnje plaćaju od više stotina do više tisuća eura po glavi. Odnosno, smatraju oni, školovanje je već plaćeno iz poreznog sustava, i - kao jedno od temeljnih ljudskih prava, neovisno o imovinskom statusu pojedinca - ono ne smije biti predmetom komercijalizacije, a koja u javnom sektoru, nipošto samo hrvatskom, uzima sve više maha.
I tako sad oni drže fakultet, a svakog dana pridružuju im se drugi zagrebački fakulteti i druga hrvatska sveučilišta, Zadar, Osijek, Rijeka, Split... Već ih je glavnina u Hrvatskoj blokirana, te su dopušteni samo ispiti i konzultacije, no još im se nisu pribrali partneri za socijalni dijalog, niti se na nj itko osjeća pozvanim. Studenti adresiraju odgovornost na ministra prosvjete Dragana Primorca i vladu, a potonji lopticu prebacuju dekanima i rektorima. Dekan Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković, međutim, do prekjučer je bio na putu po Brazilu... A sudeći po njegovim staloženim porukama s južne hemisfere - porukama odvažne podrške studentima, doduše - ipak mu ni u jednom trenu nije palo niti na kraj pameti da ranije prekine turu i hitno se izvoli malo vratiti u Zagreb.
Ta ustanova, inače, najveći je fakultet u Hrvatskoj, i jedan od najvećih na kontinentu. Broji oko sedam tisuća studenata, dok ovih dana svake večeri njih oko tisuću okupljenih u najvećoj dvorani, sudjeluje u radu plenuma što jedini ima pravo donositi odluke u ime Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. Na plenum ustvari smije doći tko god želi, a značajka je takvog tijela da na njemu smije i glasati tko god mu pristupi... To znači da manja grupa puntara ne može uzurpirati volju ostatka, koji bi u tom slučaju samo trebao doći i glasanjem okrenuti stvar. To znači, također, da se pokretači operacije, u nedostatku djelotvornih institucionalnih formi, utječu široj bazi radi stjecanja valjane demokratske legitimacije.
Ako takav oblik demokracije i jest neposrednog tipa, pa mu se oponenti često rugaju kao „primitivnom" i „neotpornom na manipulaciju", dakle, on je i posve depersonaliziran, pa je nemoguće dobiti iskaz nekoga tko bi eventualno bio studentski lider, predstavnik, portparol. Pred novinare istupaju razni pojedinci, no lica se ne ponavljaju, nema medijskih zvijezda. Ovdje potpisani novinar razgovarao je s par njih koji spadaju u samozatajnu jezgru što je inicirala ovu akciju, i uvjerio se da je stav o anonimnosti nepokolebljiv i autentičan: „Želimo spriječiti 'profesionalizaciju', ovdje ne važi podjela na figuru vođe i inertnu studentsku masu". Sve lijepo piše na internetu - www.slobodnifilozofski.bloger.hr - pa da im ne okljaštrimo iskaz...
Štoviše, profesori koji podržavaju studente, poput Borislava Mikulića ili Mate Kapovića ili Deana Dude, u javnosti se već doživljavaju kao neformalni interpretatori i savjetodavci pobune kontra studija za najbogatije. Istodobno, studenti pred zgradom fakulteta ne skrivaju se od kamera, opušteni su i svejedno disciplinirani, što je stanje kakvo im se do jučer nitko ne bi usudio pripisati.
Drugim riječima, ne opijaju se po krugu faksa, ne razbijaju flaše, ne puše marihuanu unaokolo, nisu euforični ili drski, pak, a jesu razdragani, i predani su cilju, odgovorno i koncentrirano. Znaju da oduzimaju vrijeme prvenstveno sebi, da će ih revolucionarno proljeće koštati produženoga ljetnog studija - ako sve to dotad završi - i da to mnogom profesoru neće biti simpatično, ali čini se da su osvijestili svoju društvenu funkciju daleko iznad hrvatskog prosjeka. A to zasad apsolutno zbunjuje političku elitu.
Prvo je naletio Dragan Primorac, uvježbani prodavač retoričke magle, istim refleksom kojim je lani dočekao srednjoškolce kad su štrajkali zbog kaosa što ga je ministarstvo prouzročilo nepripremljenim uvođenjem tzv. državne mature. Tad im je Primorac rekao, njima koji su demonstrirali protiv njegove politike, da je uz njih. Sad je kazao da podržava studente, a osuđuje uprave fakulteta koji uzimaju školarine; tako na snazi zavodljivoga mladenačkog bunta nastoje profitirati i mnogi drugi, pa studentima za pravo odjednom daju Crkva, sindikati, Predsjednik RH... Ministar nije dometnuo kako su fakulteti ucijenjeni od ministarstva koje im je uskratilo i više budžetskog novca od svote koju su primorani nadoknaditi kroz školarine. Mada ni fakulteti nisu bez krivnje, ali druge vrste od te koju navodi Primorac: njihov problem je neurednost i neprovidnost financijskog poslovanja.
Zatim se izjasnio premijer Ivo Sanader, sarkastično iskazujući respekt prema odavno kompromitiranoj autonomiji sveučilišta, i dodajući da, ako tu ima i političkih zahtjeva, je li, načini političkog organiziranja su valjda svima poznati... To se koncepcijsko, monopolističko zanovijetanje nadovezalo na učestalu tezu koja se vrti u javnom prostoru otkako su počeli studentski prosvjedi: da iza njih stoji „neka politika".
Studentima, hoće se reći, manipulira neka politička stranka, jer taman je predizborno vrijeme, za koji tjedan su lokalni izbori u Hrvatskoj. I uvijek je tako, uvijek je nekakvo predizborno vrijeme, i sve se tumači u tom okviru. Naravno, to nije totalno proizvoljna konstrukcija, jer politički život ovdje i jest organiziran isključivo u tim okvirima, no sve to pokazuje da političari nisu skloni jedino svjesnom pribjegavanju teoriji zavjere, nego umnogome vjeruju u nju... Jednostavno nisu kadri poimati stvari mimo toga, nisu u stanju vjerovati da se nešto političke volje dade artikulirati izvan strogo zadane matrice koja serijski otiskuje demokratske uzorke na društveno tkanje sredine pacificirane pravilima igre neoliberalnog kapitalizma, mjerila svih stvari.
Umjesto da budu zaseban ukras na tom aranžmanu, i da energiju krotko kanaliziraju kroz paradigmatski prihvatljive oblike rada nevladinih udruga i povremenih te jednokratnih prosvjeda, studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta i drugi njihovi kolege u Hrvatskoj upravo pokazuju kako je moguća suštinska promjena u društveno-političkoj praksi, i kako svi koji uporno traže „neku politiku" iza njihova djelovanja, uopće ne vide konkretnu politiku u samome njihovu djelu. To je politički čin par excellence, međutim, i dok brojni komentatori nalaze kako su njihovi ciljevi mladenački nerealni, hrvatski studenti zapravo su se upustili u aktivno mijenjanje same strukture takozvane realnosti.
Ta je realnost takva da se, pored rečenih svojstava sustava političkog odlučivanja, opća komercijalizacija javnih vrijednosti u hrvatskom visokom školstvu ogleda kroz nametnutu Bolonjsku reformu, bez uvjeta koji bi podnošljivijim učinili strateški udar globaliziranoga privatnog interesa, a pragmatična „Bolonja" s krokodilskim apetitom prema sveučilištarcima to svakako jest. Primorčevoj politikantskoj „viziji" tzv. Društva znanja, ustvari tržišnom projektu afirmacije javno-privatnog partnerstva, ali nauštrb onoga prvog u paru, dakle, protivna volja sad je izražena u jednom od transparenata izvješenih na pročelje Filozofskog faksa: „Znanje nije roba"... Ili barem akademski svijet ne bi smio sasvim povjerovati u to.
Premda su daleko od sebičnog stajališta s blokadom isključivo radi osobnog interesa, studenti su uza sve drugo izloženi cinizmu najutjecajnijih medija i dijela dežurnih kreatora javnog mnijenja, formulacijama poput one da im je „dobar cilj, ali loše metode", lažiranim komparacijama s drugim europskim zemljama, kao i statistikama o uspješnosti studiranja u odnosu na činjenicu (ne)plaćanja studija itd. A svjedočili smo i jednom uzbudljivo glupavom pokušaju diverzije provladinih pulena, s raspačavanjem letka što bi trebao, kao, skrenuti studentsku kritiku s ministra na dekana.
Sada se unezvjereni državni aparat sa svojim medijskim i inim serviserima trsi uspostaviti kontrolu nad zbivanjima, tražeći jatake na sveučilištima, nudeći „pregovore" i „kompromise", nastojeći uvjeriti javnost da su buntovnici zaiskali nemoguću i praktički neprovedivu stvar, kao da bi bilo već i moralno neprihvatljivo prema novom zakonu financirati visoko školstvo po modelu kojim se iz državnog proračuna plaća, recimo, ukupno djelovanje Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj.
Puno je toga protiv studenata, protiv generacije koja bilježi socijalno-motivacijski presedan u okvirima hrvatske studentske tradicije, oskudne tom vrstom nadahnuća. Oni i po unutarnjoj dinamici i organizaciji podsjećaju na Šezdesetosmaški pokret, međutim, što je u Zagrebu gotovo sasvim izostao... No, ako studenti i svi koji su istinski na njihovoj strani, ustrajno zadrže svoju superiornu društvenu svijest, neće se prekinuti ona gore spomenuta nit o kojoj visi toliko progresivnih vrijednosti da je to momentalno, ili dugo već, uostalom, u hrvatskom društvu zaista neusporedivo sa ma čime drugim.
Drugi Plenum, održan u utorak, 28.04.2009. u K-1 s početkom u 17:00h, započeo je predstavljanem i izlaganjem Nezavisne studentske inicijative Filozofskok fakulteta Zagreb, na čemu im se zahvaljujemo.
U nastavku se raspravljalo daljnjoj blokadi Veleučilišta, kao i o točnom defioniranju naših zahtjeva.
Plenum je jednoglasno odlučio da se nastavlja sa blokadom predavanja i vježbi. Ispitni rokovi i kolokviji se ne blokiraju te će se oni održati prema rasporedu ispitnih rokova.
Na Plenumu je izglasano o promjeni prve tri točke naših zahtjeva (podržavamo inicijativu za besplatno studiranje, reviziju i raščišćavanje problema na Veleučilištu, poboljšanje kvalitete studija). U nastavku rasprave smo utvrdili i da se u potpunosti slažemo sa točkom četiri (o preuzimanju Večeučilišta) ali ćemo je prefolmulirati na sutrašnjem, trećem Plenumu.
Izabrana su dva predstavnika koja će predstavljati Veleučilište u Varaždinu na zasjedanju Nezavisne studentske inicijative svih studenata Republike Hrvatske u Rijeci 30.04.2009.
Odlučeno je da će se sljedeći Plenum održati u srijedu 29.04.2009 u 17:00h prostoriji K-1, te pozivamo studente da se odazovu u što većem broju.
Plenum je zaključen u 19:15h.
Drage kolegice i kolege,
Studentski zbor Muzičke akademije u Zagrebu i Klub studenata muzikologije fusNota svesrdno podržavaju vašu akciju protiv komercijalizacije obrazovanja.
I mi želimo državu u kojoj će se početi mnogo više ulagati u obrazovanje, umjetnost, kulturu i znanost, državu u kojoj ce kultura zauzimati barem onoliko mjesta u dnevnim novinama koliko i sport, a u kojoj ce se zgrada Muzičke akademije izgraditi podjednako brzo kao i Arena Zagreb.Znate li da su rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Muzičke akademije objavljeni 26. travnja 2004. godine, a da radovi još uvijek nisu počeli? Studenti Muzičke akademije i dalje nemaju gdje vježbati. S druge pak strane, rezultati natječaja za Arenu Zagreb objavljeni su 25. travnja 2007. godine, a gradnja je završena 27. prosinca 2008. godine...Možda se na prvi pogled doima da ove činjenice nemaju veze s akcijom za besplatno obrazovanje, no one zapravo najbolje pokazuju kako se u Hrvatskoj premalo ulaže u obrazovanje i kulturu - dok se za financijski unosnije projekte uvijek pronađu sredstva.
Nadamo se državi u kojoj će se konačno shvatiti da su obrazovanje i znanje, a ne materijalne vrijednosti, ono najdragocjenije što čovjek može posjedovati te da, kao takvi, nisu na prodaju.
Zato ustrajte u svojoj borbi, i mi smo uz vas. Napokon, to je i naša borba.
Studentski zbor Muzičke akademije
Klub studenata muzikologije fusNota
Donosimo vam drugi u nizu informativnih grafova koje je za nas velikodušno pripremio mr.sc. Teo Matković, asistent na Katedri za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Napomene:
1. Od 1994./5. pa sve do kraja razdoblja za koje trenutno postoje podaci (2006./7.) broj studenata upisan na prvu godinu studija postojano raste, od 23 165 na 38 498 (rast od 66%).
2. Promatrano kao udjel generacije, studij je 1994./5. godišnje započinjalo 42% od broja osamnaestogodišnjaka koji borave u zemlji, dok je to 2006./7. činilo čak 72% generacije. Upis na studije je omasovljen.
3. Ako promatramo isključivo broj studenata koji su studij započeli izravno nakon završavanja srednje škole (stroži kriterij), rast je sličan. Sa 16 144 u 1994./5. na 25 803 u 2006./7. (porast od 60%), iako se u posljednje dvije godine usporio.
4. Udjel generacije koji izravno prelazi iz srednje škole na studij od 1994. do 2006. porastao je sa 29% na 49% .
5. Ekspanzija upisa je počela od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima 1994. i nije se prekinula. Fakulteti su povećali svoje kvote "uz plaćanje" i izvandredne studije (
grafikon 1) za koje je do 2006. bio dovoljan broj platežno sposobnih interesenata.
6. Maksimalni potencijalni broj upisanih ograničen je brojem učenika koji završe četverogodišnje srednje škole. On je posljednjih godina dosegnut. Čak i stopa izravnog nastavljanja povećala se je sa 61% 1998. na 80% maturanata četverogodišnjih škola u 2006. Daljnje širenje prava na visoko obrazovanje traži ekspanziju četverogodišnjeg, posebno gimnazijskog srednjeg obrazovanja.
7. Demografski trendovi predstavljaju konačno ograničenje broja studenata U narednom desetljeću ukupna veličina generacije koja upisuje fakultet smanjit će se na tek nešto više od 40 000. I da se upisne kvote ne povećaju od onih iz 2006. godine, oko 2018. bi u studij kretalo 90% generacije.
* Razliku između (1) i (3) čine studenti koji su upisali studij nakon godinu dana ili više izbivanja iz obrazovanja, kao i studenti koji su prethodno studirali na nekom drugom studiju. Iz tih razloga, stvarni udjel generacije koji je upisao studij nalazi se negdje između vrijednosti (2) i (4).
Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković
Dnevnik.hr: Studenti još u blokadi (video)Javno.hr: Rektorski kolegij stao uz studente„Pritom, ističe se, besplatno školovanje mora biti odraz uspješnog studiranja.“Jutarnji.hr: Komentar Jurice Pavičića: Kako je propao veliki plan o ‘zemlji znanja’„S hrvatskim “univerzitetskim kapitalizmom“ dogodilo se isto što i s globalnim financijskim - podivljao je jer je bio nenadziran, a bio je nenadziran jer je svima tako pasalo.24sata: Prosvjedi na fakultetima: Digli se studenti Slavonskog Broda„Bojkotom nastave na dislociranom studiju osječkog sveučilišta priključili su se svojim kolegama u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Puli i Osijeku, a podržao ih je i prodekan.“T.portal: Blokada i na Kineziološkom fakultetu u Splitu„Mlaku reakciju je zamijenila odlučna akcija, tako da danas, osim na Pravnom, protestiraju i studenti na Kineziološkom fakultetu.“Glas Dalmacije: Blokirani fakultet, podršku dala i Torcida„Podršku studentima u borbi za besplatno školovanje pružio je u ime Torcide Stipe Lekić, također student.“H-alter: Tko ne cijeni znanje?„Naslov „Ne žele platiti školovanje zato što ne cijene znanje“ po mišljenju uredništva lista otkriva osnovnu ideju onoga što su trojica sveučilišnih nastavnika, obrazovana u inozemstvu, poručila studentima okupljenima u nizu incijativa za besplatno obrazovanje.“Slobodna Dalmacija: Split: studenti učiteljski studija započeli tihi prosvjed„Budući nastavnici i odgojitelji odlučili su se na tihi prosvjed zbog toga što se njihov fakultet nalazi u sklopu osnovne škole.“Javno.hr: Split: Studenti odbili kompromis rektora„U obrazloženju odbijanja prijedloga dekana i rektora, studenti su naglasili da Nezavisna studentska inicijativa traži ukidanje plaćanja školarina za sve bez iznimaka, i da ne žele da se pojedincima prava omogućavaju, a drugima ne.“Novi List: Policajci i Finci, kumice i umjetnici, radnici i liječnici – svi uz studente!„Potpora sa svih strana. Pisma šalju nakladnici, feministice, kulturnjaci, anarhisti, časopisi...“Dnevnik.hr: 'Nije moguće preusmjeriti novac namijenjen izgradnji Pelješkog mosta u obrazovanje'„Predsjednik Vlade Ivo Sanader izjavio je danas novinarima da nije moguća preraspodjela sredstava kojom bi se dio novca za izgradnju Pelješkog mosta preusmjerio za obrazovanje.“Glas Slavonije: Studenti poslali zahtjeve Vladi„Od Vlade su zatražili da Saboru predloži izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom školstvu, odnosno brisanje odredbe o financiranju sveučilišta školarinama.“Monitor: Studenti odbili Primorca i traže besplatno studiranje za sve„Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta danas su odbacili prijedlog ministra Dragana Primorca da se besplatno obrazovanja omogući uspješnim studentima zatraživši da cjelokupan studij bude besplatan za sve studente koji zadovolje upisne kriterije“Javno.hr: Politologija: Apel studentima da prekinu blokadu„Nakon sjednice Fakultetsko vijeće uputilo je apel studentima Fakulteta političkih znanosti da prekinu blokadu nastave i seminara, te da drugim načinima uz potporu profesora nastave svoje aktivnosti na ispunjavanju zahtjeva.“
PODRŠKA UDRUGE STUDENATA S INVALIDITETOM “KORAK” NEZAVISNOJ STUDENTSKOJ INICIJATIVI
Cilj udruge studenata s tjelesnim invaliditetom „Korak“ je poboljšanje kvalitete života studenata s invaliditetom te njihovu ravnopravnu uključenost u akademski život. Jedna od naših osnovnih ideja je postizanje jednakosti u mogućnostima i pravima.
U duhu tih ciljeva i ideja pozdravljamo i podržavamo Nezavisnu studentsku inicijativu u borbi protiv komercijalizacije školstva.
U potpunosti podupiremo naše kolege u nastojanjima da izbore jednakost prava na obrazovanje bez obzira na socioekonomski status pojedinca i tako pokažu kako se proces inkluzije može odvijati i u obrnutom smjeru. Nadamo se da je ovo tek prvi korak prema društvu s većom osjetljivošću za osnovna ljudska prava i potrebe.
Jedan svijet, jedna borba!
PREDSJEDNIK UDRUGE “KORAK”
DANIJEL JEDRIŠK
U Zagrebu, 28. travnja 2009.IP - 81/2009
Izjava Vijeća i Izvršnog odbora GONG-a:
PODRŠKA STUDENTIMA
Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva
Kao nestranačka udruga, usredotočena na poticanja građana na samoorganiziranje i aktivno sudjelovanje u svim vrstama političkih procesa, GONG izražava podršku studentima i studenticama hrvatskih sveučilišta i fakulteta u njihovim zahtjevima za ostvarivanjem jednakog prava na obrazovanje i njihovom protestu protiv komercijalizacije sustava obrazovanja.
Ustav Republike Hrvatske svakomu pod jednakim uvjetima jamči dostupnost srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, u skladu s njegovim sposobnostima i neovisno o materijalnom statusu. Komercijalizacija obrazovno-odgojnog sustava dovela je do velike socijalne polarizacije i neravnopravnosti među građanima RH. Dodatno, Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je 1966. godine usvojila Opća skupština UN-a, u članku 13, stavak 2 c) kaže da: „više obrazovanje treba biti podjednako dostupno svima, ovisno o sposobnostima, kroz sva odgovarajuća sredstva, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog visokog obrazovanja.“
Naročito podržavamo izraženu volju studenata da se aktivno uključe i ravnopravno sudjeluju u oblikovanju politike visokog obrazovanja na svim razinama, kako u sferi državne politike, tako i na sveučilištu i matičnim obrazovnim ustanovama.
Zakoni i javne politike o obrazovanju, kao i većina ostalih zakona i javnih politika kojima se uređuje dobrobit građana, već se godinama donose nedovoljno transparentno, bez široke javne rasprave i bez sudjelovanja svih zainteresiranih dionika, napose onih na čiju će egzistenciju ti zakoni i politike najviše utjecati. Stoga pozivamo Vladu RH i nadležnog ministra da u izradu novog Zakona o visokom obrazovanju uključe stručnu i drugu zainteresiranu javnost, a naročito studente i studentice i nastavno osoblje visokoškolskih ustanova. Rektorat i uprave fakulteta također pozivamo da u rješavanje nagomilanih problema uključe studente.
Istodobno, potrebno je otpočeti i sveobuhvatnu javnu raspravu o državnoj politici investiranja u sve razine obrazovanja, o studentskom i učeničkom standardu i socijalno osjetljivim modelima stipendiranja i drugih potpora studentima i učenicima. Politike i ustrojstvo pojedinih visokoškolskih ustanova također moraju odgovarati visokim obrazovnim i profesionalnim standardima, ali i zadovoljavati kriterije prava na obrazovanje, jednakosti i socijalne pravednosti.
Podržavamo do sada pokazane oblike studentskog izvaninstitucionalnog samoorganiziranja i dobro usmjerenog protesta u formi opravdanog građanskog neposluha. Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva.
Građane i građanke RH pozivamo da se potpisivanjem peticije, ili bilo kojim drugim oblikom solidarne pomoći i podrške pridruže studentima kojima i GONG nudi pomoć u obliku u kojem to oni smatraju dobrodošlim, a GONG može pružiti.
Za Vijeće GONG-a Za Izvršni odborVesna Kesić, predsjednica, v.r. Sandra Pernar, izvršna direktorica, v.r.
Građanska inicijativa za Muzil "Volim Pulu" daje punu podršku
studentskoj blokadi i zahtjevima koje je usvojio Plenum, s nadom da se
rađaju, kolikogod svako rađanje bilo teško, bolja i ljepša vremena za
ovu zemlju. Neka nam je sloboda u mislima i na usnama.
Pula je uz vas.
Ovim putem želimo vam izraziti punu podršku u borbi za osnovna ljudska prava te poduprijeti vaš prosvjed. Prateći vašu akciju stekli smo uvid u načine na koji ju provodite, te vam želimo čestitati na kvalitetnoj organizaciji, pohvaliti predanost i iznimno civilizirano i demokratično ponašanje. Vaša odgovornost i osviještenost pokazuju iznimnu zrelost, a vaša akcija ogledni je primjer društvenog djelovanja i uloge civilnog društva.
Nemeza - Udruga za razvoj neprofitnih medija
Upravo smo saznali da su na današnjem plenumu studenti na Hrvatskim studijima izglasali da kreću u blokadu, međutim njihovi su se profesori zaključali u zgradu i prijete da će otkazati nastavu do kraja tjedna pa će studenti morati prosvjedovati pred praznom zgradom. Također se traže imena i prezimena svih studenata koji su za blokadu. Ukoliko se nalazite u blizini, studentima Hrvatskih studija dobro bi došla vaša pomoć i podrška.
Igra pokvarenog telefona nažalost i dalje se nastavlja. Umjesto da formulira i podnese zakonski prijedlog koji bi osigurao besplatno visokoškolsko obrazovanje za sve studente koji zadovolje upisne kriterije, resorno ministarstvo i dalje svako malo poseže za figurom „vječnog studenta“ kao retoričkog sredstva diskvalifikacije studentskog zahtjeva. Svrha je tog manevra da se akcija čiji je smisao obrana prava i socijalnih stečevina prikaže kao zagovaranje društvenog parazitizma. Ministar, međutim, vrlo dobro zna da je „vječno studiranje“ po bolonji de facto nemoguće. Riječ je dakle samo o još jednom kalkuliranom pokušaju dezinformiranja i manipuliranja javnosti u nadi da će izazvati populističku revoltiranost te tako društvo gurnuti u sukob s onima koji su se usudili ustati u obranu njegovih interesa.
Druga je strategija Ministarstva inzistiranje na tzv „linearnom modelu“ kao tobožnjem rješenju studentskih zahtjeva. Taj model, međutim, predstavlja samo način da se naknadnim oslobađanjem od plaćanja male manjine najuspješnijih kamuflira činjenica da većina studenata i dalje plaća. To nije nagrađivanje najboljih, nego kažnjavanje velike većine. Tko zadovoljava upisni prag, mora imati mogućnost studirati a da mu se to dodatno ne naplaćuje, sve dok redovno izvršava svoje obveze. A to je nešto što je, ponavljamo, bolonjom ionako već regulirano. Priče o dodatnom „motivacijskom učinku“ financijskog opterećivanja studenata tako se razotkrivaju kao ono što jesu: cinična operacija kojom se pokušava legitimirati praksa koja stoji u direktnoj koliziji s UN-ovom Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Ustavom Republike Hrvatske.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu oglasio se izjavom podrške studentskim zahtjevima. Rektor traži „ugovor“ između Ministarstva i Sveučilišta kojim bi se iz proračuna nadoknadio iznos koji bi Sveučilište izgubilo prestankom ubiranja školarina od studenata. Bio rektor toga svjestan ili ne, to nije ono što studenti traže od nadležnih instanci. Mi tražimo trajno zakonsko rješenje koje će jamčiti potpuno javno financiranje viskoškolskog obrazovanja, a ne jednokratne prijenose sredstava regulirane ugovorima.
Pozdravljamo sve građane Hrvatske koji su nam dali podršku, a pogotovo sve studente ujedinjene u istoj borbi u drugim gradovima. Od jučer tom popisu treba dodati i Varaždin i Pulu.
Pružamo vam punu podršku u borbi za osnovna ljudska prava te podupiremo vaš prosvjed. Imali smo čast sudjelovati na vašim plenumima i iz prvog se lica uvjeriti u način na koji provodite akciju. Vaša izvrsna organizacija, odlučnost, predanost, energičnost, civilizirano, odgovorno i demokratsko ponašanje služe na čast svim građanima i građankama Republike Hrvatske.
Savez udruga Molekula
Drugo more
Infoshop Škatula
Prostor +
Katapult
Trafik
Filmaktiv
Predsjednik Saveza udruga Molekula
Marin Lukanović
Nakon Viktora Ivančića, evo još jednoga britkog teksta za naš blog! Profesor Dean Duda s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu poslao nam je, ustupivši nam ujedno i sva prava na tekst, svoje viđenje sad već poprilično rasplamsanog studentskoga blokadnog bunta i rekacija na isti. Tekst, osim na našemu blogu, možete čitati u današnjem izdanju Novoga lista, 27. travnja 2009. Profesore, zahvaljujemo na potpori! Jedan svijet - jedna borba. Ama nego kako drugačije, u zemlji već predugo kontaminiranoj ustajalom atmosferom u kojoj je glavna zabava prebacivanje loptice odgovornosti za nastalu situaciju s jedne beskorisne političke stranke na drugu? Pred oštrom i izuzetno zrelom aktivističkom i verbalnom lekcijom što im ove mlade generacije studenata i studentica svakodnevno dijele i u izjavama za medije i kroz sjajnu organizaciju blokada, političari i mediji u ovoj zemlji nikada nisu bili manji nego sad.
---
Solidarnost
Izgleda da neke osnovne stvari treba neprestano ponavljati. Ni šest brojeva Skripte, ni dokumenti dostupni na blogu, niti sedam jasno i razgovjetno sročenih izjava za medije, nije dovoljno da bi zahtjevi studenata probili barijeru unaprijed zacementiranog nerazumijevanja. Ispada da je u Hrvatskoj obrazovanje doista u dubokoj krizi kad ni oni koji su institucionalno licencirali vlastitu pismenost na nešto zahtjevnijim razinama ne znaju čitati. Na elementarnu zbunjenost što je u reprezentativnim sistemskim glavama izaziva učinak direktne demokracije, plenumskog odlučivanja i depersonalizacije prosvjeda, gotovo da je izlišno trošiti energiju.
U međuvremenu, međutim, množi se legija zaduženih za cipelarenje. HTV se nakon Primorčeva istupa ponaša kao da blokada ne postoji (jer su očevidno instrukcije napokon stigle), a tiskanim medijima paradiraju ugledne inozemne znanstvene karijere čija se retorika sažimlje dubokim uvidima sloganskoga tipa «kavu plaćaju, a znanje ne bi platili» ili «najskuplje je najbolje». Istu razinu smisla, nažalost, zauzimaju i brojna naklapanja o impotenciji, kolateralnim žrtvama, pravu na rad, dostojanstvu, strančarenju ili predstojećem izboru dekana. Zato vrijedi ponavljati.
Duboko je zazorno odricati se društvenih stečevina koje smo svojedobno i sami uživali. Svaki upravljač, čelnik ili pak tzv. dužnosnik koji, nakon što se domogao trona, reducira u javnom polju, osobito kad je obrazovanje posrijedi, prava i slobode što ih je i sam iskusio i od njih profitirao, politički je promašaj. Kako zagovarati plaćanje studija ako se trošilo njegovu besplatnost? Kako se, na primjer, zalagati za jednopredmetnost ako se profitiralo od dvopredmetnog sistema studija koji je svojedobno nakon uspješne dvije godine omogućavao i upis treće studijske grupe?
Drugi problem koji proizlazi iz nerazumijevanja studentskih zahtjeva obuhvaća položaj studenata doktorskog studija koji socijalna i zdravstvena prava ne ostvaruju zahvaljujući studentskom statusu. Sustav zagovara aktivno obrazovanje i tobože doživljava poslijediplomski studij kao očekivani i kvalitetan nastavak, ali svoja socijalna i zdravstvena prava nezaposleni poslijediplomski studenti, ako ih nije nekim projektom zaskočila akademska elita, ne ostvaruju kao studenti, nego kao nezaposleni s burze rada. U tom smislu prosvjed jest, naravno, i njihov prosvjed.
Vijeće FF samo je sebi zavezalo ruke odlučivši da prekid nastave traje do petka, uz sjednicu zakazanu u srijedu, do kada se, paradoksalno, očekuje očitovanje resornog ministra odnosno Vlade RH. Ministar se u međuvremenu očitovao, a Vijeće je ostavilo nastavnike da administrativno lebde u zbunjenosti između prekida nastave do kraja radnog tjedna, blokade i sljedeće sjednice. Nesnalaženje je očevidno u samoj činjenici zapitkivanja ima li u ponedjeljak nastave. Ako je podrška iskrena, onda dvojbe ne bi trebalo biti. Ako je cilj zajednički, štoviše, službeno podržan odlukama središnjega predstavničkog fakultetskog tijela, nedoumice teško da postoje. Alternativni oblici nastave ionako su otvoreni svim nastavnicima FF. Ovdje se, naime, ni oko čega ne pregovara, niti se funkcionira po starom dobrom hrvatskom načelu da tražimo sedam i da smo, zatim, zadovoljni ako dobijemo tri, dakle kompromisa nema.
Stoga vrijedi razmisliti da se sjednica Vijeća održi u D7 uz slobodnu participaciju studenata, mimo delegatskog odnosno zastupničkog modela. Ako nastavnici mogu slobodno participirati u radu plenuma, često larpurlartistički i ne baš odviše smisleno oslobađajući potisnuti glas, zašto se doista do kraja ne bi ispoštovao način studentske borbe (ako smo već suglasni u metodi i ciljevima). Nastavnici moraju kao nastavnici sudjelovati u ostvarenju cilja. Paradoks izigravanja takve pozicije iskusio je rektor: došao je na plenum kao građanin, a otišao kao kurir u smjeru Senata.
Ukratko, zahtjevi studenata jasno su iskazani, artikulirani i politički iznimno pismeni. Adresa kojoj su upućeni jednako tako. Sveučilišni nastavnici uvijek mogu biti tutori, mentori i savjetnici zbog naravi svoga posla. Jesu li odgojitelji preodgojeni ili je preodgoj samo skrivanje, dodvoravanje ili taktičko kupovanje vremena? Solidarnost i respekt. Bez fige u džepu, tutorstva i diplomatske medijacije.
Jedan svijet, jedna borba. Ako nam je imalo stalo.
Mi, studentice i studenti, udruženi u dolje navedenim zahtjevima PREUZIMAMO
27. travnja 2009. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Zahtjevi:
1. Jamstvo ministra službenim dokumentom i u medijima da će osigurati besplatno školstvo na svim razinama obrazovanja,
2. Jamstvo ministra službenim dokumentom i u medijima da će vratiti sva sredstva za kapitalna ulaganja, koja su oduzeta rebalansom proračuna, istog dana kad Hrvatska izađe iz recesije čime bi se mogla započeti izgradnja studentskog kampusa,
3. Standardizacija bolonjskog sustava na svim sveučilištima Hrvatske
Osim zahtjeva izražavamo čvrstu podršku sindikatima svih javnih službi, te ne odbacujemo mogućnost sjedinjenja s njihovim štrajkom ukoliko se na to odluče referendumom predviđenim za 27. travnja.
Promjena isticanja zahtjeva je došla zbog tendencije ujedinjenja svih sveučilišnih gradova u zahtjevu za besplatnim školstvom na svim razinama obrazovanja. No, naš dom i menza se ne stavljaju zbog toga u drugi plan, već rame uz rame s prvim zahtjevom. Smatramo da bi pulski studenti trebali biti jednaki sa svojim kolegama u ostalim gradovima. Ta jednakost se može postići samo pod jednim uvjetom, a to je da se konačno počne s izgradnjom davno zamišljenog kampusa. U tome ćemo ustrajati dokle god ne dobijemo pozitivan odgovor u onom obliku u kojem smo ga formirali u našim zahtjevima.
Nećemo dopustiti da javna dobra budu pretvorena u robu!
Na solidarnost pozivamo i profesore te se nadamo njihovoj aktivnoj pomoći pri artikulaciji i realizaciji naših zajedničkih ciljeva!
24.4 petak 18.00-19.30 d5
predavanje «Komercijalizacija javnog prostora»
predavači: Tomislav Medak i Marko Sančanin
Predavači bogatog životopisa, Marko Sančanin – 'urbani-aktivist', jedan od osnivača Platforme 9,81 i Tomislav Medak koji se vezuje uz festival «Sloboda stvaralaštvu!» i Multimedijalni institut u Zagrebu održali su predavanje na temu «Komercijalizacija javnog prostora» u sklopu alternativnih predavanja na FFZG-a. Autoritet za ovu temu im daje organiziranje i uređivanje projekta «Operacija:grad» koja proteklih godina upozorava na negativne procese koji se događaju u Zagrebu: nestanak javnih i povećanje komercijalih prostora, neiskorištavanje starih industrijskih kompleksa u kulturne svrhe, sumnjiva pogodovanja i projekti privatizacije u gradu... Kako informiranje o ovim temama ne bi bilo iscrpljeno predavanjem posjetitelje su pred dvoranom dočekali materijali sa zadnje «Operacije: grad 2008» - newsletter i «Nevidljivi Zageb: fanzin za arhitetkturu» - čije uredništvo potpisuju predavači. U opuštenoj atmosferi predvači su progovarali o zakonskim nelogičnostima koje muče urbanizam i arhitekte, o mijenama generalnog urbanističkog plana (GUP-a) te o igrama moći između ulagača, politke i urbanista koje oblikuju naš grad. Rasčaravanje pravno-ulagačkog žargona na primjeru «privatno-javnog partnerstva» je dovelo do rasprave o interesima – društvenim i privatnim. Predavači su pripremili desetak primjeraka knjige «Operacija:grad – priručnik za život u neoliberalnoj stvarnosti» za sudionike koji postave pitanja ili sudjeluju u diskusiji. Nakon takvog poticaja krenulo se i u razgovor o spornim zakonima o golf igralištima, mnogobrojnim (ne)uspješnim akcijama građanskih inicijativa protiv megalomanskih građevinskih projekata te Crkvi kao jednom od najvećih građevinskih investitora u zemlji. Tijekom cijelog predavanja se na platnu prikazivala reklama za «'Mutnu' - vodu s netaknutog vrela prevare» što je dodatno poticalo raspravu i naglasilo politički element cijele priče. Iznesene su i neke projekcije o mogućim problemima koji će se sa hrvatskim stambenim fondom dogoditi po ulasku u EU i opisivani su alternativni modeli stambenog vlasništva. Neizostavne su bile i usporedbe socijalističkog i kapitalističkog sustava na ovim prostorima i njihov utjecaj na urbanističko planiranje. Za studente FFZG-a možda je najitrigantniji trenutak bila spekulacija o mogućoj izgradnji podzemne garaže za potrebe okolnih poslovnih objekata na prostoru ispod sadašnjeg parkirališta našeg fakulteta. I ovaj primjer ukazuje na sveprisutnost komercijalizacije i zahtjeva opširniju kritiku.
NEZAVISNI SINDIKAT CARINIKA HRVATSKE
INDEPENDENT CUSTOM UNION OF CROATIA
podržava studente Filozofskog fakulteta u borbi za besplatno školovanje u Hrvatskoj!
s poštovanjem,
predsjednik NSCH
Željko Popović, mag.ing. Nav. Techn.
Što je pravo na besplatno obrazovanje naspram pada na ispitu iz grčke filozofije? Ako je suditi po
tekstu Milane Vuković-Runjić , riječ je tek o sitnici koja ju je podsjetila na dan kada je, usprkos tome što je pročitala sve knjige s popisa obvezne i još neke s popisa izborne literature, dobila nazad prijavnicu uz ljubazan poziv da pokuša ponovno na jesen. Takva je logika ‘samoskrivljene maloljetnosti’, središnjeg mjesta hrvatskog javnog diskursa: ona nalaže da javni problemi budu svedeni na ono privatno, na osobne pripovijesti i mrzovoljnost nerazriješenih trauma. Nesposobnost da se zahvati u ideološku dimenziju obrazovnih institucija, odnosno specifičnog načina reproduciranja obrazovnog sustava tokom socijalističkih osamdesetih, odgovara upravo identičnoj nesposobnosti da se to učini danas, u kontekstu ‘tranzicijskog’ kapitalizma. “Možete da uzmete akvarijum i od njega napravite čorbu, ali ne možete da čorbu ponovno pretvorite u akvarijum”, rekao je jednom prilikom pokojni Zoran Đinđić. Možemo reći da se tranzicijska čorba kuha već gotovo dvadeset godina, no Milana Vuković-Runjić, blaženo nezainteresirana za svijet nakon 1989., i dalje pokušava dati ime raspadnutoj ribi. Tako u tekstu koji ne prelazi tri kartice nema niti jedne riječi o jasno artikuliranome zahtjevu za besplatno obrazovanje, no zato nalazimo razne druge stvari počevši od pitanja neradne nedjelje i ozbiljne namjere autorice da upiše doktorat, do Branka Bošnjaka i samoupravnog socijalizma. Što su istočnoeuropska tranzicija, privatizacija, fiskalno discipliniranje javne sfere iz vizure kaleidoskopa kojega nam nudi kulturno-medijski establišment? To su elementi koji ne postoje u tom diskursu. Postoje doduše Marx i Engels, i to, pretpostavlja se, kao personalizirani pandani “nemaru i kaosu”. I to je sve što se iz te perspektive može reći o tranziciji, i posljedičnoj komercijalizaciji obrazovanja. Tamo gdje su socijalistički disidenti htjeli biti ozbiljni i opasni u kritici marksizma, suvremeni istočnoeuropski pisci proizvode užitak u ponavljanju elementarne desničarske geste. “Bljuje mi se od slika Marxa i Engelsa” priznaje Vuković-Runjić, no koliko je to samo daleko od čuvenog performansa Gojka Šuška u kojemu je na svinji ispisao riječ Tito te pustio životinjicu da tako trčkara po dvorištu. Na mjestu gdje je autokratsko državotvorstvo proizvodilo strah od demokracije kao sistemski učinak, istočnoeuropska se spisateljica, sukladno prakticiranom načelu razumske maloljetnosti, spustila za stepenicu niže i svela cijelu stvar na razinu osjetilnosti i osobnog dojma. Već je na ulasku u zgradu Filozofskog fakulteta udahnula cheguevarovsku atmosferu i osjetila znoj (sic!) i piće. Potvrđujući izreku "Great minds think alike" autorica je, baš kao i Radovan Fuchs, smjesta povezala studentski plenum s plenumom Komunističke partije. Intervencija u politički prostor pomoću mehanizma direktne demokracije očito se prelijeva izvan kategorijalnog aparata od kojega žive provjerene književne zvijezde i zamjenici ministra. I samo iz tog bi razloga trebali, prije nego što detaljno pročitaju sve brojeve Skripte, prihvatiti Wittgensteinov savjet - ono o čemu se ne može govoriti, o tome se treba šutjeti. Evidentno, ta je nemogućnost tek posljedica njihove intelektualne lijenosti i društvenopolitičke tromosti.
Mislav Žitko
Ovom objavom službeno potvrđujemo da smo direktno stali iza borbe za besplatno obrazovanje.
Na prvome plenumu Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 27. 4. 2009. izglasano je da će Nastavnički odsjek Akademije likovnih umjetnosti, doprinijeti u borbi protiv komercijalizacije školstva, podržavajući zahtjeve Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje; Nastavnički odsjek Akademije lik. um. odlučio se uključiti preuzimanjem kontrole nad odsjekom, te djelujući na sebi svojstven način. U borbi za besplatno obrazovanje, studenti Nastavničkog odsjeka pokrenut će sadržaj izvan nastavnog programa, u kojem će se vršiti umjetničke intervencije na području fakulteta, te izvan samog prostora fakulteta.
Na prvom plenumu je većinskim glasanjem usvojeno par prijedloga:
- Obljepljivanje prozora i zidova fakulteta radovima studenata i različitim natpisima koji podržavaju borbu protiv komercijalizacije školstva.
- Postavljanje različitih skulptura i ostalih radova studenata Nastavničkog odsjeka u dvorište ALU na Jabukovcu.
- Sudjelovanje u umjetničkim akcijama diljem grada, u suradnji sa studentima FFZG-a i različitim umjetnicima.
- Određeni su ljudi koji će fotografirati i bilježiti rad na Jabukovcu radi popunjavanja sadržaja web-stranice (bloga).
- Usvojen zahtjev za otvaranjem bloga, te su imenovani moderatori plenuma i web materijala.
Idući će se plenum održati sutra, 28. 4. 2009., u 17 sati. Unaprijed pozivamo sve studente Nastavničkog odsjeka da se odazovu u što većem broju!
Nezavisna studentska inicijativa Nastavničkog odsjeka
Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
Raspored predavanja i radionica
12.00 – 15.00 h, predavaonica A220
radionica: „Forum teatar“
voditelji: Nina Gojić, Vili Matula, Morana Novosel
13.00 – 15.00 h, predavaonica A001
radionica: „Opuštanje uz alkemičarsko heklanje PVC vrećica“
voditeljica: Maša Žarnić
14.00 – 16.00 h, predavaonica D4
predavanje: „Suočavanje s prošlošću - regionalna suradnja na utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima“
predavači: Eugen Jakovčić, Sara Lalić, Vesna Teršelič
14.00 – 16.00 h, predavaonica A212
radionica: „Prevođenje dokumenata i izjava za medije inicijative“
(engleski, njemački, talijanski, francuski, ruski, švedski, portugalski, kineski, turski..)
voditelj: Adam Vuk
14.00 – 16.00 h, predavaonica D6
rasprava: „Trebamo li promjenu načina predstavljanja blokade medijima?“
voditeljica: Miljenka Čogelja
14.00 – 16.00 h, predavaonica D3
predavanje: „Dileme privatno/javno i spašavanje kapitalizma“
predavač: Peter Klepec-Kršić
16:00 - 17:30 h, predavaonica D6
predavanje: “Revolucionarni sindikalizam - direktnodemokratska metoda radničkog organiziranja”
predavač: Ratibor Trivunac, ASI
17.00 – 19.00 h, predavaonica D7
predavanje: „Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH“
predavač: Tomislav Pletenac
17.30 – 19.00 h, predavaonica A220
sastanak radne grupe „Grupa za tehnička pitanja plenuma“
*Rasprava o plenumskom funkcioniranju i isčitavanje tekstova vezanih uz direktnu demokraciju.
20.00 h predavaonica D7
PLENUM
STUDENTSKO KINO
11:00 - 14:00 h, predavaonica D5
serija Yes, Minister etc.
14:00 - 16:00 h, predavaonica D5
Sicko
r: Michael Moore
16:00 - 18:00 h, predavaonica D5
Modern Times
r: Charles Chaplin
18.00 – 20.00 h, predavaonica A001
projekcija ruskog filma: „Izgnanje“ (bez titlova)
r: Andrej Zvjagincev
organiziraju: studenti rusistike
18:30 - 20:00 h, predavaonica D5
Granito de Arena
r: Jill Freidberg
o štrajku profesora u Meksiku
poslije plenuma, predavaonica D7
The Edukators
r: Hans Weingartner
Na osmome plenumu, održanom u ponedjeljak, 27.04.2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o deset točaka dnevnoga reda. Plenum je odlučio da se blokada nastavlja i u utorak.
Plenum zahvaljuje gospodinu Tvrtku Šoštariću na donaciji 50 pizza te Marijani i Suzani na pitama.
Planira se tribina/radionica na temu studenata odnosno studentica podstanara. Kontakt je Tatjana, e-mail: program.blokade[at]gmail.com
Sutra u 17 h u dvorani D7 održat će se tribina o novom Zakonu o visokom školstvu, predavač je prof. Pletenac.
Dekan Miljenko Jurković kratko se obratio nazočnima na plenumu te te u potpunosti podržao studentsku inicijativu za pravo na besplatno obrazovanje.
Rasprava o medijskoj strategiji. Video sekcija prikazala kratak filmski uradak kojime se plenum ima prezentirati u javnosti. Odlučeno je da se film šalje natrag na doradu. Kontakt za sugestije je videosekcija.ffzg[at]gmail.com.
Plenum je nadalje odlučio da dozvoljava izmjenu dosadašnje medijske strategije. Tijekom sutrašnjeg dana medijska će sekcija pripremiti prijedloge o kojima će se potom raspraviti na plenumu. Molimo sve zainteresirane da se s prijedlozima jave medijskoj skupini. Kontakt je Ivan Hamarić, e-mail adresa skupine: medijska.sekcija[at]gmail.com.
Plenum odlučio nastaviti raspravu o izjavi Rektorskog kolegija sutra kada će biti poznati rezultati sastanka Rektorskog zbora.
Što se tiče plaćanja pada godine te plaćanja ECTS bodova u slučaju potrebe za ponovnim upisom kolegija, plenum izražava sljedeći stav: besplatno obrazovanje uključuje ponovni upis kolegija, a protiv „vječnog studiranja“ već postoji dovoljno zaštitnih mehanizama.
Potvrđena je prijašnja odluka da se kolokviji opstruiraju, ali traži se da se kolokviji koji se uspiju održati tijekom blokade ponove nakon nastavka nastave (za one koji nisu pisali tijekom blokade).
Što se tiče ispita kolega i kolegica na apsolventuri, potvrđuje se ranija odluka: dopuštaju se ispiti svih oblika (usmeni i pismeni) za studente dodiplomskog (nebolonjskog) studija.
Mole se redari da to uzimaju u obzir pri blokadi ostale nastave.
Plenum prihvaća predložene moderatore sutrašnjeg plenuma te glasnogovornike za medije.
Podsjećamo da PMF sutra na Odsjeku za fiziku održava tribinu.
Plenum je zaključen u 22:15.
ponedjeljak, travanj 27, 2009
Danas nesto malo prije početka plenuma javljeno nam je sljedeće:
Gospodin Tvrtko Šoštarić, vlasnik cafe bara Barakuda, financirao nam je 50 pizza koje su upravo stigle i još stižu na fakultet. :)Od srca zahvaljujemo gospodinu Šoštariću na velikodušnoj donaciji!
Uz velikodušnu pomoć mr.sc. Tea Matkovića, asistenta na Katedri za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nastojat ćemo vam na blogu svaki dan prezentirati jedan informativni graf vezan uz obrazovanje. Za početak donosimo graf koji prikazuje kretanje broja studenata koji studiraju na teret MZOŠ-a, nasuprot onih koji plaćaju školarine studirajući redovno ili izvanredno, u razdoblju od 1990. - 2007.
Napomene:
1. Od a.g. 1990./1. do 2007./8. broj studenata porastao je za 95%: sa 70 781 na 138 126
2. Rast broja studenata sve do 2004. godine isključivo se temeljio na rastu broja studenata koji plaćaju studij.
3. Broj studenata koji plaćaju svoj studij postojano raste od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima. Od 9 483 u 1993./4 do 72 999 u 2004/5. (od 11,8% do 56,7%)
4. Apsolutni broj i udio studenata koji studiraju na trošak Ministarstva smanjuje se u razdoblju od 1993./4. do 2003./4 sa 70 927 na 54 724.
5. Nakon stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u 2005./6. i 2006./7. broj studenata koji plaćaju studij stagnira, a udio se malo smanjio (na 73 503 odnosno 54,0%)
6. Istovremeno, broj i udio studenata koji ne plaćaju školarinu se od 2003./4. do 2006./7. povećao za 7 900 (na 62 626).
7. Broj studenata kojima je država financirala studij početkom 2006./7. još uvijek je bio manji nego deseteljeće ranije, početkom 1996./1997.
8. Oko polovice studenata koji plaćaju studij su izvanredni studenti.
Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković
Danas na blogu Slobodni Filozofski pročitajte najnoviji tekst Viktora Ivančića - i ne, ne prenosimo ga s
e-novina, niti iz
BH dana. Niti s Monitora. Autor nam je prepustio prvenstvo objave. Respect!
Dotični će tekst, inače, biti dostupan i u
BH danima od srijede, 29. travnja 2009. Izuzetno nam je drago što na našemu blogu možemo ugostiti jednog od najpoznatijih hrvatskih kolumnista i jednog od utemeljitelja kultnog (i na žalost ugaslog) hrvatskog tjednika Feral Tribune. Koliko nam je poznato, ovo je prvi tekst od gašenja Ferala koji Viktor Ivančić objavljuje izravno u hrvatskim medijima.
Tekst na blogu
slobodnifilozofski.bloger.hr objavljujemo uz suglasnost autora!
POZDRAV ZASTAVI
Zašto hrvatski režim podupire studente koji ga pljuju?
NEVIDLJIVA STRAHOVLADA
Konsenzualna potpora studentima, dok ovi pljuju u lice vladajućem poretku, može imati samo jedno logički održivo objašnjenje: fantomska sila, nikome vidljiva, vlada Hrvatskom, namećući okrutni neoliberalizam i autokratski način odlučivanja čitavoj naciji, a posebno aktualnoj vlasti. Četiri i pol milijuna uvjerenih socijalista, na čelu sa svojim demokratski izabranim prvacima, trpi bezdušnu kapitalističku čizmu koju im je nametnuo Nepoznat Netko. Hrvatska je u raljama nevidljive strahovlade.
---
Ako vam je teško pojmiti pravila igre što proizlaze iz nagona za vlašću, zamislite nešto dovoljno bolesno i dovoljno arogantno - zamislite, na primjer, nogometnu momčad sastavljenu od predstavnika državne oligarhije koja istrčava na teren sa zadaćom da navija za publiku.
---
Svi navijaju za studente i stvar već postaje pomalo zastrašujuća. Službena Hrvatska brije u spektaklu koji predvodi vojska solidarnih transvestita. Svi su puni razumijevanja, svi su naknadno mladi i buntovni, svi su spremni nositi parole i izlizane traperice, svi su ogorčeni vladajućom nepravdom za koju se - gle čuda - ne zna tko je generira.
Pošto su zauzeli i blokirali Filozofski fakultet u Zagrebu, a zatim i nekoliko drugih sveučilišta u zemlji - tražeći besplatno školovanje, ustajući protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja - studente je, nakon početne konfuzije, izrazima otvorene podrške zasula široka paleta "društvenih čimbenika". Najprije su se s njima solidarizirali profesori, potom uprave fakulteta, pa sindikati, opozicijske stranke i javni intelektualci, da bi naposljetku njihove zahtjeve deklarativno prigrlila i struktura koja obnaša političku i duhovnu vlast.
Proglašen je, takoreći, obredni tjedan kolektivne nostalgije za socijalizmom. Predsjednik države Stjepan Mesić kazao je da razumije studente i potpuno ih podupire "kao pripadnik generacije koja je studirala besplatno". Riječki nadbiskup Ivan Devčić, blago zbunjen što su studenti Katoličkog bogoslovnog fakulteta podržali kolege s Filozofskog, naglasio je da se "studentski problemi ne mogu gurati pod tepih", te da bi "nam trebao biti interes da svi mogu studirati". Na koncu, nakon četverodnevnog skrivanja u mišjoj rupi, ukazala se i mišja glava ministra obrazovanja Dragana Primorca s ingenioznom izjavom: "Studenti zahtijevaju besplatno obrazovanje koje mora biti dostupno svima i na taj način samo ponavljaju ono što već pet godina tražimo premijer Sanader i ja"!
Primorac je, dakako, prebacio odgovornost na rukovodstva fakulteta i pozvao se na spasonosnu frazu o "autonomiji sveučilišta". Prodekanu Damiru Borasu poručio je da, ako se već solidarizira sa studentima, najprije vrati školarine koje studenti uplaćuju u fakultetsku blagajnu. Studenti - svjesni toga da je država natjerala fakultete na eksploataciju naraštaja željnog znanja - biranim su mu riječima uzvratili da ne melje gluposti.
Na takve drskosti ministar neće uzvraćati silom. Naprotiv, osviješteni buntovnici - koji su, preuzimajući vlast na fakultetima, "autonomiji sveučilišta" po prvi put oduzeli svojstva gole floskule - odsad uživaju njegovu posebnu skrb. "Ako bilo koji student zbog svojih demokratskih prava da izrazi svoje mišljenje osjeti da ga se na bilo koji način maltretira, pozivam ga da mi se obrati", rekao je, a zatim dignuo obrve i dodao ledenim glasom nositelja crnog pojasa: "Nitko neće maltretirati studente dok sam ja ministar!"
Prizor je u najmanju ruku zavodljiv: nikada tako dobro organiziranog revolta, koji je rezultirao preuzimanjem institucija, i nikada takve epidemije podrške od strane samih institucija i nositelja političke moći. Što nije u redu? Gdje se dogodio nesporazum?
Iz prizemne perspektive sve sluti na pokušaj forsiranja raspleta prema oprobanom scenariju: na najboljem smo putu da problem riješimo tako što ćemo ustvrditi da ga nitko nije prouzročio, a pošto ga nitko nije prouzročio, nitko nije legitimiran da ga otkloni. Ergo - problem će biti najefikasnije riješen tako što se neće otkloniti.
No, u zemlji koja se pod naletom divljeg kapitalizma, političke svemoći i administrativne korupcije socijalno i moralno potpuno slomila, studentske poruke ne govore samo o školarinama, ili čak ponajmanje o njima. Jezovita prijetnja sadržana je u onome neizrečenom i neartikuliranom.
Konsenzualna potpora demonstrantima, dok ovi pljuju u lice vladajućem poretku, tako može imati samo jedno logički održivo objašnjenje: fantomska sila, nikome vidljiva, vlada Hrvatskom, namećući okrutni neoliberalizam i autokratski način odlučivanja čitavoj naciji, a posebno aktualnoj vlasti. Četiri i pol milijuna uvjerenih socijalista, na čelu sa svojim demokratski izabranim prvacima, trpi bezdušnu kapitalističku čizmu koju im je nametnuo Nepoznat Netko. Hrvatska je u raljama nevidljive strahovlade. Fikcija koja upravlja životima hrvatskih građana toliko je realna da osjećaju kako im iz dana u dan drobi kosti - ako nemaš para, bit će ti uskraćeno zdravlje, znanje, elementarna sigurnost i život s minimumom dostojanstva.
Naravna stvar, imamo posla s bliskom povezanošću vještine politike i vještine odnosa s javnošću, toliko bliskom da se cjelokupna funkcija politike svodi na odnos s javnošću. Jedan član međunarodne akademske zajednice, Harry Frankfurt, profesor na Sveučilištu Princeton, problem je definirao ovako: "Nepostojanje povezanosti s brigom za istinu - nebriga za stvarno stanje stvari - ono je što smatram suštinskim za kenjanje." Ne treba biti naročito pronicljiv i uočiti prirodnu vezu između Primorčeva "društva znanja" i Frankfurtova "društva sranja". Hrvatski ministar obrazovanja o prvome vatreno propovijeda, a u drugome aktivno participira.
Radi se o onome doživljaju politike kada je svaki javno izrečeni politički stav prije svega akutan - naime prilagođen potrebi trenutka i ničemu drugom - pa se upotrebljava poput papirnate maramice u koju će se vladajuća njuška oseknuti i baciti je u najbližu kantu za smeće.
Navada nije ekskluzivnog tipa i ne konzumiraju je samo članovi izvršne vlasti. Jedan od korifeja je, primjerice, deklarirani ljevičar Josip Kregar, kandidat na izborima za gradonačelnika Zagreba i dekan Pravnog fakulteta. Upravo su na Pravnom fakultetu u rujnu prošle godine zabilježeni prvi prosvjedi zbog školarina, a dekan Kregar tada je izašao pred petstotinjak studenata poručujući im da je "studij investicija poput kupovine nekretnine ili automobila". Ovih dana izrazio je "bezrezervnu podršku studentskim zahtjevima" - zahtjevima da studij ne bude "investicija poput kupovine nekretnine ili automobila" - a ispod glasa zamolio mlade kolege da zauzmu njegov fakultet u trenutku kada on posjeti toalet. Da ne spominjemo tuštu i tmu drugih interesnih udvarača, te preživjelih egomanijaka iz "šezdesetosme" i "sedamdesetprve" sa svojim plačnim sjećanjima na slavnu mladost... Nakon startne zbunjenosti i rane faze studentske samouprave, jedine oštre primjedbe prosvjednicima - uz "puno razumijevanje" njihovih ciljeva - odnosile su se na metodu, koja tobože nije bliska tradiciji i boljim običajima demokracije. Pripadnici političke bagaže koji su se zatekli na straži i brzopotezni novinski komentatori požurili su mladce poučiti demokratskom bontonu i liberalnim standardima, a nije nedostajalo ni usporedbi s "Komunističkom partijom" i zloglasnim revolucionarnim pokretima.
Taj refleks, kao izraz potpunoga neshvaćanja onog što se uistinu zbiva, skoro da ima paradigmatski okus, jer upravo je metoda najzdravija novost koju donosi blokada hrvatskih sveučilišta. Jednim naizgled nedemokratskim činom kao što je zauzimanje obrazovne institucije, studenti su uspjeli razgoliti protudemokratsku narav tzv. demokratskog poretka, izvesti na čistinu sustav koji će svaku glupost, nepravdu ili gadost braniti s pozicije svoga "upisanog" demokratizma. Uostalom, član međunarodne akademske zajednice Jacques Ranciere, profesor na Sveučilištu Paris-VIII, zapazio je da su se "demokratski događaji javili općenito u figuri osporavanja demokracije."
Depersonaliziranim javnim nastupom, organiziranjem studenskoga plenuma koji svakodnevno zasjeda, odbijanjem isticanja delegata ili karizmatičnih vođa, nepristajanjem na pregovaračka natezanja i trgovine, djevojke i mladići s Filozofskog fakulteta demaskirali su laž tzv. predstavničke demokracije koja se, nakon provlačenja kroz stranačke i međustranačke mašine, manifestira kao autoritarni model.
Spomenuti Ranciere, inače, smatra da se "državna moć i moć bogatstva sve više ujedinjuju u jedno jedino učeno upravljanje tokovima novca i naroda", pa stvarna demokracija nije oblik vladanja koji će opsluživati te dvije sile, nego upravo suprotno: "djelovanje koje oligarhijskim vladavinama neprestano otima monopol na javni život, a bogatstvu svemoć nad našim životima".
U tom je smislu simptomatično da je baš u vrijeme studentske blokade sveučilišta predsjednik Vlade Ivo Sanader otišao u posjet novoj farmi svinja vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića, što je u novinama predstavljeno kao "susret dvojice najmoćnijih Hrvata". Todorić je tom prilikom naglasio da Hrvatskoj trebaju samo dva velika trgovačka lanca (od kojih on posjeduje jednog, a vjerojatno i drugog), dok je Sanader istaknuo kako je Todorićev genij na poslovnome planu skoro identičan njegovome u sferi politike. Na dodatno pitanje novinara premijer je, dakako, rekao da "bez ostatka podupire zah-tjeve studenata". Svjedoci tvrde da se u tome trenutku začulo zborno skvičanje, jer se službeni posjet bližio kraju, pa su bića u torovima njušila rutinsko klanje.
Možda bi se to moglo postaviti kao zakonomjernost: što bude snažnija službena potpora koju uživaju, studenti će znati da je njihov krik udaljeniji od interesa političkog i društvenog establišmenta. A vrlo je moguće da spektakl solidarnih transvestita uzme maha ako se nezadovoljstvo razlije ulicama, pa tamo nakon 1. maja izmile opljačkani i poniženi radnici ili, naprosto, raspižđeni građani što se ovih dana mobiliziraju preko Facebooka. Vladajuća klasa sigurno će ih podržati u iskazima revolta protiv fantomske sile, nikome vidljive, koja vlada Hrvatskom i pretvara nam svakodnevicu u serijal s prizorima bezdušne eksploatacije i nepravde epskih razmjera. Čak će se i ministar Primorac znati priključiti u pravome trenutku: ni previše rano, ni previše klasno.
Ako vam je teško pojmiti ta pravila igre što proizlaze iz nagona za vlašću, zamislite nešto dovoljno bolesno i dovoljno arogantno - zamislite, na primjer, nogometnu momčad sastavljenu od predstavnika državne oligarhije koja istrčava na teren sa zadaćom da navija za publiku. Takav je cinični manevar moguć samo uz jasnu svijest o postojanju ograde s bodljikavom žicom koja odjeljuje travnjak od tribina. Dobro, ograda možda nema bodljikavu žicu, nego metalne šiljke ili ukrase u obliku glasačkih kutija, ali nije stvar u tome da se ona opiše, nego da se sruši.
Na prvome plenumu, održanom u ponedjeljak, 27.04. 2008. u K-1 s početkom u 14:00h, jednoglasno je odlučeno da se kreće u blokadu predavanja i vježbi.
Ispitni rokovi i kolokviji se ne blokiraju te će se oni održati prema rasporedu ispitnih rokova.
Na plenumu je također izglasana manja promjena zahtjeva o kojoj više čitajte
ovdje. Odlučeno je da će se sljedeći plenum održati u utorak 28.04.2009 u 17:00h u prostoriji K-1, te pozivamo studente da se odazovu u što većem broju.
Dnevnik.hr: Najavljena blokada fakulteta u Varaždinu i dva u Splitu (video)"Student Filozofskog fakulteta koji je nakon plenuma izvijestio o daljnjoj blokadi nastave, naveo je da imaju informaciju kako će i studenti Veleučilišta u Varaždinu od sutra u 14 sati ondje blokirati nastavu.“
HRT: Studenti sve uporniji"Navodno će se bojkotu priključiti i studenti Hrvatskih studija te Arhitektonskog fakulteta. No oglasio se rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš i poručio da danas fakulteti rade.“
Javno.com: Pula, Varaždin, Osijek... širi se plamen bojkota"S početkom radnog tjedna, studentskom štrajku priključili su se i studenti Filozofskog fakulteta u Puli, Fakultet kineziologije i Prava u Splitu, a do kraja dana na plenumima će o blokadi nastave odlučivati i studenti Hrvatskih studija u Zagrebu te Veleučilište u Varaždinu.“
Slobodna Dalmacija: Splitski studenti prava zauzeli fakultetsku zgradu, dekan im osigurao sokove, deke…"Sa zviždaljkama, gromoglasnim povicima, transparentima i jasnim porukama 'Mislim, dakle nisam' i 'Imam, dakle jesam' dvjestotinjak studenata splitkog Pravnog fakulteta u ponedjeljak nešto iza 9 sati zauzelo je fakultetsku zgradu i blokiralo nastavu.“
Večernji list: Split: Rektor i dekani odlučili da se odmah prekine s blokadom nastave"Rektor i dekani donijeli su jednoglasnu odluku da se odmah prekine s blokadom nastave. O ovim zaključcima Pavić će su sutra izvijestiti rektorski zbor.“
NoviList.hr: Primorac: Osobno se zalažem za besplatno školovanje"Dodao je i da mora postojati razlika između onih koji su uspješni, koji su ponavljači i onih koji su vječiti studenti, inače se ruši sustav demokracije i nastupa anarhija.“
Povodom vaše inicijative protiv komercijalizacije obrazovanja koja se pokazala prilično uspješnom te više od svega potrebnom, mi, dio studenata informatičkog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu smo vam odlučili pružiti podršku. Rado bismo se priključili bojkotu nastave, no, barem za sad, to nije provedivo. Naime, unatoč školarinama od 125kn po ECTS bodu ( samo 40 studenata godišnje ima pravo studiranja uz potporu ministarstva od njih 200-njak i više) nemamo fizičku zgradu odnosno svoje prostorije u kojima bi se predavanja održavala. Blokada bi stoga bila apsurdna uzevši u obzir da su studenti našeg veleučilišta primorani biti na tri različite lokacije (ponekad u isto vrijeme) - prostorije Končara u Konavoskoj, FSB-a i jedini službeni prostor TVZ-a na adresi Vrbik 8a koji usput gotovo nikad nije na raspolaganju nama koji to plaćamo.
Iako nam za sad naš studentski zbor nije izrazio podršku, nadamo se da će se uskoro oglasiti na našem "faksu" te da će se odjeli isto tako ujediniti i pridružiti bojkotu nastave sve dok ne postignemo svima nam željeni cilj.
S obzirom da je obustava nastave od strane Fakultetskog vijeća, izglasana u srijedu 22. 4. (a koja je samo formalno potvrdila na Fakultetu zatečeni status quo), istekla s nedjeljom, 26. 4. tekuće godine, Filozofski je fakultet Sveučilišta u Zagrebu, do daljnjeg očitovanja nadležnih struktura, formalno ponovno u blokadi. Nastavak blokade na sinoćnjem je plenumu izglasan gotovo jednoglasno. Dekan je po povratku iz Brazila sazvao vijeće pročelnika za danas u 14.sati, ali bez prisustva studenata. Ukoliko dotično vijeće donese odluke koje mijenjaju stav uprave Fakulteta prema studentskim metodama, plenum će se o tome očitovati čim s eventualnim odlukama bude upoznat.
U hrvatskim je (prvenstveno tiskanim) medijima, nakon kratkotrajnog "zatišja", krenuo novi val dezavuirajućih napisa na koje se, za razliku od dosadašnje prakse, nećemo pojedinačno osvrtati. Dotični, naime, samo ponavljaju već nebrojeno puta iznesene i jednako toliko puta demantirane pseudoargumente i floskule. Jedini novi element medijske reprezentacije studentske inicijative gnjusni je i socijalnoj razini artikulacije zahtjevâ izrazito neprimjereni cinizam, posebice u napisima nekih naših viđenijih kolumnista. Dotičnim se cinizmom, a s kvazineutralne docirajuće pozicije, nastoji angažirane studente prikazati kao frivolnu, pijanu, neartikuliranu masu koja ne čini ništa do uprizoruje kanonima "buntovnog folklora" aranžiranu pubertetsku predstavu. Prozvani time pokazuju potpuni nedostatak političke pismenosti i osnovne socijalne osjetljivosti za pitanja od fundamentalnog javnog interesa.
Studenti se zahvaljuju potpori koja, u najrazličitijim oblicima, stiže iz svih segmenata hrvatskog društva. Mislimo, jasno, na podršku koja, za razliku od one upućene od strane vladajuće nomenklature, nije tek deklarativna i dirigirana sitnim, dnevnopolitičkim interesima. Popis pravnih i fizičkih osoba koje su dale izravnu podršku inicijativi te studentske proglase i sve pripadajuće materijale, kao i raspored alternativnih edukativnih programa možete pronaći na internetskoj stranici www.slobodnifilozofski.bloger.hr. U sklopu spomenutih programa studenti će od ovog tjedna održavati i besplatne pripremne programe za prijemne ispite.
Pozdravljamo suborce sa sveučilištâ u Rijeci, Zadru, Osijeku i Splitu, a posebno fakultete koji su se blokadi netom priključili ili su upravo u tom procesu. Posjetite nas na Filozofskom fakultetu; naša su vrata otvorena svima.
B.a.B.e. podržavaju sve studente, pa i studente Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u njihovim zahtjevima kao i metode kojima žele postići ispunjenje svojih zahtjeva.
Vijeće B.a.B.e.
Sanja Sarnavka,
Zdravka Sadžakov,
Suzana Kunac,
Renata Ćuk,
Martana Sirovina,
Tanja Repalust
10.00 – 13.00 h, predavaona A-001
radionica: „Radionica za moderatore“
voditeljice: Marina Škrabalo i Tea Škokić (CMS)
12.00 – 15.00 h, predavaona D4
otvorena tribina: „Vječni student kao subverzivni element“ + STANJE NA SVEČILIŠTU U ZADRU
predavač: Davor Fadić
14.00 – 16.00 h, predavaona A-220
radionica: „Prevođenje dokumenata i izjava za medije Inicijative“
(engleski, njemački, talijanski, francuski, ruski, švedski, portugalski, kineski, ukrajinski..)
voditelj: Adam Vuk
16.00 – 17.30. h, predavaona D6
predavanje: „Civilno djelovanje“
predavačica: Suzana Kunac (B.a.b.e)
18.00- 19.30 h, predavaona D4
predavanje: „Umjetnost pobune ili društveno angažirana suvremena likovna umjetnost“
predavač: Frano Dulibić
19.00.- 20.00 h, atrij fakulteta
SLAM poezija
M. Kovač, I. Jurić i drugi
20.00 h predavaona D7
PLENUM
STUDENTSKO KINO
predavaona D5
12.00 – 15.00
VIDEO SVAŠTARA
15.00 – 16.00
Big Rattle in Seattle
r: Leon and Si
16.00 – 18.00
The Student Loan Documentary
r: Aurora Meneghello
18.00 – 20.00
Vivir La Utopia
r: Juan Gamero
...nakon plenuma projekcija u D7
Glen or Glenda
r: Ed Wood
Blue Sky Youth Network
To the Students at the University of Zagreb, University of Zadar, University of Rijeka and University of Split,
Blue Sky Youth Network would like to express our support to your independent student initiative for the right of free education. As an organization whose focus is the youth population, including the students, Blue Sky applauds your courageous decision to take such measures as blockage of the education in order to regain your right of free education.
We really hope that you, the united students from Croatia, will accomplish your goal to be granted back the right of free education.
Sincerely Yours,
Marko Markovski
Public Relations Manager
Blue Sky Youth Network
Your struggle is our struggle. You have our full support.
All the best
Pisao nam danas profesor Mikulić s Odsjeka za filozofiju kako je nedjelju ujutro proveo na Dolcu. Razgovarao je, kaže, "s prodavačima voća i povrća i u ribarnici, a također i s kupcima." Identificirajući se pokazivanjem osobne iskaznice, profesor Mikulić zamolio je sve s kojima je pričao za malu donaciju u obliku voća ili novca. Evo što je, kako nam javlja, sakupio: "(...)ca. 5 kg različitog voća (banana, jabuke, naranče, smokve, suhe šljive, malu mjericu svježeg sira, pecivo za 20 kn donirano od jedne građanke i 2x20 kn od prodavačice riba i jednog kupca."
Ovim putem Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje FFZG-a obavještava sve pojedinačne donatore koji su u nedjelju, 26. travnja 2009. između 12- i 12.45 sati donirali voće ili novac za pomoć studentima da je njihova donacija uručena studentima FF-a!
Veselimo se detaljnijem izvještaju ove samoinicijativno provedene akcije i nadamo se tekstu profesora Mikulića za naš blog!
Profesore, svaka Vam čast na inicijativi, a svima koji ste na bilo koji način sudjelovali u donaciji još jednom od srca hvala!
Na sedmome plenumu, održanom u nedjelju, 26.04. 2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Plenum je odlučio da se blokada nastavlja i u ponedjeljak.
Koncerta Antenata i Stillnessa u utorak – nema. Tehnički nesporazum.
Dekan FFZG-a Miljenko Jurković sazvao je za sutra sjednicu Vijeća pročelnika, zasad bez sudjelovanja studenata.
Oformljena je grupa za prevođenje dokumenata i izjava za medije Inicijative. Kontakt je Adam Vuk (adam.vuk.de[at]gmail.com). Sutra u učionici A220 od 14 do 16h radit će se grupni prijevodi naše sutrašnje izjave za medije i drugih tesktova. (prijevodi na engleski, njemački, talijanski, slovenski, francuski, španjolski, ruski, švedski i druge jezike.)
Kontakt za medijsku grupu je Ivan Hamarić (ivan.hamaric[at]gmail.com) – molimo zainteresirane da se jave sa sugestijama, idejama i primjedbama na medijske istupe.
Radionica za moderatore: Marina Škrabalo (CMS) Prijave na program.blokade[at]gmail.com. Na isti mail mogu se i dalje slati svi prijedlozi vezani uz program tijekom blokade nastave. Napominjemo da je broj mjesta na radionici za moderatore ograničen.
Saša Kosanović (HRT) traži dozvolu za snimanje dijela sutrašnjeg plenuma te tri osobe koje bi mogao anonimno intervjuirati. Plenum prihvaća, ali uz autorizaciju delegata.
Kontakti svih radnih skupina bit će dostupni u imeniku u KSFF-u.
Grupa za peticije nastavlja s radom. Naći ih možete i dalje u učionici a306 od 9 do 19h. Pokrenuta je i on-line peticija.
Sutra se ponavlja akcija „5 do 12“, zainteresirani neka dođu u 11:45h na Trg kod sata. Tko želi sudjelovati u daljnjem radu akcije neka se slobodno pridruži sastanku nakon akcije. Sastanak će se održati kod paviljona na Zrinjevcu u 12:15h. (ponesite post-it naljepnice!)
Podsjećamo još jednom da je sutra u 12:45 tribina na Hrvatskim studijima.
U Splitu je na današnjem plenumu odlučeno da će se sutra blokirati Pravni fakultet u Splitu.
A propos predplenumskog funkcioniranja, predložen je svojevrstan priručnik o funkcioniranju plenuma i općenito o direktnoj demokraciji. Pošta za sugestije: plenum.tehnikalije[at]gmail.com
Što se tiče pravnih aspekata Inicijative (pravna podloga; proučavanje zakona, propisa i sl.), zainteresirani se mogu javiti na kontakt: ivan.tomljenovic.cro[at]gmail.com
Zahvaljujemo kumicama i kupcima na Dolcu koji su nam donirali velike količine voća i povrća. Prof. Mikulić moli da se objavi da smo primili donaciju.
Kontakt za kolege s Pravnog fakulteta (ZG): filip.marijanovic[at]yahoo.com
Kontakt za kolege s Rudarsko-geološko-naftnog te ostalih tehničkih fakultetâ: tehnicka.podrska.hr[at]gmail.com
Predložen je tekst Deklaracije o pravu na besplatno obrazovanje (rezultat rada grupe na međuplenumskoj suradnji). Plenum prihvaća tekst Deklaracije te prihvaća da se ovaj tekst Deklaracije predloži ostalim plenumima da ga rasprave te, po mogućnosti, prihvate.
Prihvaćeni su prijedlozi plenuma za sutrašnje glasnogovornike za medije i moderatore plenuma.
Plenum je zaključen u 22:30.
nedjelja, travanj 26, 2009
Drage kolege,
zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da je osnovana Nezavisna Studentska Inicijativa EFZG-a koja je danas imala prvi sastanak i jednoglasno odlučila da podržavamo kolege ujedinjeni u borbi za jednakost u obrazovnom sustavu.
Sutra počinjemo s prikupljanjem potpisa i dijeljenjem skripti studentima, a organizacija plenuma je u tijeku.
Uvjereni smo da ćemo, uz pomoć svih Vas, uspješno pokrenuti svijest o pravim problemima i okupiti istomišljenike da se zajedničkim snagama borimo za naša prava.
KoHOM: Koordinacija hrvatske obiteljske medicine podržava studentske inicijative
Budući da su školstvo i zdravstvo društvene kategorije i temelj su svakog razvijenog društva, trebaju biti jednako dostupne svima, bez obzira na socijalni i imovinski status. Kao ustavne kategorije ne poznaju bilo kakav oblik diskriminacije.ZAGREB, 23. travnja 2009 - Koordinacija hrvatske obiteljske medicine podržava inicijativu i akcije studenata Filozofskog fakulteta u nastojanju da alarmiraju društvo o neodrživosti stanja u državi gdje se znanje i zdravlje tretiraju kao usputna pojava i postaju roba. U KoHOM-u smatraju da su studentski zahtjevi opravdani i realni. Nametnute participacije kako u školstvu tako i u zdravstvu diskriminirajuće su za sve građane čime su im ograničena njihova prava, te ih stoga treba ukinuti.Besplatno obrazovanje i osnovno zdravstvo mora biti dostupno svim građanima ove zemlje, jer se time ostvaruju standardi i životna mjerila kojima ova zemlja teži u nastojanju da postane zemlja znanja i pripadnica razvijenog svijeta."Čestitamo hrabrim, mladim studentima što su podigli svoj glas za bolje i pravednije sutra. Podržavamo sve njihove zahtjeve, jer besplatno obrazovanje upravo kao i osnovno zdravstvo jest ustavna kategorija. Kršenjem takvih ustavnih odredbi poticala bi se diskriminacija, posebno po imovinskom statusu, što je izvan civilizacijskih normi, i nama u KoHOM-u, apsolutno neprihvatljivo", izjavo je Mario Malnar, predsjednik Udruge KoHOM.Link na priopćenje.Mali dodatak iz e-maila koji nam je poslao gospodin Malnar:I za kraj samo ove dvije rečenice:1. Volio bih da sam danas student. Bio bih još ponosniji nego što jesam.2. Pozdrav uz naš moto, obiteljskih doktora koji ne daju da im politika govori kako da liječe svoje pacijente:Krepat, ma ne molat! 
Mario Malnar, dr.med.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM)
Studenti Veleučilišta u Varaždinu objavili su proglas u kojemu traže poštivanje studentskih prava kako su definirana Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te zahtijevaju pokretanje pravnih postupka kako bi se osiguralo provođenje tog Zakona i suspendiralo odluke kojima se krše studentska prava.
Studenti Veleučilišta u Varaždinu, između ostalog, pridružuju se i zahtjevu Nezavisne inicijative za pravom na besplatno obrazovanje te pozivaju studente na
bojkot nastave u ponedjeljak u 14:00 ispred Veleučilišta,
koji će trajati dok se ne ispune svi njihovi zahtjevi.
Tekst proglasa i peticije možete naći na
studentskom portalu Vels.
Pozdravljamo kolegice i kolege iz Varaždina i želimo im puno sreće!
Drage kolege i koleginice, studenti i studentkinje, drugovi i drugariceKlub studenata filozofije "Gerusija“ iz Novog Sada daje punu podršku vašoj akciji i borbi za jedno od osnovnih prava – besplatno studiranje. Studenti i studentkinje "Gerusije“ se iskreno i svesrdno solidarišu sa vama u opravdanoj borbi za ljudsko dostojanstvo koje u eri globalnog popredmećenja postaje talac jednog monolitnog neoliberalnog diskursa. Onima koji su što lamentirali, što slavili "kraj istorije", vi ste odvažno u poslednjih 7 dana pokazali suprotno. Odlučno ste prihvatili da budete subjekti istorije. I u tome mi vam nudimo i našu podršku i pomoć, duboko svesni da ovo nije samo pitanje hrvatskih studenata i studentkinja već nešto što nas povezuje i zbližava – u težnji ka odgovornijem društvu i pravednijem svetu. Vreme je za "Nove varvare“. Dogodine Besplatno!
KSF "Gerusija“ Novi Sad
Novi Sad, 26. april 2009.
Studenti PMF-a pozivaju studente PMF-a i sve ostale članove akademske zajednice PMF-a na
plenum
koji će se održati u
utorak, 28.4. u 18h,
na Bijeničkoj cesti 32, Fizički odsjek, predavaonica F08.
Plenum će biti otvoren za javnost.
Molimo sve sudionike plenuma da se na plenumu ponašaju u skladu s akademskim normama.
Udruga dobrih studenata UDeS prije nekoliko dana poslala nam je
pismo u kojem iskazuju podršku studentskoj inicijativi za besplatno školstvo. Najavili su akciju "Izmuzimo menze - studenti za studente" kako bi na svoj način pomogli inicijativi. Akciju, u kojoj su prikupljali donacije u vidu hrane iz menze u SD Stjepan Radić za studente Filozofskog fakulteta, izveli su jučer, u subotu 25.4. Na taj način iskazali su potporu onima koji se bore za zahtjeve svih nas. To je najmanje što mogu učiniti, kažu članovi udruge.
Hvala udruzi UDes na njihovoj pomoći i podršci!
Obavještavamo vas da je trenutno u izradi ONLINE verzija peticije kojom tražimo pravo na besplatno obrazovanje. Naši radišni volonteri studenti je trenutno izrađuju te je do kraja dana možete očekivati na netu. Još jednom podsjećamo da grupa za peticiju traži volontere, pa ako ste voljni pomoći -
javite im se!
Primili smo danas od naših kolega i kolegica iz Heidelberga pismo podrške i izvještaj o događanjima na njihovu fakultetu. Pročitajte!
Pozdrav!Bili smo jako iznenađeni što je informacija o našem zauzeću došla do Hrvatske i zbog toga smo se jako obradovali vašoj elektroničkoj poruci. Mi, studentice i studenti romanistike iz Heidelberga, u srijedu prošloga tjedna na plenarnom smo zasjedanju odlučili da ćemo preuzeti Odsjek. Uvjete studija koji trenutačno vladaju više nismo mogli izdržati. Grupe su bile prepopunjene iznad svake norme jer ima premalo docenata i docentica. Stigli smo čak do toga da prvostupnici i prvostupnice ne mogu pohađati obvezne kolegije jer se u nekim slučajevima oni izvode istovremeno ili se uopće ne izvode. Zbog toga smo od utorka, 21. travnja u 19 sati do petka, 24. travnja preuzeli Odsjek. U petak je s profesorima postignut privremen kompromis koji će zajednički biti predstavljen sljedećeg utorka rektoru Sveučilišta. Nakon tog razgovora s rektorom raspravit ćemo o tome kako ćemo nastaviti dalje i hoćemo li ponovo zauzeti Odsjek (jer smo zauzimanje samo privremeno prekinuli). Tijekom zauzimanja više su nas puta posjetili novinari. Dodatne informacije i izvještaje možete naći i na www.rosig.org. Želimo vam puno uspjeha u vašoj blokadi! We're united in our struggle!
Puno pozdrava solidarnosti iz Heidelberga,
Caro (u ime romanistica i romanista)
Pismo na njemačkom, odnosno u originalu:Hallo!wir waren sehr erstaunt, dass die Kunde unsrer Besetzung bis nach Kroatien vorgedrungen ist und haben uns deshalb sehr über eure Mail gefreut.Wir RomanistInnen aus Heidelberg haben Mittwoch letzte Woche in einer Vollversammlung beschloßen, das Seminar zu besetzen. Die Studienbedingungen, wie sie momentan herrschen, waren so für uns nicht mehr zu ertragen. Die Kurse waren hoffnungslos überfüllt, da es viel zu wenige DozentInnen gibt. Es geht sogar so weit, dass BachelorstudentInnen Pflichtkurse nicht besuchen können, da diese teilweise zeitgleich stattfinden oder erst gar nicht angeboten werden.Daraufhin haben wir das Seminar ab Dienstag 21. April um 19Uhr besetzt und diese bis Freitag 24. April aufrechterhalten. Am Freitag kam es zu einem vorläufigen Kompromiss mit den Professoren, der so gemeinsam am kommendem Dienstag dem Rektor der Universität vorgelegt werden soll. Nach diesem Gespräch mit dem Rektor wird besprochen, wie wir weiter vorgehen werden und ob wir die Besetzung wieder aufnehmen (wurde nur temporär unterbrochen, aber nicht beendet).Im Laufe der Besetzung wurden wir mehrmals von der Presse besucht (Artikel im Anhang). Weitere infos und Berichte auch unter: www.rosig.org.
Wir wünschen Euch viel Erfolg bei eurer Besetzung! We're united in our struggle!
Viele solidarische Grüße aus Heidelberg,
Caro (i.A. der RomanistInnen)
Drage naše prijateljice i prijatelji,
Vaši protesti su u ovom trenutku za svakog mladog čovjeka u regiji svjetlo na kraju tunela. Željeli bismo prvo da vam čestitamo na odlično artikulisanim zahtjevima, kao i nepopuštanju pod pritiscima, za koje znamo da ih ima. Vaša spremnost da uđete u bitku za besplatno obrazovanje, trebala bi da bude inspiracija svakom mladom čovjeku da digne svoj glas protiv bilo kojeg oblika nepravde.
Nadamo se da će se vašim protestima u narednim danima priključiti što više studenata, a i običnih građana, te da će ovi protesti biti početak korjenitih promjena, ne samo u školstvu, nego u glavama svih onih apatičnih studenata i građana, koji su sa podsmijehom ispratili vašu borbu za njihovo bolje sutra.
Sa nadom da ćete uskoro vi nama slati ovakva pisma podrške,
Omladinski Pokret „Revolt“, Bosna i Hercegovina
Tuzla 24.04.2009. g.
www.oprevolt.com
http://www.facebook.com/home.php#/group.php?gid=14002431358&ref=ts
Ispričavamo se Sindikatu radnika Ericsson Nikola Tesla što slučajnom omaškom njihovo pismo podrške nije proslijeđeno na adresu za podrške (slobodnifilozofski[at]googlemail.com) te nije objavljeno na našemu blogu na vrijeme!
Poštovane studentice i studenti,
Sindikat radnika Ericsson Nikola Tesla podržava Vas u Vašim zahtjevima za besplatnim školovanjem.
Besplatno školovanje treba omogućiti svima , jer u našoj državi dolazi do sve većeg raslojavanja između onih koji imaju novaca za školovanje i onih koji nemaju.
Danas smo u Hrvatskoj podijeljeni i na način da parcijalno branimo svoje interese (sindikati, studenti, umirovljenici, nezaposleni itd).
U demokratskim državama je normalno da svi zajedno izađu na prosvjede i kažu što misle o vođenju države.
Sindikati će 1.svibnja organizirati prosvjed.
Pozivam Vas na prosvjed , jer ćete sutra biti zaposleni i zajedno se lakše možemo izboriti za naša prava.
Srdačan pozdrav
Za Sindikat
Vladimir Kovar
Novi List: Radnici 3. maja stali uz studente (foto)"Među prvima podršku su im došli pružiti radnici »3. maja« koji su sinoć sudjelovali na redovitom studentskom plenumu, a u znak podrške darovali su im i plakat »Radnici uz studente«."
Index.hr: Riječki studenti poručuju Primorcu: Ovo je naš trenutak povijesne sadašnjosti!"Izjave ministra Primorca kako će se problem sam od sebe riješiti pokazuju nespremnost, nezrelost i nezainteresiranost odgovornih osoba", priopćila je Nezavisna studentska inicijativa iz Rijeke."
Javno.hr: Nepokolebljivi studenti nikad složniji (foto)"Jesmo li umorni? Malo jesmo, ali to je slatki umor i sve smo odlučniji u svom naumu jer znamo da se borimo za pravdu, za ispravan cilj."
Jutarnji.hr: 'Ne žele platiti školovanje zato što ne cijene znanje'"Osobno mislim da ne bi bilo dobro da studij bude besplatan za sve. Dapače, mislim da bi svi studenti u Hrvatskoj trebali plaćati školarinu, ne višu od 500 eura godišnje."
Dnevnik.hr: 'Jedan svijet, jedna borba': Iza hrvatskih studenata stoji međunarodni pokret"Na službenim je stranicama pokreta istaknut slogan'Jedan svijet, jedna borba' koji koriste i hrvatski studenti. Do sada su se pokretu za slobodno obrazovanje pridružili i studenti mnogih europskih država poput Francuske, Velike Britanije, Nizozemske."
Glas Dalmacije: Split: Pravnici i kineziolozi vjerojatno od sutra u blokiraju svoje fakultete"Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, a studenti Nezavisne inicijative Split podržavaju i namjeru blokiranja nastave kolega s Pravnog i Kineziološkog fakulteta."
Busniess.hr: Studenti Primorcu: Ne želimo onoga tko nije pokazao ništa osim autističnog birokratskog prezira„Na sinoćnjem plenumu zaključeno je da se ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu neće slati nikakav poziv na plenum.“
Net.hr: Varaždin: Veleučilište kreće u blokadu„Bojkot nastave na Veleučilištu u Varaždinu počet će u ponedjeljak u 14 sati. Studenti su zasada postavili 12 općih zahtjeva, te su najavili kako će zahtjeve s detaljnijim obrazloženjima objaviti u ponedjeljak.“
Molimo sve koji su ovoliko dugo čekali na izvještaj s jučerašnjeg (25.04.2009.) plenuma da prime naše najdublje isprike. Ovakav se propust više neće ponoviti!
Na šestome plenumu, održanom u subotu, 25.04. 2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o deset točaka dnevnog reda. Izglasan je nastavak blokade za nedjelju.
U utorak pred faksom žele svirati Stillness i Antenat. Plenum prihvaća.
Plenum traži besplatno obrazovanje za sve i ne razdvaja redovne od izvanrednih studenata. (studenti uz rad također moraju imati pravo na besplatno obrazovanje.)
Poglavlje „Cijena znanja“ iz knjige K. P. Liessmanna "Teorija neobrazovanosti" bit će dostupno na blogu. (Poglavlje ustupio Jesenski i Turk. Knjiga je inače predstavljena u sklopu programa blokade u petak, 24.04.2009., na otvorenom seminaru "Problem s bolonjom - Bolonja kao problem" koji su vodili Hrvoje Jurić i Petar Odak; op. webmasterice)
Pozivaju se svi zainteresirani na tribinu na Hrvatskim studijima. Naziv tribine je „Znanje kao roba“, a održat će se u ponedjeljak u 12:45h na kampusu Borongaj.
Peticija: do sad izbrojanih 7270 potpisa samo u Zagrebu. Volonteri za peticiju mogu se javiti u A306.
Odlučeno je da nećemo uputiti ministru Primorcu službeni poziv na plenum jer su na njega pozvani svi građani pa tako i građanin Dragan Primorac.
Inicijalni zahtjev Vladi/MZOŠ-u nećemo uručiti fizičkom delegacijom.
Izvještaj s radionice „Suvremena umjetnost i aktivizam"- oformile su se tri grupe: grupa za akcije, grupa za video radove te grupa za vizualni identitet. Otvoren poziv za priključivanje svim grupama.
Kontakt: miniakcije[at]gmail.com
Radna grupa za izradu deklaracije o pravu na besplatno obrazovanje podnijela je izvjestaj o radu i dala prijedlog Deklaracije. Plenum predložio određene izmjene. Deklaracija je još uvijek u izradi.
Svi koji imaju prijedloge i primjedbe na nacrt deklaracije, neka ga pošalju na papiru na katedru, ostave u auli ili pošalju na jemilos@gmail.com
Plenum je odlučio da i profesori mogu obavljati dužnost glasnogovornika u ime plenuma.
Spavaonice se i dalje nalaze na prvome katu u hodniku A.
U 6h čišćenje Fakulteta.
U utorak tribina na Arhitektonskom fakultetu.
Plenum poziva kandidate za dekana Filozofskog fakulteta da se predstave na posebnoj tribini sljedeći tjedan.
Studenti FPZ-a preuzeli su i Radio Student i nude svoj eter Inicijativi.
Radionica za moderatore u ponedjeljak u A001 u 10h, do 20 sudionika. Kontakt na katedri.
Prihvaćeni su prijedlozi plenuma za sutrašnje glasnogovornike za medije i moderatore plenuma.
Plenum je zaključen u 22:30.
Osvrt na Izjavu za medije od 25.04.2009. - 6. dan blokade, objavljenu na mrežnom čvoru http://www.slobodnifilozofski.bloger.hr
U razgovoru za Radio 101, u subotu 25. travnja 2009. godine prijepodne, spomenuo sam, ako se dobro sjećam, kako nije isključeno da aktualna direktna demokracija ubrzo postane i manipulativna demokracija. Nisam dugo čekao.
Molim svakoga tko je pratio taj razgovor ili će pratiti njegovu snimku, da sam zaključi i usporedi što se reklo u rečenicama koje su izdvojene. Pritom, molim i da se osim na sadržaj izjava koje su izdvojene, obrati pozornost i na način kojim su one izvađene iz konteksta cijelog razgovora koji je trajao nešto više od sat vremena.
Stoga, zbog istinitog informiranja cjelokupne javnosti, ali i studenata prosvjednika, još jednom u nekoliko točaka želim iznijeti svoje stavove, koji su sadržani u mojem rektorskom programu, i o kojima često govorim, na uvijek jednak način.
1. Iz vlastitih prihoda Sveučilišta, tj. njegovih sastavnica, treba pojačanim financiranjem iz državnog proračuna potpuno ukinuti prihod od studentskih školarina kao komercijalnu kategoriju o kojoj ovisi poslovanje Sveučilišta.
2. Jedina participacija studenata treba obuhvatiti samo one studente koji u višim godinama studija ne ispunjavaju na dovoljno uspješan način studijske obveze, o čemu treba donijeti jasne i nedvosmislene kriterije.
3. Na nacionalnoj razini treba razviti elemente skrbi za sve one koji zadovoljavaju uvjete za upis na studij i uspješno studiranje, a zbog socijalnih i gospodarskih uvjeta im je to otežano. Mogući načini kojima se to treba postići su izravna potpora te povoljni krediti subvencionirani od države i drugih zainteresiranih dionika iz javnog i privatnog sektora.
4. Treba hitno prići preuređenju sustava studentskog standarda, na način koji će jamčiti njegovu održivost i daljnji razvoj.
5. O svim navedenim točkama treba postići društveni sporazum na nacionalnoj razini, nakon zajedničkog rada predstavnika Vlade, visokoobrazovnih ustanova, studenata, roditelja (tj. sindikata), i ostalih relevantnih dionika.
Čini mi se kako je u ovih nekoliko točaka, jednako kao i u službenim dokumentima Sveučilišta, uključujući i dva zadnja godišnja izvješća, te u brojnim javnim istupima, kako mojim, tako i u onima drugih predstavnika Sveučilišta, svakome tko objektivno i dobronamjerno sluša ono što je rečeno, jasno koje stavove o cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja, pa i o pitanju studentskih participacija, imaju rektor i Senat Sveučilišta u Zagrebu. Nadam se da su oni dovoljni kao polazište za daljnje zajedničke korake, i da čine izlišnima svako daljnje ometanje redovitog rada na pojedinim sastavnicama Sveučilišta.
Time želim i završiti ovo pismo.
No, dopustite mi, da na samom kraju, ipak iznesem svojih nekoliko osobnih stajališta i impresija, i to ne s pozicije rektora, nego s pozicije sveučilišnog profesora i člana akademske zajednice.
Ovim se pismom nisam želio osvrtati na kvalifikacije „populist i licemjer“ koje su mi pripisali nepotpisani autori, sudionici (kakve ono?) demokracije. Ipak, ne mogu ne primijetiti kako se ova nova demokratska metoda kojom se studenti koriste, pojavila na fakultetu s kojeg potječu generacije velikih autora i moralnih vertikala koje su mnogima, pa i meni, omogućile spoznajno i intelektualno sazrijevanje, i jednako tako obnavljanje.
Neka od tih imena su mi mogli biti djedovi ili očevi, drugi su moji vršnjaci, trećima bih ja mogao biti otac. Stižu na red unuci, pa i ovi koji pišu nepotpisane izjave. Stoga bih ovo pismo mogao efektno završiti riječima kako i od njih mogu učiti, te kako su i oni jednako sjajni, baš kao i njihovi prethodnici. Međutim, odgovornost sveučilišnog profesora i odgajatelja nalaže mi biti iskren i reći ono što mislim i osjećam, a to je:
Pred svima nama, kako pred Sveučilištem, studentima i kolegama s Filozofskog fakulteta, tako i pred Vladom Republike Hrvatske, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, te svim sudionicima sustava visokog obrazovanja, stoji još jako puno posla, ukoliko želimo ovaj sustav učiniti boljim, pravednijim i kvalitetnijim.
U tom smislu, ja i dalje predlažem početak konstruktivnih razgovora kojima će započeti rješavanje svih otvorenih pitanja.
U Velikoj Gorici, 26. travnja 2009.
Aleksa Bjeliš
U medijima se i dalje javljaju uporne dezinformacije o smislu i cilju studentske akcije. Tako se s jedne strane ustrajavanje na anonimnosti glasnogovornika tumači kao posljedica straha od sankcija. Ponavljamo da to nije točno. Imena ljudi koji u datome trenutku obavljaju tu ili koju drugu funkciju u sklopu ove akcije nije teško saznati na hodnicima fakulteta. Odbijanje personalizacije prvenstveno nije pitanje straha od sankcija, nego dio mehanizma kojim plenum kao kolektivno tijelo zajedničkog interesa zadržava status jedinog političkog subjekta u ovoj priči.
Drugi netočan navod koji se javlja u medijima glasi da se akcija zalaže i za besplatno obrazovanje za one studente koji ne zadovolje uvjete upisa ili upisa na višu godinu. Mi nikad nismo tražili ukidanje postojećih uvjeta upisa.
U medijima se javljaju i česte spekulacije o mogućnosti da plenum uputi „službeni poziv“ resornom ministru. Jasna nam je privlačnost takve scene za medije: spektakl ministrova silaska među narod kojim ministar dokazuje svoju tobožnju dostupnost za naše razloge i stavove. A upravo to bi činilo temeljnu laž takve scene. Ministar je dosad ustrajavao u svome odbijanju da se oglasi o našem zahtjevu. Zatim ga je proglasio nerazumljivim, a nas pijunima u politikantskim manipulacijama drugih stranaka. Ono što je svemu tome zajedničko jest ministrovo ustrajno bagateliziranje i omalovažavanje izraza volje javnog interesa kojemu je ministar dužan služiti.
Na sinoćnjem plenumu potvrđeno je da se ministru nikakav poziv na plenum neće slati. Plenum je otvoren svim građanima, pa tako i građaninu Primorcu. Međutim, jedinim zadovoljavajućim odgovorom na upućen zahtjev smatramo zakonski prijedlog koji bi jamčio potpuno javno financiranje visokog obrazovanja na svim razinama za sve studente koji zadovolje uvjete upisa. A ne zamjenski spektakl ministrova „dobrohotnog“ osobnog pojavljivanja pred onima za koje dosad nije pokazao ništa drugo osim autističnog birokratskog prezira.
U Osijeku je od četvrtka blokiran Filozofski i Učiteljski fakultet, a od petka Likovni odsjek Umjetničke akademije. Razvoj događaja u Osijeku možete pratiti na službenom blogu:
osjecki.studenti.bloger.hr i na internetskom portalu
www.osijek031.com. Studente u Osijeku možete kontaktirati putem e-mail adrese studenti.osijek[@]gmail.com, ili preko Facebook profila
Nezavisna Studentska Inicijativa Osijek.
Svojim kolegama i kolegicama u Osijeku šaljemo puno pozdrava i podrške!
Blokada na Filozofskom, a kasnije i ostalim fakultetima i Sveučilištu u Zadru, bila je česta tema u medijima proteklog tjedna, između ostalog i na Radiju 101. Ovdje možete čuti što se o studentskim prosvjedima pričalo na Aktualnom 101:
13:00 A-111
radni sastanak grupe za deklaraciju o pravu na besplatno obrazovanje
16:00 D7
dolazak ekipe s Radio Studenta
STUDENTSKO KINO
11:00 – 14:00 dvorana D5
VIDEO SVAŠTARA
14:00 – 15:30 dvorana D5
FILM PO IZBORU AdHoc PLENUMA
14:00 – 15:30 dvorana D6
Chelovek s kino-apparatom
r: Dziga Vertov
15:30 – 18:00 dvorana D5
VIDEO SVAŠTARA
15:30 – 17:30 dvorana D6
LOVE IS COLDER THAN DEATH
r: R.W. Fassbinder
18:00 - 20:00 dvorana D5
FILM PO IZBORU AdHoc PLENUMA
18:00 – 20:00 dvorana D6
PALINDROMES
r: Todd Solondz
nakon plenuma dvorana D7
ROPE
r: Alfred Hitchcock
PREDAVANJE
16:00 – 18:00 dvorana D4
predavanje: „BESPLATNO OBRAZOVANJE KAO IZVOR LJUBAVI I SLOBODE“
predavač: Ante Lauc
20:00 D7
PLENUM
subota, travanj 25, 2009
U sklopu alternativnog programa koji se za vrijeme blokade na Filozofskom fakultetu održava umjesto redovne nastave, u petak ste imali prilike sudjelovati na tribini na kojoj se raspravljalo o GATS-u, odnosno Općem sporazumu o trgovini uslugama. GATS je bitan sporazum Svjetske trgovinske organizacije koji potpisuju sve članice te organizacije a kojim se regulira trgovina u uslužnim sektorima, u koje spada i obrazovanje.
Za one koji nisu imali prilike prisustvovati tribini a interesira ih tema,
ovdje možete preuzeti prijevod petog poglavlja knjige "Global Neoliberalism and Education and Its Consequences" (ur. D. Hill i R. Kumar), naslovljenog
Trgovina ljudskim pravima? Opći sporazum o trgovini uslugama i obrazovanje: pravna perspektiva. U ovom tekstu, autor Pierrick Devidal uspoređuje pravne temelje GATS-a i prava na obrazovanje, koje je regulirano Općom deklaracijom o ljudskim pravima, te pokušava procijeniti koji bi mogli biti učinci GATS-a na razvoj obrazovanja ukoliko se obrazovni sektor ne izostavi iz opsega tog ugovora.
"Pravo na obrazovanje", piše Devidal, "jedno je od najvažniji prava 'druge generacije' ljudskih prava. Ono predstavlja esencijalni uvjet punome uživanju svakog drugog ekonomskog, socijalnog, kulturnog ali i građanskog i političkog prava."
Premda se pravo na obrazovanje temelji na načelu nediskriminacije, ono nije pravo koje se može samo uživati, jer postoje prepreke koje nekim skupinama onemogućuju, ili smanjuju mogućnost, da ostvare svoje pravo na obrazovanje. Zato je bitna uloga države u otklanjanju takvih prepreka kroz mjere pozitivne diskriminacije, kojima se ide za tim da se izjednači položaj onih manje povlaštenih. No, vezana GATS-om koji ide za sve većom deregulacijom trgovine, država gubi mogućnosti i moć da nametne regulativu čime gubi mogućnost da zaštiti obrazovni sustav, i svoje građane, od tržišnih težnji koje za krajnji cilj nemaju dobrobit građana, već trgovine.
Preuzmite cijeli tekst.
Izgleda da je medijima dosadila odlučnost i postojanost studentske revolucije - čitamo u komentarima na našemu blogu kako Dnevnik nije uopće izvijestio o blokadama osam fakulteta i jednog sveučilista u zemlji. Čeka li se povratak dekana da stvari opet postanu malo sočnije? Ili su vijest u ovoj zemlji samo dvije stvari: ono sto počinje, i ono sto propadne? Civiliziranost i organiziranost studenata i studentica koje se kroz ovaj tjedan uporno pokušavalo proglasiti neartikuliranom masom, dječurlijom i koječim, dosadila je, čini se, hrvatskim medijima. Stvar funkcionira uljuđeno: svaki dan izvještaj na blogu s plenuma, svako jutro izjava za medije, objavljuju se hrpe i hrpe podrška raznih udruga i pojedinaca koje ne prestaju pristizati, ostatak dana čekaju se valjda, a u nekim medijima i pokušavaju iskopati, incidenti i eventualni kaosi ili naznake da pokoji fakultet nije apsolutno savršeno uspio izorganizirati svoju blokadu. Dijana Čuljak u Otvorenom govori o nemirima pa je čak i njezin novinar mora ispravljati, a Sanader unezvjereno u svemu pokušava pronaci nekakvu navodnu političku stranku koja je sve pokrenula. (Voljeli bismo vidjeti političku stranku u ovoj zemlji koja je u stanju izvesti i organizirati ovo sto su organizirali studenti i studentice diljem Hrvatske, zaista!). Današnji Dnevnik bez vijesti o studentskim blokadama hrpe fakulteta u zemlji. U iznenadno započetoj sezoni kiselih krastavaca, ovo je pressclipping koji smo uspjeli napraviti danas za vas: Business.hr: I studenti prava i ekonomije na plenumu na Filozofskom fakultetu Stotinjak studenata prava i dvadesetak s ekonomije okupilo se jučer popodne ispred zagrebačkog Filozofskog fakulteta kako bi pružili potporu studentima prosvjednicima.
Dnevnik.hr: Nastavlja se studentska blokada"Nastava na Fakultetu političkih znanosti bit će blokirana i u ponedjeljak, kada će se na plenumu odlučiti o daljnjem tijeku prosvjeda, izvijestili su studentski predstavnici. (...)
Studenti riječkog Filozofskog fakulteta nastavljaju tijekom vikenda prosvjednu blokadu fakulteta zahtijevajući besplatno visoko obrazovanje na svim razinama i sprječavanje komercijalizacije obrazovanja."
Tportal.hr: Studenti i idućeg tjedna bez nastave"Studenti okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu ne žele pregovarati s ministrom Primorcem, nego su mu poručili da dođe na plenum s prijedlogom zakona koji će omogućiti besplatno obrazovanje za sve. Peti dan drže 'vlast' na fakultetu u svojim rukama. S obzirom na svakodnevno širenje studentskog bunta po hrvatskim gradovima, na svim filozofskim fakultetima u državi se predavanja, kolokviji, seminari vjerojatno neće održavati ni sljedećeg tjedna. Blokadu Filozofskog fakulteta do ponedjeljka je već izglasao plenum u Osijeku, a njihove kolege iz Rijeke i jučer su nastavile prosvjede i blokadu zgrada."
Business.hr: Crnogorski studenti podržali zagrebačke"Crnogorsko Udruženje studenata političkih znanosti poduprlo je kolege sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji prosvjeduju zahtijevajući ukinuće školarina i preispitivanje bolonjskog procesa."
GlasDalmacije.hr: Split: Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta podržalo legitimno pravo studentske inicijative"Na današnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća splitskoga Filozofskog fakulteta jednoglasno je podržano legitimno pravo studentske inicijative da se omogući besplatno školovanje studentima na svim razinama, ali se Vijeće ogradilo od studentskih metoda blokade nastave."
Business.hr: Studenti ogorčeni ponašanjem rektora Bjeliša"Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš sinoć je samoinicijativno došao na studentski plenum te je, kažu prosvjednici, pred oko 800 okupljenih studenata, na eksplicitno pitanje, odgovorio kako podupire njihove zahtjeve za besplatnim školovanjem.
Međutim, jutros u Intervjuu tjedna Radija 101 promijenio je, kažu, stajalište rekavši da rješenje problema vidi u studentskim kreditima, čime se izravno suprotstavlja volji studenata i njihovih profesora."
Stigao nam je konačno i prvi izvještaj iz Splita! Pročitajte kako situacija izgleda tamo. Splitu šaljemo našu punu podršku i želimo puno sreće i konstruktivnih odluka na večerašnjem plenumu!
Izvještaj iz Splita
Prvi javni istup Nezavisne studentske inicijative Split zbio se u srijedu, 22.4., u Zavodu HAZU gdje je povodom Dana hrvatske knjige jedan njezin sudionik pročitao govor podrške inicijativama i pozvao na solidarnost i građanski angažman.
Inicijativa je za četvrtak (23.4.) najavila tribinu na kojoj će se odlučiti o blokadi fakulteta predviđenoj za petak (24.4). Međutim, za petak je bio najavljen i prosvjed u organizaciji drugih dviju udruga, Udruge Studenti za studente i Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu, čiji se zahtjevi također tiču školarina, ali su oprečni zahtjevima Inicijative. Loša informiranost studenata i medija o studentskim akcijama otežala je akciju Inicijative – čini se da ni jednima ni drugima nije bilo jasno koja su od tih događanja vezana uz blokade nastave na drugim hrvatskim sveučilištima. Mediji su pratili i jednu i drugu akciju, neprestano brkajući informacije, zbog čega se Inicijativa morala boriti za medijski prostor, opovrgavati krive navode, uporno ponavljati da blokada, a ne prosvjed, ima potporu Nezavisnih studentskih inicijativa iz drugih gradova i dodatno opravdavati svoje „radikalne metode“. Studente je, s druge strane, trebalo bombardirati lecima i informacijama da bi se pojavili na tribini i podržali blokadu.
Kako bi što uspješnije eliminirala dezinformacije i privukla studente, inicijativa je u tom procesu obavještavanja pokrila čitavo Sveučilište, a ne samo jedan fakultet. Na tribini održanoj u četvrtak pojavilo se dvjestotinjak ljudi, uglavnom studenata Filozofskog fakulteta, ali i znatan broj studenata drugih fakulteta. Unatoč tome, a i činjenici da je Filozofski fakultet raspršen na nekoliko lokacija, na tribini je izglasano da će nastava u petak ipak biti blokirana u zgradi Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici u kojoj se nalazi i dekanat. Blokada je uspjela i isti je dan u 20h je održan prvi plenum. Na plenumu je oko 40% sudionika bilo s drugih fakulteta pa se dugo raspravljalo o tome hoće li sljedeći korak biti blokada neke druge zgrade Filozofskog fakulteta, ili blokada drugog fakulteta. O tome će plenum odlučiti večeras.
Vijeće Filozofskog fakulteta u Splitu podržalo je ciljeve blokade, a Nezavisni sindikat zaposlenika u javnim službama, čiji će predstavnik prisustvovati današnjem plenumu, dao je punu potporu.
Autonomni kulturni centar ATTACK!
i
Inicijativa udruga i nezavisnih kolektiva MEDIKA
Drage studentice i studenti!
ATTACK! i MEDIKA daju vam svoju punu podršku i solidariziraju se s vama u nastojanjima da se izborite za pravo na jednakost u obrazovnom sustavu bez obzira na socijalni i materijalni status. Uz vas smo i spremni/e na pomoć.
Za radikalne promjene u društvu...
„ Sva moć natrag, tamo gdje i pripada
U ruke svih ljudi, u ruke naroda!“
April, 23rd 2009
Letter of Support to the Independent Student Initiative for the Right to Free Education
On behalf of the law student organization “LegalTheory” Club at the University of Sofia, Bulgaria, I am writing this letter of support to the Independent Student Initiative for the Right to Free Education.
I speak on behalf of my student organization as its president and express not only my personal disagreement with this act but also the disagreement of all its members.
Education in Bulgarian state universities is FREE.
There are various reasons behind this FREE education. Education is important for a society to move forward. Not everybody can afford studying at a university since being already an adult requires numerous expenses for your basic living. Thus, many people will not have the option called EDUCATION.
Under Article 26 of the Universal Declaration of Human Rights of the United Nations “everyone has the right to FREE education and the right to equality of opportunity for any form of education involving restricted enrollment.”
How free would the Croatian education be if high fees are introduced?
How equal are the people trying to pursue a career but have not had the chance to afford to receive a proper education?
How will young people in Croatia prefer their national expensive state universities over a free education in another country?
These and many other questions are being posed and I only hope that they will find their answers from which the Croatian students will benefit.
Education needs to be FREE, especially in a country like Croatia which is going through a transitional period.
We, the members of the LegalTheory Club, can fully understand the absurdity of the commercialization of the Croatian education and hope that this will only remain a misunderstanding which will soon be forgotten.
We would like to express our disagreement with the act of the Croatian government to make education paid and we give our support to all Croatian students and university staff.
Podsjećamo sve zainteresirane da se traže volonteri za peticiju za besplatno obrazovanje - za detalje pogledajte
ovaj post.
Šaljite i slogane na temu Pravo na besplatno obrazovanje i komercijalizacije obrazovanja - detalje pročitajte
ovdje.
Poštovani kolege,
Kao neformalna udruga studenata medicine, Perpetuum-Lab (www.perpetuum-lab.com.hr), želimo Vam pružiti punu podršku u nastojanjima da izborite besplatno obrazovanje na svim razinama. S obzirom na to da na našem Fakultetu nema organizacije prosvjeda, a i Studentski zbor se nije, i kao uvijek, neće izraziti o ovom pitanju, dio naših studenata će se neslužbeno pridružiti okupljanju studenata prava sutra u 17 h na TMT-u.
Pozdrav i sretno,
Perpetuum Lab
Nakon pet dana blokade u pet najvećih hrvatskih gradova, konačno se odlučila oglasiti i najviša instanca. Međutim, i premijer je iskazao temeljno nerazumijevanje jednostavnih i jasno artikuliranih studentskih zahtjeva gotovo doslovno ponovivši stav resornog ministra. Premijer drži da iza studentskih prosvjeda stoji neka «politička opcija». U tome se s premijerom u potpunosti slažemo. Međutim, ta politička opcija nije vezana ni s jednom od hrvatskih stranačkih organizacija, nego je riječ o političkoj opciji koja se zalaže za socijalnu jednakost, socijalnu pravednost i opće javno dobro. Takve opcije, smatramo, među hrvatskim političkim strankama nema, što su prepoznali i studenti i sindikati i najveći broj građana od kojih svakodnevno dobivamo poruke potpore. U ovo predizborno vrijeme premijeru očito nije jasno da postoje i neki viši ciljevi od dnevnopolitičkih sitnih interesa, što je očito jedina domena funkcioniranja našeg predsjednika Vlade kao političkog subjekta.
Jučer je na studentski plenum Filozofskoga fakulteta samoinicijativno došao rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš. Na eksplicitno pitanje studenata rektor je pred oko 800 ljudi na plenumu izjavio da podupire naše zalaganje za besplatno obrazovanje dostupno svima. Međutim, to se pokazalo kao običan populizam i licemjerstvo, s obzirom na to da je isti rektor u jutrošnjoj radijskoj izjavi zagovarao studentske kredite kao rješenje problema, time se izravno suprotstavljajući volji studenata i njihovih profesora. Smiješno je i to da se rektor poziva na mađarski primjer. Možda nije čuo, ali Mađarska je trenutno u potpunom gospodarskom krahu. Ridikulozno je da se u doba globalnog kolapsa neoliberalnog ekonomskog modela rektor i dalje zalaže za socijaldarvinistički pristup obrazovanju, pokazajući još jednom temeljno nerazumijevanje studentskih zahtjeva. Molimo rektora, ministra i premijera da izdvoje nešto svoga dragocjenog vremena i pročitaju pomno sve dokumente i materijale kojima studenti dodatno argumentiraju svoje jasno artikulirane zahtjeve. Svi se dokumenti mogu pronaći na adresi www.slobodnifilozofski.bloger.hr. Nadamo se da se nakon toga više nećemo morati ponavljati i da će, kao što smo to učinili i mi, i oni konačno prijeći s riječi na djela.
Pozdravljamo sve koji su s nama u borbi za ostvarenje ustavom zajamčenih temeljnih premisa socijalne države u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Osijeku, Splitu i širom Hrvatske.
Poštovani kolege studenti Filozofskog fakulteta, sudionici Nezavisne studentske inicijative,
Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova ( sindikat stewardess-a i stward-a Croatia Airlinesa) vam ovim putem želi izraziti punu podršku u vašoj odlučnosti da se izborite za besplatan studij za sve, kao i u težnji da vašom Inicijativom senzibilizirate javnost za vaše probleme koji su u konačnici problemi svih nas, običnih i neobičnih ljudi.
Dijelimo vaše stavove po pitanju sveopće društvene potrebe da manjina koja donosi zakone i odlučuje o svakodnevnoj sudbini većine, mora na sasvim drugaćiji način od dosadašnje prakse, tu večinu uključiti u raspravu i uvažiti potrebe i stavove onih na koje se ti zakoni odnose.
I kao radnici i kao građani ove zemlje i ove planete uoćavamo na globalnoj i na lokalnoj razini iste probleme koje ste vi izvrsno artikulirali u FAQ 1 i FAQ 2, kao i u letku "Obrazovna strategija vlasti".
Dijelimo ideju da svaki pojedinac u društvu ima svoj dio odgovornosti za funkcioniranje tog društva, a u vašoj Inicijativi vidimo težnju za kontinuiranim aktivnim uključivanjem svih pojedinaca u društvu u angažman oko zajedničkih problema.
Ohrabruje činjenica da mlada i nekompromitirana inteligencija konačno javno artikulira svoje probleme kao i probleme čitavog društva, te preuzima inicijativu u borbi za čovječnijom organizacijom društva.
Sa željom da vaša Inicijativa što prije postigne uspjeh, a u skladu sa pojedinačnim mogućnostima naših članova, pozivamo sve naše članove na aktivan angažman oko aktualnih problema u našem društvu.
Srdačan pozdrav,
IO SKOZ-a
Studentima hrvatskih Sveučilišta!
Besplatno šokolovanje je najvažnija tekovina demokratizacije jednog društva koja omogućuje ravnopravniju i kvalitetniju selekciju i unapređuje celokupno ljudsko znanje u cilju razvoja humanih odnosa među ljudima. Zato podržavamo vaša nastojanja da školovanje u Hrvatskoj učinite dostupnim svima bez obzira na materijalne mogućnosti. Diploma se može kupiti - znanje se stiče samo upornim dugogodišnjim zalaganjem i ljubavlju prema knjizi.
U Beogradu, 24. aprila 2009.
Saradnici časopisa
Republika
U petak se na zadarskom "Alternativnom Sveučilištu u Zadru" nastavila blokada. Redovna predavanja profesora zamijenjena su predavanjima studenata...
8h - opet su se sastali studenti redari i moderatori, te se nastavila blokada Sveučilišta već od jutarnjih sati. Pod kontrolom studenata su glavna zgrada Sveučilišta smještena na rivi, Novi kampus Sveučilišta u Zadru, zgrada na Relji u kojoj se održava nastava iz menadžmenta i sestrinstva, te Odjel za pomorstvo smješten u zgradi Znanstvene knjižnice Zadar. Također trebamo spomenuti kako je i noćas dio moderatora i redara ostao spavati u zgradi sveučilišta.
Osim toga ovim putem Vas obavještavamo da su nam podršku pružila i ostala hrvatska sveučilišta, a posebno trebamo naglasiti kako nas je podržao i dekan Akademije primjenjenih umjetnosti u Rijeci, te studenti iz Mendoze (Argentina), gdje su na studentskoj razmjeni neki od naših studenta. Zanimanje za našu akciju je pokazala i jedna radijska postaja iz Barcelone, za koju je jučer popodne dana izjava. Program koji je održan u petak započeo je u 12 h - Pau Sanchis i Ferrer; Roser Soler Piera - predavanjem "Španjolska perspektiva" - profesori su nas upoznali s načinom provođenja bolonjskog procesa u Španjolskoj i problemima vezanima za njega, te su nas upoznali s metodama kojima studenti plaćaju svoje školovanje. Slijedilo je predavanje studenta Branka Radonića - "Prosvjedne akcije zadarskih studenata 2006.-2009.", te su svoja predavanja održali i profesor Igor Radeka "Profesor u sustavu visokog obrazovanja", profesor Ratko Čorić "Nema demokracije bez obrazovanja" te profesor Srećko Jelušić " Informacijska infrastruktura Sveučilišta u Zadru".
Tokom dana održane su i projekcije filmova, te u 17 sati u prostorijama sveučilišne kantine "Burek party".
U 20 je sati, kao i svakog dana dosadašnje studentske blokade održan Plenum na kojem je uz jednoglasnu podršku (ponovno) ispunjene svečane dvorane, izglasan nastavak blokiranja nastavnih aktivnosti, redara, moderatora te raspored predavanja za subotu.
SAMO HRABRO
Povodom blokada ostalih Fakulteta i ostalih Sveučilišta, a s nadom da će uskoro biti oslobođeni i novi Fakulteti, ovdje prilažemo film u kojem je tematizirana nemogućnost policijskog djelovanja na prostoru Sveučilišta. Nadamo se da će činjenica da Sveučilištem imaju pravo upravljati studenti i profesori, a ne momci u plavom, potaknuti još studenata i profesora da bez straha vrate slobodu svojim Fakultetima.
Dragi kolege,
pozivamo vas na
TRIBINU
"Znanje kao roba"
koja će se održati u ponedjeljak 27. 4. 2009., u 12. 45h,
na kampusu Borongaj u dvorani Zagreb Hrvatskih studija.
Na tribini će se raspravljati o trenutačnim problemima visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a posebno o aktualnoj inicijativi studenata za besplatno obrazovanje.
Ova tribina nije predavanje o školstvu, već način da i studenti Hrvatskih studija, kao i svi zainteresirani, kažu što misle o svojim pravima te da se izraze o daljnjim djelovanjima. :
1. Uvod moderatora u temu tribine; općenito o prosvjedima i zadnjim informacijama vezanim uz inicijativu za besplatno obrazovanje; upute o ponašanju na tribini
2. Kratko predavanje prof. dr. sc. Krešimira Peračkovića
Tema: «Život kao roba – ili o komodifikaciji kao društvenom procesu»
3. dr.sc. Mate Kapović i dr.sc. Hajrudin Hromadžić o trenutnim zbivanjima na FFZG i općenito o problematici sustava visokog obrazovanja
4. Izvještaj članova Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje sa FFZG-a
5. Rasprava
Izlaganja na početku tribine isključivo su informativna i kratka te služe kao uvod u daljnju raspravu.
Kontakt: hrstud.tribina[at]gmail.com
11.00 – 13.00 D4 radionica
JAVNO ZAGOVARANJE I LOBIRANJE
voditelj: Gordan Bosanac (CMS)
14.00 – 16.00 D6 debata
OBAVEZNA PREDAVANJA KAO SUSTAV KONTROLE - ALTERNATIVNI MODELI?
moderatori: Lada Čale Feldman i Mario Kikaš
15.30 – 17.00 D4 tribina
GRAĐANSKA NEPOSLUŠNOST U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU
voditelj: Igor Bezinović
17.00 – 18.30 D6 tribina
BOLONJSKI PROCES I KOMERCIJALIZACIJA OBRAZOVANJA
voditelji: Zdravko Brkić i Matija Hlebar
17.00 – 19.00, atrij ili aula Fakulteta
KNJIŽEVNO POPODNE
gosti: Vlado Bulić, Robert Perišić, Edo Popović, Marinko Pošip, Igor Štiks i drugi
voditelj: Marko Pogačar
20.00 D7 PLENUM
STUDENTSKO kino, D5
11:00 – 14:00 D5
VIDEO SVAŠTARA
14:00 - 16:30 D5
NETWORK
r: Sidney Lumet
16:30 – 18:00 D5
The Yes Men
r: D. Ollman, S. Price, C. Smith
18:00 – 20:30 D5
Cidado De Deus (City of God)
r: Fernando Meirelles,
Kátia Lund
najava programa za NEDJELJU 26.4.2009.
*STUDENTSKO KINO PO IZBORU
Na plenumu održanome u petak, 24.4.2009, raspravljalo se o deset točaka dnevnog reda te su većinskim glasovanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade Filozofskog fakulteta. Na plenumu je, već drugi dan zaredom u tolikom broju, sudjelovalo blizu osam stotina ljudi.
Prihvaćeno je da se i sutra nastavlja s blokadom i programom.
Pročitana su bezbrojna pisma podrške koja se mogu naći na našemu blogu -
www.slobodnifilozofski.bloger.hr.
Organizatori kongresa psihologâ zahvaljuju na dostojanstvenom ponašanju svih sudionika blokade.
Zahvaljujemo SC-u na podršci u obliku donacije graha.
Dr. sc. A. Bjeliš prisustvovao je plenumu. Pred njim je pročitano njegovo otvoreno pismo, kao i službeni poziv na razgovor.
Zaključeno je da Senat, a ne rektor, može podržati naš zahtjev. Oni koji mogu odgovoriti na naš (politički) zahtjev je Vlada RH, prenamjenom proračunskih sredstava radi ukidanja školarina.
Izglasano je da se ne ide na bilo kakav oblik razgovora ni pregovora s Ministarstvom dok ne ispune naš jasno artikulirani zahtjev.
U slučaju da dođe službeni poziv na razgovor od strane Senata Sveučilišta, plenum je odlučio poslati delegate (u istome svojstvu u kojemu su bili na Fakultetskom vijeću).
U Osijeku je započeo plenum danas u 18h, još nisu poznati zaključci.
U Zadru studenti ostaju u blokadi i procjenjuju da će u blokadi ostati najmanje do sljedećeg tjedna. Također, kao i mi, odbijaju licitaciju pravima.
U Splitu je zauzet Filozofski fakultet.
U Rijeci također, ukoliko njihov nedjeljni plenum to izglasa, u idućem tjednu nastavljaju s blokadom.
Hrvatski studiji o eventualnoj blokadi odlučuju na tribini u ponedjeljak u 12:45h.
Studenti nastavničkog smjera Akademije likovnih umjetnosti traže sugestije kako se još mogu priključiti inicijativi.
Plenum pozdravlja priključenje studenata Ekonomskog i Pravnog fakulteta Inicijativi!
Plenum FFZG-a izrazio je želju za nekim oblikom međuplenumske suradnje s ostalim kolegama. Sutra u 13h ispred KSFF-a sastanak je radne skupine koja će izraditi prijedlog modela suradnje.
Plenum izglasava odobrenje održavanja ispita studentima iz starog sustava.
Skupina za peticiju nalazi se odnosno dežura svaki dan u učionici A306 od 9 do 20.
Plenum je odlučio da, osim fizičke, želi i on-line peticiju. Na taj način i osobe iz inozemstva mogu izraziti svoju potporu zahtjevima Inicijative.
Pitanja na temu Studentskih zborova bit će odgovorena na tribini koja će biti organizirana. Pitanja i komentari mogu se postaviti, osim u a015, i na mail szbor[at]ffzg.hr ili sz[at]ffzg.hr.
Izvještaj radne skupine za odnos upisnih kvota i kvalitete nastave održat će se u petak (17h, kod Bašćanske ploče). Tema kružoka: „Model bilo kakvog plaćanja školarina kao diskriminacija – pravna razrada“.
Predloženi su i izglasani sutrašnji moderatori plenuma i glasnogovornici za medije.
Plenum je zaključen u 22:30h.
petak, travanj 24, 2009
Crnogorski politički tjednik
Monitor danas je objavio
tekst bosansko-crnogorskog književnika i kolumnista Andreja Nikolaidisa o blokadama fakulteta u Hrvatskoj.
Tekst ovdje prenosimo u cijelosti.
Roba
U socijalističkoj Jugoslaviji obrazovanje je bilo besplatno. To je na kraju dovelo do toga da smo imali više doktora nauka nego čobana i težaka. Studiralo se po deset-petnaest godina, a kakvoća inteligencije koju je proizveo obrazovni sistem obznanjena je početkom ratova za raspad Jugoslavije: pokazalo se da su naši intelektualci grđa rulja od pijačnih nakupaca. Bez znanja, bez društvene odgovornosti, ksenofobični i korumpirani, naši su intelektualci svojim riječima i, jednako efikasno, svojom ćutnjom, ubijali i palili. Ipak, nisu se ni u onoj Jugoslaviji baš svi mogli školovati... Kristalno jasno se sjećam testa inteligencije koji sam polagao prije nego su me upisali u osnovnu školu. Kraj mene je sjedio dječak Rom. Njega su izbacili sa testa. Nadležni mu nisu dozvolili da upiše razred. Test je bio prilagođen sposobnostima šestogodišnjeg idiota: od nas se tražilo da, kada predstavnik države kaže biciklo, među ponuđenim crtežima zaokružimo crtež bicikla. Čak i ja sam, čak i tada, znao da je romskom dječaku koji je izbačen sa testa učinjena ogromna nepravda. On je nesumnjivo bio dovoljno inteligentan – sa testa je trebalo izbaciti one koji su njega izbacili. A izbacili su ga zato što je dječak, kada je rečeno „biciklo“ rekao: ja sam zaokružio motor. Kada su rekli „konj“, on je rekao ja sam zaokružio auto. On je, dakle, znao što se od njega očekuje, ali je smatrao da ima pravo da učini suprotno.
Ma koliko neki sistem smatrali pravednim i savršenim, represija i diskriminacija su i dalje njegovi sastavni djelovi. To, dakako, ne ukida našu potrebu da sistem pokušamo učiniti boljim – iako je bunt najčešće neefikasan, osim kod onih koji su pobunu pretvorili u profesiju, pa od nje zarađuju i žive. Kada se javi pobuna i protiv takve pobune, Bunta D.O.O., znaćemo da pluralizam mišljenja i demokratija funkcionišu.
U Hrvatskoj se ovih dana odvija ona vrsta bunta koju bi zanimljivo bilo vidjeti i u Crnoj Gori – fokusirana, osmišljena akcija sa jasnim i opravdanim zahtjevima (protest u Hrvatskoj služi ostvarenju ciljeva, ne samopromociji „heroja otpora“: studenti čak nisu istakli predstavnike i tako personalizovali akciju, te je takvo insistiranje na kolektivizmu zbunilo medije). Grupa od hiljadu studenata zauzela je zgradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uskoro su im se pridružili i studenti iz Zadra. Potom je na red došla i Rijeka. Sljedeći je Split. Studenti iz Slovenije bili su najbrži u izrazima podrške hrvatskim kolegama. Najavljeno je da će uskoro podrška stići i iz Beograda. Podršku podgoričkih studenata za sada niko ne pominje – ima li iznenađenih?
Studenti, ukratko, traže besplatno školovanje. Prvi odgovor hrvatske Vlade bio je da im se „besplatno“ ne čini kao realna opcija. „Realno“ je u takvim situacijama vrlo rastegljiv pojam, čije će značenje uveliko zavisiti i od upornosti studenata. Na čiju su stranu stali i profesori. Suština studentske akcije je nepristajanje na tezu da je znanje – roba. Oni, dakle, ne vode spor samo sa hrvatskom Vladom, nego i sa institucijama globalnog kapitalizma. Svaka zemlja koja želi pristup WTO-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, obavezna je potpisati GATS, Opšti sporazum o trgovini i uslugama. Taj Sporazum obrazovanje tretira kao robu.
I ova priča o Davidu i Golijatu se itekako tiče Crne Gore i njenih studenata. Ovo društvo se, međutim, potrudilo da studentima usadi znanje da se u sukobu moćnog i slabog valja prikloniti jačemu, kao i znanje da društveni odnosi nisu drugo nego pijaca: pardon, berza. Valja shvatiti jedno: ako su promjene uopšte moguće, u ovaj sistem robne razmjene mogu ih donijeti samo oni koji nisu učestvovali na berzi – studenti, dakle. Zato su privatni univerziteti tako moćno sredstvo društvene kontrole: gurni ih na berzu od malih nogu, neka kupe znanje i neka prodaju ideje, neka ne ostane ništa što nije pretvoreno u robu.
Andrej Nikolaidis
Student.net: Nemoj Drago, ništa politički!"'OVO JE NAŠA BORBA! SDP I HDZ NAĐITE SI SVOJ RING' – stoji na ulazu u fakultet, ali i ovu pravednu borbu studenata nastoji se ugurati u ring u kojem ova dva, i Bogu i vragu dosadna protivnika – nemaju mjesta."
Slobodna Dalmacija: Zagrebački Filozofski fakultet: odbijen koncept pregovaranja"Odbijen je koncept pregovaranja. Oni jednostavno ne žele uzeti u razmatranje mogućnost zakonskih izmjena kojima bi se omogućilo besplatno studiranje - kaže jedan od članova Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje FF-a.“
"Lukavi šef Katedre za organizaciju znanja i bivši šef svih hrvatskih tajnih službi sabrao je potiho grupicu štrajkbrehera u svom kabinetu i počeo predavati. Uspio je gotovo završiti lekciju, kad mu je na vrata banuo najkrupniji student na fakultetu"
Slobodna Dalmacija: Započela "okupacija" splitskog Filozofskog fakulteta (foto)"U 8.30 sati nešto više od 50-tak splitskih studenata uz zviždanje i povike zauzeli su zgradu Filozofskoga fakulteta u Radovanovoj ulici u Splitu.“
"Neformalna skupina dubrovačkih studenata pozvala je svoje kolege da izađu na prosvjed u petak u 18 sati ispred zgrade Sveučilišta kako bi izrazili potporu ostalim studentima.“
Halter: Duh aktivizma i solidarnosti"'Napokon imam osjećaj da radim na Sveučilištu!+, kratko je komentirala jedna od profesorica sa Odjela za sociologiju i to je možda najbolji opis onog što se događa u Zadru.“
Dnevnik.hr: Blokada fakulteta u Osijeku (video)Javno.com: Mirni politolozi iznenadili žestinom bunta (foto + video)"Profesori i dekan stoje uz studente politologije i novinarstva, ali ne slažu se da je prisilna blokada fakulteta pravo rješenje.“
Zamirzine: Blokade fakulteta se nastavljaju, podrška sve šira"Sada su blokirani fakulteti u Zagrebu, Zadru, Splitu, Osijeku i Rijeci, a najavljena je mogućnost blokade u Puli, dok će duborvački studenti danas održati prosvjed nakon kojeg će večeras odlučiti o daljnjim akcijama.“
"Od ministra izričito traže da se pojavi na jednom od njihovih plenuma te traže prijedlog zakona o ukidanju participacija.“
Nacional.hr: Stotinjak studenata pod policijskom pratnjom stiglo do Filozofskog fakulteta (fotke)"Oko 17 sati s Trga maršala Tita kolona studenata Prava, Ekonomije i Medicinskog fakulteta zaputila se prema Filozofskom fakultetu. Njih stotinjak pod policijskom pratnjom kretalo se Savskom i Vukovarskom ulicom do Filozofskog fakulteta gdje su svi potpisali peticiju."
Nacional.hr: Jurković predbacuje ministru: 'Primorčeve izjave nisu primjerene, fakultet bi propao bez školarina'"Kako je istaknuo, Uprava i Vijeće fakulteta podržali su prosvjede studenata koji traže besplatno školovanje, 'jer je teško da bi se bilo koji intelektualac tome usprotivio'. Međutim, s druge strane je dodao da Filozofski fakultet, kao i bilo drugi fakultet u Hrvatskoj ne bi mogli poslovati bez financijske 'participacije' studenata, jer su prema njegovim riječima financije koje fakulteti dobivaju od proračuna, nedovoljni za provođenje bolonjske nastave."
U sklopu
Globalnog tjedna akcije (koji smo već
spominjali ovdje) koji se održava od 20.4. do 29.4.2009. diljem svijeta brojne studentske organizacije prosvjeduju protiv komercijalizacije obrazovanja.
U
Finskoj je tjedan borbe protiv komercijalizacije obrazovanja obilježen na Sveučilištu u Tempereu i u gradu Jyväskylä. U Jyväskyli, tijekom tjedna održala su se razna predavanja i demonstracije. Domaći i strani studenti raspravljali su o obrazovnim politikama nekoliko zemalja, i prosvjedovali protiv lokalnih problema na Sveučilištu u Jyväskyli.
U Tempereu, tjedan je započeo spuštanjem transparenta s krova Sveučilišta. Studenti su tamo prosvjedovali protiv komercijalizacije obrazovanja i nadolazećeg zakona o obrazovanju koji bi trebao uvesti bolonjsku reformu na finska sveučilišta. Nakon toga održavale su se diskusije i filmske projekcije. U utorak su studenti organizirali djeljenje besplatne juhe ispred zgrade Sveučilišta kao bojkot Sodexo restorana koji se nalazi u toj zgradi. Tokom dana održavale su se javne diskusije i tribine, navečer je prikazan finski film Vihreä leski (Zeleni prozor). U srijedu su studenti na jednu noć blokirali Sveučilište. To je prva blokada ovog sveučilišta unazad nekoliko desetljeća.
Studenti u Tempereu prosvjeduju protiv nadolazećeg zakona koji će uvesti Bolonjski proces na finska sveučilišta, kao i protiv politike vlastitog sveučilišta jer smatraju da je uprava prostor sveučilišta prepustila korporacijama umjesto da on pripada studentima, i žele to promijeniti.
U svojim akcijama solidiraju se i šalju potporu svim studentima svijeta, a pogotovo svojim prijateljima u Zagrebu! U
Austriji je početak međunarodnog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja obilježen studentskim protestima u nekoliko gradova. Prosvjedovalo se za bolje uvjete i veću financijsku pomoć za javno obrazovanje. "Spasite obrazovanje a ne banke" bila je glavna parola, dok vlada, s druge strane, navješćuje smanjenje proračuna. U Salzburgu se u ponedjeljak okupilo gotovo 3,000 studenata koji su prosvjedovali protiv Bolonjskog procesa. Studenti su pozvali na međunarodnu solidarnost među različitm pokretima koji se bore protiv komercijalizacije obrazovanja i zahtjevali besplatno obrazovanje za sve. Za to vrijeme brojni su studenti prosvjedovali i u Innsbrucku, Grazu, Bregenzu, Linzu, St. Pöltenu, Klagenfurtu i Burgenlandu. Informacije (na njemačkom) dostupne su ovdje:
Salzburg.com (video).
U
Danskoj studenti prosvjeduju u Kopenhagenu gdje je od utorka je blokirana središnja administrativna zgrada Sveučilišta, koju su studenti zauzeli objavljujući otvaranje "Slobodnog Sveučilišta u Kopenhagenu". Studenti djeluju pod parolom Reclaim Your Education, te namjeravaju nastaviti blokadu do petka, kada će predložiti konkretne prijedloge za reformu obrazovnog sustava. U međuvremenu, za vrijeme blokade odvijat će se predavanja i tribine o raznim temama.
U
Njemačkoj se prosvjedovalo u nekoliko gradova. U
Münsteru su prosvjednici u ponedjeljak dijelili letke na kampusu kako bi informirali studente o Globalnom tjednu akcije. Poslijepodne su organizirali ulični performans. Tokom cijelog tjedna održavale su se razne manifestacije, radionice i filmske projekcije. U utorak su podigli kamp ispred sveučilišta koji su nazvali Protestnim kampom i gdje održavaju razne radionice.
U
Heidelbergu je tjedan borbe protiv komercijalizacije obrazovanja započeo prosvjednim maršom kroz staru jezgru grada u kojem je sudjelovalo petstotinjak studenata. Studenti su se završetku marša skupili na kampusu i održali plenum. Zahtjevaju ukidanje školarina, besplatan pristup obrazovanju za sve i demokratske procedure sudjelovanja u svim procesima donošenja odluka na svim razinama unutar sveučilišta.
U
Hamburgu su studenti Pedagoškog fakulteta organizirali razna predavanja, diskusije i radionice. Regrutirali su razne aktiviste koji su dolazili na predavnja noseći bijele maske na licu i tražeći studente da budu poslušni, konzumiraju sadržaj koji im se predaje i, najvažnije, da se ne pridružuju protestima. U četvrtak su studenti blokirali jedno krilo glavne zgrade u znak protesta protiv smanjenja izdvajanja iz budžeta za njihov fakultet (kojemu su financije smanjene za 11%) i surađivanja sveučilišta s proizvođačima oružja. Blokirali su rektorat i planirali ostati do petka, no blokada je završila navečer nakon što je rektorica uspjela pobjeći.
U
Marburgu je u srijedu izveden "flashmob" nakon kojeg se održao otvoreni sastanak na kojem se pričalo o obrazovnom sustavu i kako na njega utječe komercijalizacija.
U
Maroku su na Sveučilištu u Casablanci u utorak održane projekcije o javnom obrazovnom sustavu.
U
Norveškoj su aktivisti u Trondheimu u četvrtak djelili letke i izvjesili transparente na dva velika kampusa.
U
SAD-u su studenti prosvjedovali u New Yorku protiv povećanja školarina. Prosvjedovalo se i u Vermontu, gdje su studenti zauzeli dio sveučilišta nakon što su propali pregovori o otkazima i smanjivanju budžeta. Prosvjednici koji su zauzeli rektorat odmah su uhićeni, dok su studenti, profesori i osoblje fakulteta koji su zauzeli zgradu administracije obaviješteni da moraju napustiti zgradu do 10 navečer ili će biti uhićeni.
EDIT: S obzirom da su neki čitatelji iz činjenice da se blokada održava u vrijeme trajanja Globalnog tjedna akcije pretpostavili da to znači da će ona trajati isključivo u to vrijeme - podsjećamo još jednom da se odluka o nastavku blokade na Filozofskom fakultetu izglasava na plenumu, koji se održava svake večeri i na koji svi mogu doći sudjelovati.
Blokada Filozofskog traje dok plenum ne izglasa prekid blokade. Svrha informiranja o tome što se dešava u svijetu za vrijeme trajanja međunarodnog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja je pokazati da hrvatski studenti nisu sami u svojoj borbi! Diljem svijeta studenti se bore za svoje pravo na obrazovanje koje neće biti komercijalizirano i koje će biti dostupno svima. Globalni tjedan akcije jedan je način da se studenti u toj borbi ujedine i pokrenu svoje akcije u isto vrijeme, na taj način podupirući jedni druge i dajući svima do znanja da je borba protiv komercijalizacije obrazovanja globalna borba, koja se ne vodi samo u jednoj zemlji.
Upravo nam je na e-mail adresu bloga stigao tekst koji je specijalno za nas napisao Sven Marcelić, asistent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Oštro, duhovito i inteligentno. Svakako pročitati!
Studentska blokada koja se proširila na gotovo sva hrvatska sveučilišta donijela nam je, između ostalog, i zabavne igrokaze u režiji redatelja za odnose s javnošću u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Nakon što je potraga za ministrom počela poprimati diogenovske dimenzije, konačno nam se ukazao gospodin glasnogovornik Duje Bonacci te nam glasno rekao kako se ministar nema što raspravljati s dječurlijom. U redu, pretpostavimo da osoba u tom svojstvu svojim oglašavanjem prenosi stav ustanove u kojoj radi kad nešto govori za medije.
Sljedeće jutro ukazao nam se i ministar sam, rekavši da podržava zahtjeve studenata i da je to nešto što su on sam i premijer Sanader podržavali pred pet godina. Zastanimo malo nad ovom situacijom: govore li to to nama premijer i ministar znanosti da se već pet godina vode idejama koje je u stanju osmisliti "dječurlija"? I može li se uopće voditi ozbiljna politika na razini ideja "dječurlije"? Hoće li uskoro gospoda iz Vlade svoje savjetnike nalaziti u vrtiću Maslačak, a spin doktore na Lidranu? Ili je gospodin glasnogovornik ispao ono što bi se na engleskom zvalo "loose cannon", što nam ukazuje da se PR sekcija Ministarstva malo pogubila? Kako znamo da je upravo PR već godinama forte rečene ustanove, onda je za pretpostaviti kako su stvari ozbiljne kad se događa ovakav manjak koordinacije.
No, teza o dječurliji počinje dosezati zabrinjavajuće razmjere kad razmotrimo i sljedeću tvrdnju koju je ministar rekao tog jutra, a koja glasi: "Mi se zalažemo za to da u Hrvatskoj školovanje od vrtića do doktorata bude besplatno, ali samo za one koji to zaslužuju”. Uvode li se to i u vrtiće kriteriji izvrsnosti? I kako se to točno može ne zaslužiti vrtić ili osnovna škola? Ili ćemo možda uskoro imati centre izvrsnosti i u vrtićima, kao što ih imamo u drugim aspektima znanstvenog i obrazovnog sustava (ah, ne, čekajte, nemamo, osim u, pogodili ste, PR dokumentima MZOŠ)? Iako me na samu pomisao na mlade profesionalce koji će s četiri godine života znati dati ministru savjet koji će pet godina biti misao vodilja hvata jeza, stvar ne prestaje ni ovdje. Jer, kaže ministar, dječurlija ima zahtjeve s kojima se solidarizirao i prodekan Boras, iz čega proizlazi da bi im prodekan Boras te novce trebao vratiti. Vrlo zanimljivo, ali nekako se čini da logika kaže da, ukoliko se traži školovanje sufinancirano od države, da bi te novce Filozofskome fakultetu trebala platiti ta ista država, a ne studenti. Odnosno, ako se već slažete sa zahtjevima studenata, onda nije na prodekanu Borasu da vrati novce, nego je to na DRŽAVI. Naime, da se zahtjeve studenata slušalo, prodekan Boras ne bi uopće bio u situaciji naplaćivati te školarine, a instanca od koje se očekuje da ih plaća je upravo država. Od koje se zahtijeva da fakultetima i sveučilištima osigura rad na način da se u njima obrazuje svatko kome je to prema sposobnostima dostupno, ali i da se istovremeno jamči ostvarenje kriterija propisanih recentnim reformama.
No, odmaknut ću se od logičkog rasapa koji vlada u izjavama koje nam zadnjih dana servira MZOŠ i lagano prebaciti prema sadržajnim vodama, gdje ću nastojati pokazati da je temeljni problem PR ekipe rečenog ministarstva, čiji je posao da prenose stavove ustanove koja ih zapošljava, uzrokovan time što oni zapravo ne razumiju protiv čega se bore i što ih je tu snašlo. Taktika koja se odabrala promašuje ne samo elementarnu pristojnost, nego i sam sukus problema. Naime, zbog gomile patronizirajućih izjava tipa "dječurlija" ili "iza ovoga stoje određene političke opcije", pokušaja uplitanja dnevne politike i personaliziranja stvari u vidu izvjesnog gospodina Macana, te svođenje problema na pitanje fiskalnih banalija tipa treba li ovoliko ili onoliko milijuna za ostvarenje studentskih zahtjeva, postaje nam sve jasnije da se tu radi o elementarnom nerazumijevanju.
MZOŠ se susreo s inicijativom koja traži strateške promjene koje će znanje i obrazovanje staviti u rang čuvenih "kapitalnih investicija" i osmišljavanje sustava koji će to jamčiti uzimajući u obzir sve probleme i nejednakosti društva. Susreo se i sa studentima čija su traženja depersonalizirana te se rečeni problem nemogućnosti identificiranja žarišta inicijative nastojao riješiti nacjepljivanjem rečenog Macana uz konstataciju "ako je to istina...", što znači da ni u samom Ministarstvu nisu sigurni je li informacija točna. Uplele su se tu i izvjesne političke opcije, čime se nastojalo ukazati na to da se mišljenjem studenata manipulira (jer, ne zaboravimo, oni su dječurlija).
Ali hej! Vratimo se još jednom logici: ako se ministar i premijer slažu s dječurlijom već pet godina, a mišljenjem te iste dječurlije manipuliraju izvjesne političke opcije, onda ili je ta politička opcija on sam pa već danima gledamo blokadu sveučilišta u režiji Ministarstva ili, ako pak nije, onda zaključujemo da se ministar i premijer već pet godina slažu s izvjesnom političkom opcijom, samo nikako da nas o tome obavijeste (k tome, u čemu je problem, pa ionako misle jednako?).
Dakle, ono što čekamo već danima od ministarstva je, prije svega, poštivanje sugovornika i uvažavanje načina na koji se oni obraćaju i formuliraju svoje zahtjeve, ozbiljnost u prezentaciji vlastitih mišljenja i izbjegavanje izjava o "političkim opcijama" na temelju mogućih pogodbenih rečenica tipa "ako je istina..." te prije svega napor da se shvati da se ovdje radi o ozbiljnoj akciji manifestacije socijalne svijesti koja od države traži konkretna određenja.
No, prije svega, strateško određenje prema zahtjevima inicijative znači ne dnevnu politiku i raspravu o ovogodišnjem proračunu, niti o proračunu za iduću godinu, niti bilo kakvim vatrogasnim odlukama, nego očitovanje o tome je li "društvo znanja" strateški interes ove države te hoće li u tom društvu svi građani moći participirati u skladu sa svojim sposobnostima i barem pokušaj promišljanja premoštenja razlika u početnim položajima raznih segmenata društva. Iza zahtjeva o besplatnom školstvu ne stoje samo školarine, nego težnja za određenjem prema obrazovanju kao pravu koje se ostvaruje za sve.
A na ministarstvu je da se o tim zahtjevima očituje kao zreli sugovornik, jer se zasad čini kako dječurlija ne obitava u Ivana Lučića 3, nego malo istočnije, na Donjim Sveticama. Iskoristio bih zato ovaj tekst kako bih Ministarstvo pozvao na dostojanstvo u izjavama i argumentiranu raspravu o tome hoće li, i na koji način, poduprijeti zahtjeve inicijative. Ili ako pak neće, zbog čega neće i zbog čega drže da oni nisu ostvarivi. Ozbiljna komunikacija o temeljnim društvenim problemima dužnost je svake državne ustanove koja djeluje u demokratskom društvu pa apeliram na MZOŠ da to uzme ad notam.
Sven Marcelić
Pismo podrške prosvjedima studenata:
Drage kolegice i kolege, studentice i studenti, aktivistice i aktivisti,
ovim pismom izražavamo punu podršku Vašoj inicijativi za besplatno obrazovanje za studentice i studente. Podršku Vašoj inicijativi dajemo kao udruga civilnog društva, kao zaposleni, a neki od nas i kao studenti. Pravo na besplatno visokoškolsko (kao i opće) obrazovanje je Vaše stečeno pravo, odnosno ranije stečeno pravo svih studenata i nitko ga se nema pravo odreći u Vaše ime.
Budući se već godinama bavimo državnom upravom i troškom funkcioniranja države odnosno troškom korupcije u državi, želimo Vam reći da je trošak vaše izobrazbe najmanja i posljednja stavka na kojoj bi se trebalo štedjeti. Vaše obrazovanje, za razliku od plaćenih a nikad dovršenih projekata u državi, stvara nove vrijednosti i osigurava da kao društvo idemo naprijed.
Dostupnost visokog obrazovanja svima onima koji za to imaju talenta, volje, strpljenja i snage, te onima koji su to pravo stekli svojim trudom i uspjehom u školi, temelj je modernog doba, temelj je odgovornog društva i odgovornih članica i članova zajednice. Stoga, kao oni koji plaćaju porez u Republici Hrvatskoj, zahtijevamo da se naša porezna davanja usmjere na osiguranje besplatnog visokoškolskog obrazovanja za sve studente, odnosno, zahtijevamo da trošak visokoškolskog obrazovanja ide na teret poreznih obveznika. Time će svaki vaš uspjeh postati i naš uspjeh i kao društvo ćemo imati pravo na Vašu pamet i znanje.
Pretpostavljamo da Vam je teško nositi se s kampanjom i „prosvjedima“ koje različiti častohlepci i vlastohlepci u ovom trenutku organiziraju protiv Vas.
Ta tegoba je dio onog što vi danas radite – borite se za bolje sutra svih nas.
Stoga, upućujemo Vam bezrezervnu podršku uz poruku, želju i molbu da izdržite do kraja jer ste već pobijedili!
Ukoliko Vam na bilo koji način možemo pomoći u vašim naporima, samo zovite!!!
Izvršni odbor udruge Partnerstvo za društveni razvoj:
Ana Profeta
Elizabeta Švaljek
Sandra Gajić
Robert Valkaj
Munir Podumljak
U Zagrebu, 24.04.2009.
Studenti nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu solidariziraju se sa studentima Filozofskog fakulteta, daju službenu potporu blokadi i zahtjevima studenata te ističu da svojim likovnim sposobnostima stoje na raspolaganju u smislu vizualne afirmacije pokreta.
Nezavisna studentska inicijativa nastavničkog odsjeka ALU Zagreb
Pismo podrške studentskoj borbi u Hrvatskoj
Delavsko-punkerska univerza (Radničko-punkerski univerzitet) iz Ljubljane izražava punu podršku i solidarnost sa borbom studenta i studentica u Hrvatskoj. U potpunosti podržavamo tako zahtjev drugova i drugarica za besplatnim i javnim obrazovanjem kako i metod protesta – okupaciju fakulteta.
Kombinacijom obojeg studentski pokret u Hrvatskoj otvara dvije fronte političke borbe od izuzetne povijesne važnosti – zahtjevom za besplatnim i javnim obrazovanjem borbu solidarnosti protiv konkurencije i okupacijom fakulteta borbu praksi teorijske produkcije protiv proizvodnje stručnog znanja. Reaktivacija solidarnosti i invencija novih konkretnih političkih oblika njenog prakticiranja omogućava prevazilaženje impasse-a tranzicije, do kojeg je dovelo nekritičko prihvatanje neoliberalnog modela u postsocijalističkim zemljama.
Time studentski pokret u Hrvatskoj otvara problematiku, koja je dapače mnogo šira od pitanja vezanih uz obrazovanje, ali u formuliranju te političkom artikuliranju nje obrazovanje ima presudno mjesto – upravo univerzitet je mjesto, gde se može ili proizvoditi stručno znanje za potrebe tržišta i državne administracije (što je cilj bolonjske reforme), ili teorija, koja može poslužiti u zamišljanju novih oblika solidarnosti i političke akcije protiv socijalnih, ekonomskih i političkih procesa i pojava tranzicije, protiv siromašenja, otpuštanja, privatizacija i ukidanja mehanizma socijalne solidarnosti. Okupacija fakulteta i stvaranje oslobođenih cona unutar njih je, u razmjerama prevlade bolonjskog tipa stručnog znanja, jedan od uvjeta teorijske produkcije, koju drugovi i drugarice na okupiranim fakultetama u Hrvatskoj već prakticiraju.
Drugovi i drugarice, vaša hrabrost i entuzijazam velika su nam inspiracija u mrtvilu tranzicijskog straha i očaja. Ne odustajte!
Programski odbor Delavsko punkerske univerze
PISMO PODRŠKE
Ženska soba – Centar za seksualna prava iz Zagreba i Domine - Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava iz Splita potpunosti podržavaju akcije blokade na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Osijeku i Splitu.
Studentice i studenti kroz ovih nekoliko dana blokade pokazali ste artikuliranost, jasnoću kao i zavidnu razinu kritičke političke svijesti i socijalne osviještenosti te ste se nametnuli kao jedan od najvažnijih faktora otpora neoliberalnoj politici komercijalizacije znanja.
Na tome vam čestitamo i podupiremo vas da ustrajete, jer pravo na besplatno obrazovanje temeljno je ljudsko pravo i jedan od osnovnih preduvjeta za pravedno društvo jednakih mogućnosti za sve.
Ženska soba – Centar za seksualna prava
Domine - Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava
PISMO PODRŠKE NEZAVISNOJ STUDENTSKOJ INICIJATIVI ZA PRAVO NA BESPLATNO OBRAZOVANJE
Mi, studenti Akademije dramske umjetnosti, ovim putem iskazujemo potporu svim uključenima u Nezavisnu incijativu za pravo na besplatno obrazovanje.
Smatramo da su i zahtjevi i metode Inicijative u potpunosti opravdani i potrebni. Pravo na obrazovanje je pravo svakog građana i državna vlast je dužna svima to omogućiti. U suprotnome, reperkusije bi mogle biti štetne ne samo za sadašnju i buduću studentsku populaciju, već za državu općenito. Nadamo se da će ova studentska akcija imati odjeka i spremni smo ju podržavati sve do ispunjenja svih zahtjeva.
Studentski zbor Akademije dramskih umjetnosti
1)
Dragi moji studenti!
Podrzavam u potpunosti vase opravdane zahtjeve i uvjerena sam u vasu principjelnost, upornost i odgovornost, upalili ste nam svjetlo nade za promjenama na bolje u korist vas i korist nas koji smo na izmaku zivota nesretni sto smo ovu kiselu jabuku gurnuli u vase ruke, umjesto da smo vam osigurali mogucnost obrazovanja svima kojima je obrazovanje osnovni i ispravni cilj za napredak drustva u cjelini, mi smo vas do sada pustili da plivate u moralnoj mocvari drustva koje ne bira opciju znanja, revnog ucenja i eticnosti kojom drustvo sve vise i vise oskudjeva. Osjecam da ste svojim cinom probudili demokratsku javnost i solidarnost i zato vam jos jednom zelim snage i potpunog razumjevanja ostale javnosti kako bi svi zajedno stvorili drustvo dostojno covjeka i za covjeka.
Srdacno vas pozdravlja Ankica Lepej- dostupna vam 24 sata.
2)
Probudili ste ponovo tračak nade u mojoj duši, od srca podržavam vaše zahtjeve i ideale, Vi ste svjedočanstvo za današnje i buduće generacije, da je čovječnost, pravednost i etičnost zapisana u našim genima. To nitko ne može, nema pravo i ne smije nam nikada oduzeti.
Vaš, Dado Topić
3)
Iako iz daleka, stono se kaze "s kraja svijeta", pazljivo pratim preko novinskih vijesti dogadjanja vezana uz zahtjev za "besplatno skolovanje". Iako razumijevanje i podrska za vasa nastojanja od jednog ostarjelog i bivseg sveucilisnog profesora nije odlucujuca, ipak smatram da sam duzan pozdraviti od svega srca vasa nastojanja i pokusaj da se oduprete pogubnoj komercijalizaciji viskoskolskog obrazovanja. Stari su Crnogorci imali jednu poslovicu-izreku za ratnike u oslobodilackim borbama: "Sretne ti rane, junace". Eto, i ja vama, hrabra mladosti, zelim reci: "Sretne vam rane, mlada generacijo" - nasuprot postojecem establismentu koji vam namece sve ono sto mladu generaciju sputava i blokira u razvoju.
Ante Lešaja, Korčula
sveuč. prof. u mirovini
Udruga Dobrih Studenata - UDeS u potpunosti prihvaća, podržava i pozdravlja studentsku inicijativu za besplatno školstvo. Iako se primarna djelatnost, pa tako i cilj naše udruge baziraju na humanitarnom karakteru, sa iznimnim veseljem primili smo informaciju o dugoočekivanoj akciji studentske populacije.
Kako smatramo da jedino i isključivo studentska populacija može i mora učiniti nešto po pitanju promjene trenutnog stanja u našoj državi, spremni smo kako podržati ovu akciju, tako i pomoći u svakom obliku provedbe i realizacije iste.
U svrhu prezentiranja naše podrške, ukoliko se blokada nastavi, odlučili smo dana 25.04. (subota) održati akciju "Izmuzimo menze", koju smo u prethodnih nekoliko projekata održavali u korist potrebitih ljudi. Naime, radi se o akciji u kojoj pomoću korisnika menzi sakupljamo prehrambene nemirnice te ih potom nosimo upravo tim potrebitim ljudima.
Kako studenti okupljeni u nezavisnu studentsku inicijativu već peti dan kampiraju ispred Filozofskog fakulteta boreći se tako za sve, a ne samo za sebe, odlučili smo im upravo na taj način iskazati našu apsolutnu podršku. Ovim činom donošenja sakupljenih proizvoda iz menze našim borcima, svjesni smo da ih nećemo nahraniti, no vjerujemo da ćemo im tom simboličnom gestom pokazati kako se studenti brinu za studente.
Martina Knežević,
Predsjednica Udruge
Natječaj
HITNO
Za slogane na temu Pravo na besplatno obrazovanje i komercijalizacije obrazovanja
Traže se: kratki slogani, nedvosmisleni, direktni!
Prijedloge (po mogućnosti više njih) ostavite u
Klubu (KSFF-u) na šanku ili na stolu u auli. Ili ih šaljite na mail: slobodnifilozofski@googlemail.com
Nagrada: vaš slogan na lecima, transparentima, filmovima…
Bezrezervna podrška mladim, pametnim i hrabrim ljudima u ostvarenju zahtjeva za besplatno školovanje i svih drugih želja i ciljeva, jer oni su sadašnjost i budućnost ove zemlje! "Gospoda" su prošlost, mada toga nisu svjesni.
U ime djelatnika policijske akademije, članova sindikalne podružnice SDLSN-a, "Policijska akademija",
Želimir Radmilović, nastavnik Visoke policijske skole.
Blokada fakultetâ diljem zemlje traje već peti dan. Od ponedjeljka, kada je cijela akcija započela na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pa do danas, 24.04., pridružili su nam se sljedeći fakulteti i sveučilišta:
Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Akademija likovnih umjetnosti u Rijeci, Filozofski, Učiteljski i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Pogledajmo što razni komentatori i kolumnisti iz hrvatskih medija misle o studentskoj pobuni s ciljem koji je već svima (osim ministru Primorcu, kako se čini) već itekako dobro poznat - ciljem za besplatnim obrazovanjem, odnosno
potpunim javnim financiranjem visokoškolskog obrazovanja na preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj razini za sve one koji zadovolje uvjete upisa.Krenimo od prvoga dana:
20.04. u ponedjeljak na portalu index.hr osvanula je kolumna Jovana Dragišića pod naslovom
"Ma kakvo besplatno obrazovanje?!" Gospodin Dragišić o blokadama (tada još samo) Filozofskog fakulteta u Zagrebu, između ostaloga, kaže i sljedeće:
"Na stotinu i nekom besmislenom studentskom prosvjedu od stvaranja Republike Hrvatske, zagrebački su studenti "okupirali" Filozofski fakultet i kao svoj glavni zahtjev postavili "besplatno obrazovanje za sve". Kad vidi takvu skupinu fundamentalno neobrazovanih ljudi, čovjeku jednostavno dođe milo ljudi kao što je Zvonko Bušić. On je bar bacao letke i imao neku ideju oko toga što želi."
Dotičnoj skupini fundamentalno neobrazovanih ljudi kroz sljedeća se četiri dana pridružilo još cijelo jedno sveučilište (Zadar) te još osam fakulteta diljem zemlje, koji se svi nalaze u rukama studenata i studentica i zahtijevaju isto:
besplatno obrazovanje, odnosno obrazovanje za koje će morati dostajati novac koji oni i njihovi roditelji već daju u obliku poreza.
Budući da nam se gospodin Dragišić smilovao te nam u svojemu članku objasnio upravo to, rekavši kako "ne postoji, naime, besplatno obrazovanje. Sve obrazovne ustanove imaju troškove, koje netko mora pokriti. U Hrvatskoj, u velikoj većini slučajeva, te troškove pokriva ministarstvo obrazovanja. Kad kažemo ministarstvo obrazovanja, mislimo na državni proračun. Kad kažemo državni proračun, mislimo na porezne obveznike", ovim mu putem zahvaljujemo što je nepažljivim čitanjem našeg proglasa, "učestalo postavljanih pitanja" i zahtjeva koji smo iznijeli pomogao u objašnjavanju upravo onoga što i sami cijelo vrijeme govorimo! Jovane, zahvaljujemo od srca!
21.04. (u utorak), Večernjak je objavio kolumnu Sergeja Županića pod nazivom
"Tko je poražen u sukobu NATO-a i demokracije u RH? Cijena kile mozga u zemlji znanja" Županić također daje svoje viđenje stava vrhuške ove zemlje o (ne)mogućnosti besplatnog obrazovanja te kaže sljedeće:
"Argument da za besplatno studiranje nema novca i da buntovni studenti žive “preživjele socijalističke snove” podjednako su licemjerni i ideološki. Jer, socijalizam se baš ne može predbaciti 13 zemalja članica EU koje imaju potpuno besplatno studiranje, a uvjeti studija su kudikamo ljudskiji od ovih u Hrvatskoj i u mnogima od ostalih članica EU. Što se pak novca tiče, ako ga ima Poljska, koja je tu negdje po godišnjem BDP-u po stanovniku Hrvatske, onda bi ga u svakom slučaju morala imati i Hrvatska. Pokušava li se možda znanje u “zemlji znanja” namjerno učiniti povlasticom dobrostojećih?
Na kraju kolumne, Županić potvrđuje objašnjenje Jovana Dragišića iz prve kolumne pa kaže:
"Istina je da besplatnog studija nema."
No, njegovo je viđenje te činjenice, ipak, malo drugačije od Dragišićeva. Županić, naime, zaključuje sljedeće:
"
Stoga bi bilo logično da ga se u potpunosti plaća iz državnog proračuna. Iz one iste nacionalne kasice iz koje se izdvaja za povlaštene zastupničke mirovine, iz koje se izdašno financira hipertrofirana vlast na državnoj i lokalnoj razini, ili, kako su izvrsno primijetili pobunjeni studenti, iz koje se basnoslovno financiraju parlamentarne stranke."
Već smo na polovici tjedna, a broj fakulteta i "fundamentalno neobrazovanih ljudi" koji nam se pridružuju samo raste.
22.04., u srijedu, izlazi kolumna Tomislava Čadeža pod naslovom
"Studentska republika na Filozofskom". Čadež napominje kako se
"nikad dosad u samostalnoj Hrvatskoj nije dogodilo da studenti blokiraju neki fakultet i de facto preuzmu na njemu vlast". O svakovečernjim plenumima u "republici" iz naslova članka ustvrđuje:
"U toj studentskoj republici odluke se dakle donose nakon javne rasprave i javnog glasovanja, kojima nazoče svi koji imaju indeks i volje za to."
Tu se, ipak, potkrao jedan mali detalj oko kojega moramo ispraviti gospodina Čadeža: za sudjelovanje na plenumu dovoljna je ipak samo dobra volja, indeks možete i ne morate imati - studentska republika zainteresirana je, naime, i za mišljenja onih koji su svoje odstudirali već davno ili, pak, studirali nisu nikada.
Na koncu ovog užurbanog, neispavanog, naelektriziranog i studentima obilježenog tjedna objavljujemo link na
sutrašnju (25.04.) kolumnu Srećka Horvata u Večernjem listu koja se, iznimno, već od danas može pročitati u internetskoj verziji dotičnih novina.
Horvat, uspoređujući ovu s blokadom iz 1971. godine podsjeća: "Ovo je doista prvi put nakon 1971. da je blokiran neki fakultet u Hrvatskoj, ali za razliku od tadašnje blokade Filozofskog, koja je bila “isključiva” u smislu da su na fakultet tada mogli dolaziti samo članovi štrajkaškog odbora, ova ima “uključivi” karakter – jer ovo je prvi put da se negdje na fakultetu prakticira izravna demokracija (u koju mogu biti uključeni svi)."
Na koncu, a povezano s današnjom (24.04) izjavom za medije Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje, Srećko Horvat svima onima koji nikako da se odluče vidjeti stvar izvan okvira stranačkih podmetanja i previranja ponavlja lekciju koju neki, izgleda, nikako da shvate -
blokade fakulteta nisu dirigirane od strane nijedne stranke u ovoj državi! Horvat: "Činjenica koja vjerojatno najviše buni vlast, ali i velik broj medija, a što se vidi upravo po tome da se studentima želi pripisati “jedna politička opcija” (koja god ona bila), jest odsutnost studentskih vođa."
I dalje:
"Nije riječ o skupštinama Komunističke partije niti o Hrvatskom proljeću, već o jednoj odavno zaboravljenoj demokratskoj metodi u kojoj odlučivati može svatko. Vrijednost ovog prosvjeda je upravo u tome što se rehabilitirao taj oblik organizacije i što je glavni predvodnik cijele stvari kolektivni subjekt. To je ono što je i ministru i mnogim medijima i dalje neshvatljivo, jer uvijek je lakše uloviti se za nekog s imenom i prezimenom.
Jedina politička opcija koja stoji iza ovog prosvjeda jest zahtjev za obustavu daljnje komercijalizacije i privatizacije obrazovanja."
Napominjemo kako je ovo tek kratki medijski rezime tjedna na izmaku; tjedna koji je započeo fundamentalno neobrazovanim ljudima na koje se obrušio Jovan Dragišić, nastavio se "dječurlijom s kojom se nema o čemu razgovarati", kako nas je etiketirao glasnogovornik ministra Primorca u trenutku kad je Vijeće FFZG-a već bilo stalo na stranu studenata, i koji je došao do petog dana blokade ponijevši sa sobom, poput lavine, još osam fakulteta (uz FFZG) i jedno sveučilište. Kroz desetak minuta s Trga maršala Tita trebao bi krenuti prosvjed budućih pravnika i medicinara koji se svojim kolegama i kolegicama s Filozofskog kane pridružiti na večerašnjem plenumu. Na našu je e-mail adresu tokom tjedna stiglo točno 17 pisama podrške raznih udruga, fakulteta i sindikata, te preko stotinjak pisama potpore raznih pojedinaca, od sveučilišnih profesora, roditelja sadašnjih i budućih studenata, odvjetnika, radnika i radnica, bivših i sadašnjih studenata i studentica, itd. Ministrovo pismo, s druge strane, još uvijek čekamo.
Kaže Jovan Dragišić u svojoj kolumni od ponedjeljka:
"Bilo bi tužno da nije užasno smiješno."
Studenti su digli cijelu zemlju na noge. Fakulteti se organiziraju, podrška dolazi sa svih strana, studenti provode dane na predavanjima koja su sami organizirali u dvoranama koje su pune studenata i studentica koji nisu tamo iz straha da će, ako ne budu sudjelovali, zaraditi famozni bolonjski minus i izgubiti koji ECTS bod. Još nikada u ovoj zemlji toliki broj izravno zainteresiranih studenata nije svakodnevno sudjelovao u studentskom aktivizmu koji se dijela njih tiče izravno, a dijela tek utoliko što ne žele živjeti u zemlji u kojoj će komercijalizacija rezultirati dizanjem kredita za studije njihove buduće djece i kasicom-prasicom pripremljenom za studij dojenčeta koje su upravo donijeli iz bolnice. Taj i takav studentski aktivizam svaku večer kulminira na plenumima - podsjećamo, samo na jučerašnjem je sudjelovalo blizu osam stotina ljudi!
Gospodine Dragišiću, je li vam još uvijek tužno? Smiješno? Ili konačno vidite s koliko ponosa ova zemlja gleda kako se organiziraju ljudi koji svima nama na dnevnoj bazi konačno daju do znanja da se u Hrvatskoj može i drugim putem, putem koji nije pasivnost i glava spuštena u unaprijed prihvaćenom porazu?
Kolegice i kolege, vidimo se večeras na plenumu FFZG-a!
Odgovor kojega se ministar dosjetio na zahtjev za besplatnim visokoškolskim obrazovanjem koji mu je upućen jest da studentima Filozofskog fakulteta baci dekana i prodekana kao žrtvu, u očitoj nadi da će stvar time biti riješena. Ministar time javnosti poručuje da se njegovo poimanje odgovornosti svodi na skidanje tuđih glava. Ponovit ćemo dakle još jednom ono što je svima osim ministra već odavno jasno: ne tražimo povrat školarina za studente Filozofskog fakulteta, niti skalp proizvoljno odabranog predstavnika Fakultetske uprave, nego potpuno javno financiranje viskoškolskog obrazovanja za sve građane koji zadovolje uvjete upisa.
Drugi centralni aspekt ministrove reakcije još je deplasiraniji od prvoga. Ministar javnosti sugerira da je studentska akcija režirana od strane druge stranke, kao samo još jedan čin u lošoj beskonačnosti međustranačkih podmetanja. Ministar time samo još jednom pokazuje na koji način birokratske i stranačke elite u ovoj državi zamišljaju svoj odnos prema većini građana čijemu bi interesu trebali služiti. Za ministra je formuliranje zahtjeva za obranom socijalnih prava i jednakosti zamislivo samo kao režirana akcija u nedostojnom politikantskom ratu između njegove stranke i stranke s druge strane parlamentarnih barikada. U svijetu stranačkih elita i visokih birokrata mogućnost pokreta mimo njihovih ciničnih manipulacija ne javlja se dakle ni kao logička mogućnost. Jedan je aspekt ove akcije tako i javno razotkrivanje arogantne logike stranačkih vrhuška za koje izvan njihovih interenih pozicijskih nadmetanja postoji samo inertna masa kojom se manipulira, ali koja ni u kojem slučaju ne može i sâma postati subjekt artikulacije političkih i društvenih ciljeva. Ministar Primorac je pokazni primjerak te arogancije.
Na sinoćnjem je plenumu jednoglasno odbijena bilo kakva varijanta pregovora ili razgovora s Ministarstvom. Ostajemo ustrajni u našem zahtjevu, jasno artikuliranom od početka, a na koji nadležni mogu odgovoriti samo njegovim ispunjenjem.
Pozdravljamo fakultete širom države koji su se priključili našoj borbi: Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Akademiju likovnih umjetnosti u Rijeci, Filozofski, Pedagoški, Učiteljski i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
Pozivamo i ostale fakultete i studente da se pridruže u zajedničkoj borbi za opće dobro.
Podrška studenticama i studentima u zauzimanju fakulteta i sveučilišta i nenasilnoj borbi za besplatno obrazovanje
- studentice i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Osijeku
- studentice i studenti Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- studenti i studentice Akademije likovnih umjetnosti u Rijeci
- studenti i studentice Sveučilišta u Zadru
- studentice i studenti Pedagoškog i Ekonomskog fakulteta i Učiteljske akademije Sveučilišta u Osijeku
- studentice i studenti svih ostalih fakulteta i sveučilišta
"Sva su ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima"
Dragi prijatelji i prijateljice, poštovane kolegice i kolege,
Udruženje Zagreb Pride u izražava svoju solidarnost i podršku studenticama i studentima, kolegicama i kolegama, prijateljicama i prijateljima u ciljevima i načinu borbe za naša prava, kao i za prava budućih generacija na besplatno obrazovanje - obrazovanje dostupno svima bez obzira na socijalni status i ostale stečene privilegije.
Pravo na izražavanje vlastitih uvjerenja, političkog mišljenja, pravo na udruživanje i okupljanje, kao i pravo na štrajk, ustavna su prava koja nam svima moraju biti omogućena, bezrezervno, bez osude i ograđivanja.
Pravo na besplatno školovanje i emancipatorsko obrazovanje lišeno opresija, komercijalizacije, nezdravih oblika kompetitivnosti mora postati i biti stvarnost.
Otvoreni smo za vaše pozive i stojimo vam na raspolaganju kod pomoći i sudjelovanja u organizaciji alternativne nastave i drugih aktivnosti za vrijeme trajanja blokade.
U znak solidarnosti,
Udruženje Zagreb Pride
Franko Dota i Marko Jurčić
Osjećajući moralnu odgovornost podržati borbu za svaki pravedan cilj te solidarnost sa svima onima koji se u nju prikladno uključuju, upućujemo
OTVORENO PISMO PODRŠKE
inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje
Aktualni studentski prosvjedi pljuska su i poticaj koji su nas natjerali da se probudimo i iznova promislimo o ulozi čovjeka u društvu i ulozi društva u čovjeku.
Učenje i želja za znanjem temeljne su ljudske osobine. Na njima se, kao važnim temeljima, zasniva dostojanstvo osobe, ali i mogućnost ljudske kulture. Stoga nas to upućuje na činjenicu da su znanje i mogućnost obrazovanja jedne od najvažnijih društvenih vrijednosti. Oni su nezaobilazna sredstva u ostvarenju potpune čovječnosti i ta ih trajna uloga čini osobito važnima. Čini nam se da sami po sebi oni ne zahtijevaju ni neko posebno opravdanje ili dokazivanje jer vrjednota progovara snagom svoje vlastite istine. Vrjednota je legitimacija društva i zajednička dužnost! Zbog tog razloga smatramo krivim svaki oblik partikularizacije problema, banalizacije i pokušaja prezentacije aktualnog prosvjeda kao borbe male, ideološki i politički motivirane skupine studenata vođene isključivo vlastitim interesima. U borbi oko zajedničkih vrijednosti već vrlo predvidljive podjele na „nas“ i „njih“ su potpuno nerazumljive i promašene. Tako možemo čuti kako se „oni opet bune“, „oni opet prave probleme“, „oni opet imaju svoje zahtjeve“. Ukoliko tako tvrdite, pokušajte odgovoriti na pitanje tko su to „oni“ i što je to za što se „oni“ bore, a da ujedno ne koristi i „vama“? Kako god se čvrsto dijelili na lijevi i desni blok, nemojte zaboraviti da imate jednu stranicu zajedničku! Prema tome, potrebno je razmišljati o problemu i djelovati sukladno njemu. Sve drugo se svodi na traženje izlike i izbjegavanje odgovornosti za zajedničko dobro.
Čudi nas i neobična retorika koja kaže da se besplatne stvari nikada ne znaju cijeniti, da je ispod ljudskog dostojanstva primiti nešto besplatno i da novčana participacija povećava motivaciju. Pokušajte promisliti možete li tu istu tvrdnju primijeniti i na vodu, zrak, vašu obitelj, prijateljstvo itd. Ukoliko je vaš argument dosljedan, onda već danas uvedite članarinu u vašoj obitelji jer taj status sada zasigurno ne znaju cijeniti, a novčana participacija će im vjerojatno povećati motivaciju. Zahtjev za besplatnim školstvom nije zahtjev za besposlenim školstvom. Mi ne zahtijevamo besplatne diplome nego besplatno pravo da ih steknemo. One se i dalje plaćaju teškim radom i unutarnjom motivacijom. Novac ne smije postati sredstvo manipulacije motivima. Ispod ljudskog dostojanstva je odgovornost za sebe i društvo preračunati u novčani iznos. Stoga u sustavu u kojem je obrazovanje zajednička vrjednota jedini oblik delegitimacije može biti napuštanje te vrjednote, tj. svoje pravo na besplatno školstvo možete izgubiti jedino ako svojim nemarom pokažete da vam do toga nije stalo. Neke se stvari ne mogu kupiti novcem i tu nema iznimke!
U raspravama o proračunskim izdacima pogubno je zaustaviti se na kratkoročnim planovima. Cilj države mora biti dobro svih njezinih građana, a upravo je visoko obrazovani kadar najbolja garancija društvene dobrobiti, kako kulturne tako i gospodarske. Može se činiti da školstvo nepravedno „guta“ zajedničke resurse. Ali razmislite u kojoj mjeri ono doprinosi povećanju tih istih resursa. Poslovično rečeno – više glava ne znači manje hrane nego više mozgova koji razmišljaju o stjecanju hrane.
Ponekad se vrijednost prosvjeda želi osporiti na način da se osporava legitimnost članova prosvjeda da predstavljaju sveukupnu studentsku populaciju navodeći da se radi o „manjini“ dok „većina“ ipak smatra suprotno. Također se žele osporiti i metode kojima se koriste u ostvarenju svojih ciljeva, kao što je onemogućavanje izvođenja nastave u predavaonicama i preuzimanje prostora fakulteta. Ponajprije su problematične vrlo proizvoljne opservacije o „manjini“ i „tihoj većini“. Podržavamo organiziranje Plenuma kao glavnom odlučivačkog tijela koje omogućuje svakom da izrazi svoje mišljenje i svakoj većini da dođe do izražaja. Stoga bilo koja „većina“ ili manjina koja ostaje tiha time samo pokazuje svoju pasivnost i nezainteresiranost za opće dobro. U krajnjoj liniji, temeljna ljudska vrjednota ima značaj sama po sebi, pa i ne smije biti stvar većine ili manjine.
Govoreći o problemu prekidanja nastave ili zauzimanja fakulteta prvo pitanje nije koliko su mjere drastične nego kakav je to sustav u kojem jedino drastične mjere mogu polučiti promjenu.
Željeli bismo naglasiti i važnost deklarativne razine. Naime, hrvatsko društvo želi biti društvo znanja. Dok se ne izjasni suprotno, svaki oblik borbe protiv prava na znanje je licemjeran.
Kao studenti teologije, osjećamo ne samo solidarnost nego i moralnu dužnost progovoriti u ovoj situaciji. Smatramo da svaku pravednu borbu za opće dobro treba zdušno poduprijeti dokle god ona ostane takva. Istaknuli bismo i ulogu Crkvenih dokumenata koji upućuju na važnost edukacije u izgradnji osobe i društvenoga dobra. Katekizam Katoličke Crkve, pastoralna konstitucija Gaudium et Spes i Kompendij socijalnog nauka Crkve opće dobro razumijevaju kao „skup onih uvjeta koji grupama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitog savršenstva“. U tom usavršavanju, velika se uloga pridaje edukaciji (usp. GE). Kompendij dalje navodi kako opće dobro obvezuje sve članove društva, svi sudjeluju u odgovornosti njegovog postizanja, no veliki udio tereta pada na političku vlast jer opće dobro je razlog njezina postojanja, dok je svrha političkih institucija učiniti pristupačnim materijalna, kulturna, moralna, duhovna dobra da bi omogućile življenje humanijeg života (DNC 167-168). A način tog ostvarenja mora uvijek staviti čovjeka na pravo mjesto, tj. red stvari treba podrediti redu osoba, a ne obratno (KKC 1912). Ne može se zanemariti ni važnost društvene solidarnosti. Naime, načelo solidarnosti zahtjeva da ljudi našeg doba više njeguju svijest o dugu što ga imaju u odnosu prema društvu u koje su uključeni: dužnici su onih uvjeta koji ljudskom životu omogućuju postojanje, kao i one nužne i nedjeljive baštine što je tvore kultura, znanstvena i tehnološka zdanja, materijalna i nematerijalna dobra, svega onoga što je ljudski slijed proizveo. (DNC 195).
Sve u svemu, vidljivo je kako su u borbi za zajedničko dobro predanost, odgovornost i savjesnost neizostavni elementi; kako su odgoj i edukacija nužne etape ljudskog i društvenog usavršavanja.
Šutnja znači ignoranciju, ignorancija znači nemar, nemar znači izdaju!
Neka ovo postane poziv svima na zajedničku solidarnost u pravednoj borbi za dobro društva, vlastito dobro i dobro budućih naraštaja!
Udruga studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Vedran Bonačić, predsjednik
Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja
Domagoj Mesić, predsjednik
Prenosimo tekst Vladimira Cvijanovića, objavljen na
www.vrijemeje.com.
U obranu zajedničkog
Hrvatsko društvo sve više poprima karakteristike rascjepkanog društva sudeći po (tradicionalno) nejednakom razvoju regija, nejednakostima u dohotku, segmentiranošću tržišta radne snage i industrijske strukture, nejednakom pristupu informacijama, itd. Podijeljeno društvo pruža izvrsnu podlogu za oportunističko ponašanje pojedinaca te interesnih grupa s kratkoročnim horizontom tipa „uzmi i bježi“. Slobodni jahači (free riders) će iskorištavati povjerenje koje u društvu postoji ne bi li ostvarili vlastitu dobit, posebno putem traženja rente (rent seeking) odnosno netržišnim načinom djelovanja. Kada svatko „vuče na svoju stranu“ javlja se problem kolektivnog djelovanja koji će sprječavati društveno optimalan ishod.
Ugovori RH s Vatikanom te s NATO-om primjeri su pobjede partikularnih nad društvenim interesima. Ovi ugovori štite katoličku crkvu odnosno vojsku između ostalog osiguravajući im izdašna sredstva i povlašten tretman u društvu. Iako se zbog toga mogu očekivati i određeni društveno korisni efekti ne zna se točno za koje sve namjene ta sredstva odlaze. Također, budžet za te svrhe u jeku ove krize nije smanjen (usprkos prognozama da će GDP RH ove godine pasti za oko 3%, pa i više). Još bitnije od toga je da druge djelatnosti (kultura, znanost, obrazovanje) nemaju takav povlašteni tretman odnosno nemaju važećih ugovora kojima im se garantira 'nedodirljivost'. Ulaganja u crkvu i vojsku nisu bitni faktori društvenog razvoja. Ovo potonje pogotovo zbog toga što je prisutna vrlo mala vjerojatnost vojnog napada na našu zemlju. U tom pogledu nameće se problem nikada donesene koncepcije i strategije društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske. Kakav tip kapitalizma želimo prakticirati (da li kapitalizam koordiniranog tipa ili liberalni). I unutar nekog tipa društveno-ekonomskih odnosa, koliko su nam bitne socijalna kohezija, znanost, obrazovanje i tehnološka infrastruktura, kultura i „kreativne“ djelatnosti (svaka djelatnost je kreativna, no misli se na tzv. kreativne industrije) kao stvarni nositelji razvoja i rasta?
U tom kontekstu su trenutni studentski zahtjevi izraženi prosvjedima (v. http://www.slobodnifilozofski.bloger.hr/, posebno peticija i osnovne informacije) progresivna snaga koja podupire one vrijednosti (javno i transparentno financirano obrazovanje, društvenu solidarnost, socijalnu osjetljivost, demokraciju u odlučivanju po pitanjima znanosti i visokog obrazovanja, itd.) koje su u temelju svakog zdravog društva. Studentski zahtjevi ne mogu biti viđeni kao privatni (jer studenti/ce traže jednako pravo za sve – sadašnje i buduće generacije). Po istoj logici ti interesi nisu partikularni, iako se, na prvi pogled, tiču „samo“ sasvim određene, studentske populacije (da ne kažem „interesne skupine“). A sasvim sigurno nisu „državni“ u smislu dihotomije privatno – državno. Ciljevi na koje se ti zahtjevi odnose imaju karakter javnog dobra i odnose se na sve nas, posebno na buduće generacije. Ciljevi se odnose na ZAJEDNIČKO, koje je između privatnog i državnog (Fumagalli, A. u pogovoru knjizi Orsi, C. (2006), The value of reciprocity. Arguing for a plural political economy), i od kojeg koristi imaju i privatna i državna sfera, dakle svi mi. Studenti/ce koji (koje) se bune nikome ne otimaju, no svima nama daju. Upravo iz tog razloga su glasovi koji se takvoj inicijativi suprotstavljaju nužno partikularni – ili pak nepromišljeni.
Forum za slobodu odgoja
IZJAVA ZA JAVNOST
Forum za slobodu odgoja u potpunosti podržava studentsku inicijativu za besplatno obrazovanje, te u tom smislu i prosvjede studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu i drugih fakulteta i sveučilišta koji su im se pridružili.
Zalažući se od svojega osnivanja za demokratizaciju i europeizaciju obrazovanja na svim razinama, Forum je upozoravao da komercijalizacija odgojno-obrazovne djelatnosti ne može biti realna alternativa autoritarnom etatiziranom obrazovanju (kao što, primjerice, svemoć privatnih zaštitarskih tvrtki ne bi mogla biti alternativa policijskoj samovolji svojstvenoj autoritarnim i totalitarnim državama).
Nema dvojbe da bez kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja ne može biti ni kvalitetnog obrazovanja na drugim razinama, te da je svako društvo koje se iz bilo kakvih razloga odreklo kvalitetnog obrazovanja osuđeno na stagnaciju i zaostajanje. A smanjivanje dostupnosti školovanja na visokoškolskoj razini sposobnim i talentiranim mladim ljudima koji uslijed svojega materijalnog stanja ne mogu plaćati sve višu participaciju u troškovima obrazovanja smanjuje ljudske resurse iz kojih izrasta kvaliteta.
Hrvatska proklamira društvo znanja, a istovremeno aktualne vlasti svojim politikom koja sve veći dio troškova visokoškolskog obrazovanja svaljuje na leđa studenata i njihovih roditelja ukidaju pristup toga znanja većini stanovništva. Opravdanja koja upućuju na nužnost štednje uslijed recesije nisu ni prihvatljiva ni smislena: država se ne odriče (ili se samo simbolički odriče) štednje u neproduktivnim djelatnostima, ali zato štedi na budućnosti društva, priklanjajući se primitivnoj predodžbi o obrazovanju kao trošku, iako bi svatko mogao znati da je obrazovanje investicija i da bez primjerena opsega te investicije nema nikakve budućnosti.
Studenti i studentice koji prosvjeduju protiv takve samoubilačke politike i zalažu se za dostupnost obrazovanja svima koji su sposobni predstavljaju glas razuma i glas savjesti, koji nas upozoravaju na neodgovornost i nemoralnost neoliberalne politike privatizacije obrazovanja i na nužnost da se takvu politiku odbace svi kojima je stalo do prosperiteta i do budućnosti našega društva.
U Zagrebu, 23. travnja 2009.
Za FSO:
Prof. dr. sc. Lino Veljak, predsjednik
Na prvom je programu HRT-a 21.4.2009. emitirana emisija Otvoreno na temu školarina, naslovljena "
Tko treba plaćati školarine?". U emisiji su gostovali državni tajnik R. Fuchs, rektor Zagrebačkog sveučilišta A. Bjeliš, prodekan Filozofskog fakulteta D. Boras, profesori s Filozofskog M. Kapović i Ž. Puhovski, T. Čengić iz HSZ-a te K. Doolan s Instituta za društvena istraživanja.
Pogledajte cijelu emisiju
ovdje.
Pred kraj emisije, emitiran je telefonski razgovor s dekanom Filozofskog fakulteta, Miljenkom Jurkovićem, koji je kazao kako na njegovom fakultetu nema niti će biti politike, da su studentski prosvjedi legitimni, te da studenti moraju prosvjedovati demokratski.
Na izjavu novinarke da studenti ne znaju komu i gdje idu studentske školarine, dekan Miljenko Jurković odgovorio je da svi djelatnici i studenti Filozofskog imaju uvid u te informacije ukoliko se informiraju - pogotovo jer su financijski rezultat za 2008. i financijski plan za 2009. nekoliko tjedana ranije prihvaćeni na sjednici Fakultetskog Vijeća i uručeni svakom studentskom predstavniku u ruke. Prilažemo ovdje financijska izvješća (
prihodi i
rashodi) koja dekan navodi kako bi zainteresirani studenti Filozofskog fakulteta imali uvid u to gdje idu njihove školarine. (Školarine nigdje nisu eksplicitno navedene kao stavka, pretpostavljamo da one čine većinski dio stavke "vlastiti prihodi".) Čini se da određeni iznos iz sveukupnih školarina ide na pokrivanje jednog dijela velikog broja vrsta rashoda. To je potvrdio i dekan u emisiji Otvoreno govoreći kako su školarine nužne za potpuno funkcioniranje fakulteta te da pokrivaju troškove kao što su terenska nastava, časopisi i knjige za knjižnicu, materijalni troškovi odsjekâ, nastavu vanjskih suradnika, te na koncu i račune za vodu i grijanje. Ono što u cijeloj priči ostaje nejasno je točan iznos sredstava prikupljenih od školarina (izdvojen od preširoke stavke „vlastiti prihodi“) te njegov udio u ukupnom financiranju djelatnosti Fakulteta. Bez preciznih financijskih podataka ovoga tipa, nemoguće formulirati ikakve precizne strategije reforme obrazovanja. Da ne bi bilo zabune, sličan se prigovor može uputiti i Ministarstvu s obzirom da udio subvencija iz državnog proračuna za redovne studije unutar tzv. „lump suma“ također nije jasno i nedvosmisleno iskazan.
A koliko bi koštala dodatna izdvajanja koje traže studenti za visoko školstvo kako bi se ono učinilo besplatnim svima?
Business.hr prenosi da bivši ministar za znanost i obrazovanje, Gvozden Flego, tvrdi da bi se besplatno visoko obrazovanje moglo osigurati svima uz ulaganje dodatnih pola milijarde kuna, što bi značilo povećanje proračunskih izdvajanja za visoko školstvo za svega 14,2 posto. Na tvrdnju Ministarstva da ono ionako financira većinu troškova visokog školstva, dok fakulteti prihode od studentskih školarina troše na razne stvari, od „dodatka na plaću do putovanja na Copacabanu“, Flego odgovara da većina vlastitih prihoda odlazi na materijalne troškove fakulteta, koje su dekani prisiljeni plaćati od školarina jer ne dobivaju dovoljno novca od Ministarstva.
četvrtak, travanj 23, 2009
Na plenumu održanom u četvrtak, 23.4.2009., raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda te su većinskim glasovanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade Filozofskog fakulteta. Na plenumu je sudjelovalo blizu osam stotina ljudi.
Plenum je izglasao da se blokada Fakulteta nastavlja i sutra.
Kolegama i kolegicama iz Pravokutnika (pravokutnik.net) odobreno je fotografiranje. Prijedlog snimanja radio-drame prihvaćen je, uz uvjet autorizacije prije emitiranja.
Plenum prihvaća molbu moderatora da se nakon pola sata rasprave o nekoj točki glasa o tome želi li plenum nastaviti raspravu ili ne. Ako da, nastavlja se; ako ne – saziva se naknadni plenum, tribina, kružok ili radionica za tu temu.
Moderatori ponavljaju kako svi svoje prijedloge za raspravu mogu zapisati na papir i putem redara u dvorani poslati do moderatora.
Objavljuje se vijest o preuzimanju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i priključenju Inicijativi studenata iz Splita. Iz Rijeke dolazi obavijest kako je Akademija likovnih umjetnosti u blokadi.
Plenum je oduševljeno popratio potragu za ministrom (projekcija filma „Gdje je nestao ministar“).
Obavješćuje se plenum o mnogobrojnim potporama organizacija i udruga, te potpori FFZG-u od strane kolegâ iz Finske koji su također krenuli u blokadu.
Ponovno se postavlja pitanje odnosa upisnih kvota i kvalitete obrazovanja na pojedinom fakultetu. Zainteresirani za ovu temu javiti se kolegi Marku.
Plenum zahvaljuje sindikatima na potpori, doručku i financiranju Skripte. Sindikati pozivaju na podršku i priključenje štrajku kad ga jednom pokrenu. G. Ribić poziva na koordinaciju i zajednički pristup odnosima s Vladom RH.
Što se tiče postavljenog pitanja o menzi na Filozofskom, zaključeno je kako to nije pitanje za ovaj plenum te se predlaže posebna diskusija oko toga.
Mole se zainteresirani da izvještaje i prikaze događanja i aktivnosti na fakultetu tijekom blokade, uključujući slike, šalju na mail bloga: slobodnifilozofski[at]googlemail.com.
Što se tiče neslužbenog poziva na razgovor s Ministarstvom, stav je plenuma da ne idemo ni na kakve pregovore, ne tražimo nikakve pregovore; zahtjev je dovoljno jednostavan i jasan. Ne odgovaramo na neslužbene, poluslužbene i slične pozive ni prijedloge. Podsjeća se na stav plenuma da nema tradicionalnih pregovarača ni pregovaranja.
U prostorijama a118 i a119 može se i tijekom dana spavati u bilo koje vrijeme.
Plenum naglašava da se ujutro u 6h treba očistiti fakultet.
Sutra u 9h svi zainteresirani mogu doći raditi na peticiji, mjesto sastanka - aula.
Izabrani su sutrašnji glasnogovornici i moderatori.
Plenum zaključen u 21:45h.
10.00 – 12.00 h, predavaona D2
predavanje: „ZNANOST I HUMANIZAM“
prezentira: Nikola Biviškov
10.00 – 12.00 h, predavaona D5
predavanje: „PROIZVODNJA AUTONOMNOG PROSTORA U PULI“
prezentira: Emil Jurcan - Pulska grupa
11.00 – 14.00 h predavaona A220
radionica: "Suvremena umjetnost i aktivizam"
voditelji: Grupa likovnih umjetnika i povjesničara umjetnosti - Andreja Kulinčić, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Zlatko Kopljar, Silva Kalčić, Nicole Hewit, Nevena Tudor i dr.
12.00 – 14.00 h, predavaona D5
predavanje: „1968.“
predavač: Hrvoje Klasić
14.00 – 16.00 h, predavaona D4
otvoreni seminar: „Problemi s bolonjom, Bolonja kao problem – po knjizi K.P. Liessmanna Teorija neobrazovanja“
predavači: Hrvoje Jurić i Petar Odak
14.00 – 18.00 h, predavaona A230
dramska radionica
voditeljica: Iva Srnec
14.00 – 16.00 h, predavaona D5
predavanje: „STUDENTSKE OKUPACIJE u Grčkoj, Francuskoj i New Yorku“
predavačica: Jelena Kranjec
15.00 – 16.30 h, predavaona D7
predavanje: „SLOBODA MEDIJA“
predavačica: Sanja Modrić
17.00 – 19.00 h, predavaona D7
glavna tribina: GATS i globalno rezanje i izdvajanje za javnu službu“
predavači: Ivana Perica i dr.
16.00 – 17.30 h, predavaona D5
predavanje: „Zakon o golf igralištima – otimačina bez premca“
predavačica: Jagoda Munić - Zelena akcija
17.30 – 18.00 h, predavaona D5
predstavljanje kampanje „MUTNA“
predavači: Zelena akcija i Pravo na grad
18.00 – 19.30 h, predavaona D5
predavanje: „Komercijalizacija javnog prostora“
predavači: Tomislav Medak i Marko Sančanin
20.00. predavaona D7
PLENUM
STUDENTSKO KINO
10.00 – 12.00 h, predavaona D6
"For Love of Water"
r: Irena Salina
12.00 – 13.45 h, predavaona D6
"Vivir la Utopia"
r: Juan Gamero
14.00 – 15.00, predavaona D6
projekcija emisije: Democracy Now!
gost David Harvey govori o G20,
financijskoj krizi i neoliberalizmu
15.00 – 16.45 h, predavaona D6
"The Yes Men"
r: D. Ollman, S. Price, C. Smith
15.00 – 17.00 h, predavaona A220
"Brat", Rusija 1997.
r: Aleksej Balabanov
poslije plenuma, predavaona D7
"Burn After Reading"
r: E. Coen, J. Coen
najava programa za SUBOTU 25.4.
radionica: „Javno zagovaranje i lobiranje“
Gordan Bosanac (CMS)
tribina: „Građanska neposlušnost u demokratskom društvu“ Igor Bezinović
+ uzbudljivi filmski program :)
E-zine studenata prava, Pravokutnik.net, koji redovito prati događanja na FFZG-u u obliku linkova na program blokade, fotogalerije događanja s Filozofskog koju su složili te pozivajući buduće pravnike i pravnice da se o najnovijim događanjima oko blokade te podršci koju dobivamo informiraju na našemu blogu (hvala na reklami!), danas su objavili poziv na podršku studentima našega faksa!
Poziv ovdje objavljujemo u obliku u kojemu se nalazi na njihovoj stranici:
"Kolegice i kolege pravnici, Ponukani aktualnim događajima pokrenutim na FFZG-u pozivamo VAS, studentice i studente Pravnog fakulteta u Zagrebu da beskompromisno podupremo kolege studente u našoj zajedničkoj borbi i cilju! Studenti Pravnog fakulteta su oduvijek predstavljali bitan faktor u obrazovnom sustavu i samim time ne smijemo dopustiti da ova borba prođe bez našeg glasa!Kolege, podsjećamo vas na nedavni prosvjed organiziran zbog sramotnih odluka Fakultetskog vijeća među kojima je i ona o stopostotnom povećanju školarina kao i minimalnoj važnosti koja je pridana svim našim naporima dok smo u našim zahtjevima bili sami! I zato nemojte propustiti ovu jedinstvenu priliku za promjene. Podsjećamo vas da je u ovom trenutku studentska kohezija jedino oruđe.U PETAK, 24.04.2009. U 17 SATI dođite na Trg maršala Tita, odakle planiramo krenuti prema Filozofskom fakultetu gdje ćemo pružiti podršku i svima dati do znanja da smo i mi dio ove borbe i da smo odlučni stati na kraj općoj komercijalizaciji školstva.(...)Očekujemo vas! Nemojte propustiti priliku da podržite studentsku inicijativu koja ima za cilj boljitak studentskog standarda! Pokažimo solidarnost, jer njihovi problemi su i naši problemi. Zato vas molimo da dođete u što većem broju i date moralnu podršku kolegama sa filozofskog fakulteta.Studentska inicijativa za besplatno školstvo"Javno.com također javlja o najavljenoj akciji pravnika, te kaže kako "(...) je dogovoreno da će se u petak oko 17 sati skupiti na Trgu maršala Tita, odakle će krenuti prema Filozofskom fakultetu gdje će sudjelovati na Plenumu.
- U ovom trenutku studentska kohezija je jedino oruđe. Želimo svima dati do znanja da smo i mi dio ove borbe i da smo odlučni stati na kraj općoj komercijalizaciji školstva – piše na njihovoj stranici na Facebooku."
Drage kolegice i kolege s prava, vidimo se sutra na Filozofskom! Hvala vam na podršci, očekujemo vas u što većem broju!
EDIT: Kako saznajemo,
i studentiCe MEDICINE, iako ne službeno odn. ispred svojih fakultetskih udruga
, odlučili su se pridružiti prosvjedu koji u 17 h kreće s Trga maršala Tita - medicinari i pravnici, vidimo se sutra na Filozofskom!
Blok svima!
Nakon što su jučer navečer, 22.4.2009. na plenumu izglasali Proglas Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka (
NSIBOR), riječki je Filozofski fakultet od jutros također u blokadi! Rijeka se tako pridružila Zadru (jedinome gradu gdje je blokadom obuhvaćeno čitavo sveučilište) te Zagrebu, odakle je Inicijativa i krenula. Kao i njihovi kolegice i kolege, Riječani su uz Proglas usvojili i Kodeks ponašanja za vrijeme blokade, organizirali redarsku službu iz redova studenata te proveli noć na Fakultetu smišljajući plakate, parole i alternativna predavanja za sljedeći dan.
Novi list u članku od 23.4.2009. prenosi kako je riječka studentska Inicijativa dobila i punu podršku Uprave:
"Na stranu studenata danas je u potpunosti stala i uprava fakulteta koja je podržala njihovu borbu za besplatne školarine. Dekan prof.dr. Elvio Baccarini svoj je stav o podržavanju studenata u njihovim aktivnostima iznio već na prvom plenumu kada im je ustupio usluge svih fakultetskih službi, a sa takvim su se stavom usuglasili i svi pročelnici odsjeka.
- Održao sam sastanak sa svim pročelnicima te smo konstatirala da podržavamo odluku o blokadi. Pročelnici su se također usuglasili da podržavaju stav o suradnji sa studentima po pitanju života u zgradi, zaključio je dekan."
Kolegice i kolege iz Rijeke također su otvorili svoj blog na kojemu je objavljen gorespomenuti Proglas, Kodeks ponašanja za vrijeme blokade i program alternativnih događanja (radionica, predavanja, joge, filmskih projekcija,...) na faksu. Pozdravljamo otvaranje platforme za komunikaciju naših kolegIca iz Rijeke! Linkamo vas ovdje i nadamo se što boljoj umreženosti i suradnji! Sretno!
Na koncu, ukoliko netko od kolegica i kolega iz Rijeke želi na našemu blogu objaviti fotke ili kakav izvještaj o događanjima i tijeku blokade u Rijeci - javite nam se na
slobodnifilozofski@googlemail.com! Isto vrijedi za studente sa svih ostalih fakulteta i sveučilišta koji su u blokadi - napišite nam što se događa kod vas!
Blok svima!
Grupa zadužena za kreiranje i prikupljanje potpisa za peticiju na području RH
traži
VOLONTERE koji će sjediti za štandovima!
Molimo zainteresirane da grupu kontaktiraju preko njihova e-maila (peticija_slobodnifilozofski@ googlegroups.com) ILI na telefone:
Andrea Kovač: 091 733 0482; Ana Ćosić: 098 584 444
Sastanak grupe je sutra, na FFZG-u, u prostoriji A-306 u 9 h ujutro!
SVI zainteresirani i voljni pomoći slobodno se mogu pojaviti bez ikakve prethodne najave!
Nadalje, molimo sve zainteresirane da niže u postu preuzmu tekst peticije te tablicu iste i angažiraju se u skupljanju potpisa. Važno je imati na umu da se kod popunjavanja tablice peticije osoba vlastoručno potpiše u polje namijenjeno statusu! Važan je potpis, a ne znakovi poput X ili +.
Konačni tekst peticije glasi:
PETICIJA
KOJOM TRAŽIMO PRAVO NA BESPLATNO OBRAZOVANJE
1. Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja, bez smanjenja upisnih kvota.
2. Tražimo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je obrazovanje javno dobro.
3. Tražimo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.
4. Također zahtijevamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.
Tekst peticije, kao i tabelu za potpisivanje peticije možete skinuti sa sljedećih linkova:
-
tekst peticije-
tabela za potpisivanje peticijeEDIT: Što se tiče
predaje ispunjenih peticija, molimo da se dotične donesu
sutra od 18-19 u A-306 ili se dogovorite o predaji istih kontaktirajući sljedeće osobe:
Lana Orešić 098 954 3378
Marina Dasović 091 95 23 711
Ana Topić 095 899 2974
Za sve dodatne informacije, pišite nam na peticija_slobodnifilozofski@googlegroups.com.
Hvala!
Blokada nastave u Zadru u sklopu inicijative za besplatno školstvo krenula je u utorak 21.4. u podne. Nakon tribine održane u Svečanoj dvorani Sveučilišta pred nekoliko stotina studenata i studentica odlučeno je da se krene u blokadu o čijem će se tijeku dogovarati svake večeri na plenumu koji se odvija u istoj prostoriji. Specifičnost zadarske situacije je u tome što studenti i studentice od samog početka imaju podršku uprave (koju su studenti Filozofskog fakulteta dobili tek treći dan) pa je tako na tribini sudjelovala i prorektorica za nastavu dr.sc. Ana Proroković.
Prvi dan blokirana je zgrada na rivi, najveća i najpoznatija, a počela su i alternativna predavanja koja drže profesori i profesorice zadarskog sveučilišta, ali i studenti i studentice. Uz to, program uključuje i filmske projekcije. Teme predavanja ticale su se sustava plaćanja školarina, alternativnog obrazovanja, manjkavosti Bolonjskog procesa, studentskim stipendijama itd. Tribine su posjećene iznimno dobro i u prosjeku se pojavljuje više od sto studenata. Na ulazu u sveučilište nalaze se i relevantni materijali vezani uz samu blokadu, ali i studentski časopisi zadarskog sveučilišta.
Drugi se dan blokada proširila i na tzv. Novi kampus, drugi veliki sveučilišni kompleks. Trećeg dana, u četvrtak, blokirana je još jedna sveučilišna zgrada, na Relji, koja je manjih dimenzija. Zadarska situacija posebno je važna zbog toga što je lokalno sveučilište integrirano, što znači da nije blokiran ovaj ili onaj fakultet, nego da je to jedini slučaj u Hrvatskoj da je blokirano kompletno sveučilište. Izvještaje s plenuma možete pročitati svakog dana na
www.sajt.com.hr
PISMO PODRŠKE NEZAVISNOJ STUDENTSKOJ INICIJATIVI ZA PRAVO NA BESPLATNO OBRAZOVANJE
Mi, studenti Hrvatskih studija uključeni u udruge studenata u potpisu, ovim putem iskazujemo potporu svim studentima uključenima u Nezavisnu incijativu za pravo na besplatno obrazovanje, pokrenutu u sklopu Međunarodnog tjedna akcije protiv komercijalizacije obrazovanja.
U potpunosti se slažemo sa svim zahtjevima navedenim u proglasu Inicijative. Zahvalni smo studentima Filozofskog fakuteta u Zagrebu, kao i svim ostalim studentima drugih fakulteta uključenih u ovu Inicijativu, što pokušavaju pokrenuti današnju studentsku populaciju i ostvariti poštivanje naših temeljnih prava na obrazovanje.
Nadamo se da će ova inicijativa ponovno pobuditi solidarnost među studentima i da je ovo tek početak naše borbe za promjene!
Udruga studenata sociologije «Anomija»
Udruga za promicanje studentskih aktivnosti (UPSA)
Udruga studenata komunikonogije «Komuna»
Udruga studenata psihologije «Feniks»
Sportska udruga Hrvatskih studija (SUHS)
Udruga Pravnik
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
www.pravnik.hr
Zagreb, 23. travnja 2009.
Poštovane kolegice i kolege, prijatelji studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
Povodom recentnih zbivanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iniciranih od strane nezavisne studentske inicijative “Slobodni Filozofski”, a u svrhu realizacije koncepta društva znanja utemeljenom na ideji o pravu svakog pojedinca na visoko obrazovanje pod stvarno jednakim uvjetima, osjećamo potrebu i želju izraziti solidarnost s Vama dajući Vam podršku u Vašim nastojanjima da legitimnim sredstvima i mirnim putem ukažete na probleme i nedostatke postojećeg sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Ovime ste pokazali da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tj. studenti Fakulteta, epicenter studentskog aktivizma, kontinuiranog slobodoumnog i kreativnog razmišljanja u našem društvu, te da ste i ovog puta na dostojanstven način pokazali i opravdali ulogu nositelja progresivnih ideja među studentskom populacijom u pogledu današnje borbe za bolje sutra.
Udruga “Pravnik”,
udruga studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Kolegica Matija Mrakovčić dopustila nam je da njezin mail s objašnjenjima razloga nepodržavanja blokade FFZG-a objavimo na našemu blogu.
U nastavku slijedi pismo kolegice Mrakovčić, cjelovito i u neizmijenjenu obliku. Poslušajmo i drugu stranu!
Zašto ne podržavam prosvjed?
Ideja besplatnog školovanja ne uklapa se u ideju svjetskog napretka. Jednostavno, i obrazovanje i tržište znanjem je prevedivo u apoene. Drugačije znanja ne bi bilo. Znanje bi se prenosilo s koljena na koljeno ili bi se stjecalo iskustvom. A tada ne bi bilo legitimirano kao znanje, jer legitimaciju daje samo institucija, ona moći. Znaš jer je institucija rekla da znaš. A iduća institucija, u čije okrilje neminovno prelaziš (jer si sam tražio od prve institucije da ti da preporuku za ovu drugu) također ti daje legitimaciju da svoje znanje koristiš. Ukratko, sve ovisi o naklonosti institucija moći da ti omoguće ono što tražiš od njih, perpetuirajući tako svoj zahtjev kao legitiman sili koja ga je proglasila legitimnim.
To je moje pravo. Institucija kaže: znam, ja sam ti ga i dala. (Sad se može dodati, ja ti ga mogu i oduzeti, ali čemu isticati očito.) Što se zaboravlja pritom, jest da je toj sili podarena moć isključivo ponavljanjem zahtjeva prema njoj (tako tražeći besplatno školovanje od države, državi samo perpetuira moć da o istome odlučuje, umjesto da se smjera razbijanju hijerarhije!).
Onaj kome je zahtjev usmjeren mora imati određenu moć. Odkud moć? Ne sa nebeskih visina, oh vi vjernici, kako ste paradoksalni! Paradoks je osnovni motor koji pokreće kako aktualne studentske zahtjeve, tako i sam pojam prava u cjelini. Prividno rušeći temelje na kojima počiva današnje društvo (okretanje kapitala, kolanje roba, apstraktni novac koji zamjenjuje 'stvarne' novčanice) zapravo ih jačamo. Ako je cilj da nam se dopusti besplatno školovanje, morat ćemo i mi popustiti u nekim stvarima. Jeste li odredili granicu do koje ćete ići? Koliko ćete sadašnjih prava zamijeniti za taj jedan cilj? Ili mislite da neće biti quid pro quo? Ako vjerujete da neće, onda niste utopisti, već glupani.
Moć je dana. Dali smo ju mi. Svojim stalnim ponavljanjem rituala traženja vođe.
Država je majka. Ljubimo ju i tražimo od nje. Jedini odnos davanja i primanja koji ćemo ikada iskusiti u životu. Jedino nju ćemo ljubiti jer je ona jedino što jamči za naše postojanje. Jedino ćemo od nje tražiti ono što ne bismo ni od koga jer njeno odbijanje zahtjeva nikada neće tako snažno narušiti privid da smo nerazdruživi, poput drugih odnosa.
Toga sam ja Boga naslijedio, a kako bi tek glupo bilo da sam ga sâm izmislio!
Socijalna pravda nije nešto što ćemo ikada iskusiti, niti postoje naznake da je ikada postojala. To je želja, žudnja za stabilnošću života koja nas nikada ne napušta, koja je uvijek tu, nadohvat ruke, ali ju nikada ne dohvaćamo jer možda ne postoji. Možda smo i nju, Boga, državnu vlast, izmislili sami. Pretvarajući tu nikada-ispunjenu-šupljinu u vjerovanje da postoji nešto tamo, onkraj živećega života. Da život nije u nemiru, već miru.
Uhvaćeni smo u kapitalističku klopku. Naše postojanje u manjoj mjeri obilježava za žudnju konstitutivni manjak objekta-uzroka (sloboda, npr.), a u većoj mjeri neki za nagon nužni višak (neograničen broj sloboda, npr.). Mogućnost gotovo trenutnog zadovoljenja svih potreba nas, kao subjekte konzumerističkog društva, okiva ritmom repetitivne, prisilne potrošnje (tako i potrošnje 'znanja'!) čiji cilj nije odsutni ideal ili iznimno vrijedan predmet, nego samo to ponavljanje. Kako razlučiti patološku ovisnost o nagonu i nagon kao radikalan prekid te ovisnosti?!
Moraš biti romantik, idealist, utopist da bi vjerovao da nešto postoji, da ovim svijetom vlada čovjek, a ne mehanizmi koje smo proizveli da bi radili za nas. Čuli smo onu, ja ne radim ništa, novac radi za mene. Koliko je to postala paradigma današnjeg društva? Postoji li išta što nismo katalogizirali, kodirali, zapisali, opisali? Nije li nam i vlastita utopija već opisana?
Zahtjev za besplatnim školovanjem nije ništa nego jezično formuliran zahtjev za drugačijom budućnosti.
Zašto se poneki ne snalaze u njemu? Zato jer njihova jezična artikulacija nije jednaka. Naravno da svi želimo besklasno, lakoživljeće, neopterećeno društvo. Jedino svi ne vjerujemo da je moguće.
Naravno da se ljudi solidariziraju s vama. Prvo, imaju osjećaj da se nešto događa, da još postoji nada da će se okrutne životne okolnosti promjeniti. Drugo, identificiraju se s vama, jer je vaša borba postala posredno i njihova (iako znamo da to nije istina, jer zahtjev za besplatnim školstvom, ako bi bio ostvaren, može samo produbiti socijalnu nestabilnost u državi – od vojnih kupnji i udobnih naslonjača neće se odustati, pa će se lupiti po zdravstvenim pristojbama, cijenama kruha i pokaza za tramvaje, da nabrojim samo neke, površne).
Politički vrh ne reagira na vaše prosvjede jer je okupiranost mlade studentske snage (koja je, danas, nažalost, okrenuta samo sebi!) i medija, jednim utopijskim ciljem, odlična da se skrene pozornost sa svakodnevnih sranja koja rade, koja su još neprozirnija i neuočljivija, ali vrlo postojana i prisutna (čitate li novine dok prosvjedujete protiv naplaćivanja obrazovanja? Odnosno, čitate li išta što nema veze sa vama samima?)
Dok naši vrli studenti okupiraju sveučilišne zgrade, na dan kad je prorektor rekao, smirite se djeco, eto pristajem na vaše zahtjeve dok me ne nazove ministar, samo da prestanete blatiti ustanovu u kojoj ja želim završiti svoj radni vijek i otići u taj obećavani, sretni raj (mirovinu, Bahame, vladu, votever), evo novinskih naslova:
dugogodišnji predsjednik Microsofta za Srednju i Istočnu Europu, izabran je za novog dekana Veleučilišta VERN; Ribić nam sve vrijeme nameće teme za koje misli da su najvažnije u državi, pa nismo stigli razgovarati o skraćenom radnom tjednu, požalio se Đuro Popijač nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća; Ako se uvjeti trgovaca prema domaćoj prehrambenoj industriji ne promijene, do kraja godine svi možemo staviti ključ u bravu, stoji u službenoj izjavi Kraša, koji se spori s Agrokorom; zaključnih 48 kuna najniža je cijena u četiri tjedna i ne dogodi li se sutra preokret svjedočit ćemo i najnižoj vrijednosti dionica ove godine; Hendrik Bremer, vodeći partner Roland Bergera, očekuje da će Hrvati postajati sve siromašniji i da neće moći otplaćivati kredite; Rehnov prijedlog predviđa da bi se režim ''korištenja pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rješavao po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa''; 'Što se tiče slučaja Boljat, to mi je vjerojatno podmetnuto među ostalim potvrdnicama', kaže prof. Belak; 'Ganc' nova dvorana u Makarskoj predizborni je adut vladajućeg HDZ-a, a dogradonačelniku Novaku as u rukavu kći urednica HTV-a, koja kaže da je snimanje emisije dan uoči izborne šutnje puka slučajnost.
I tako dalje, i tako dalje. Dekan posljednji tjedan na toj funkciji provodi u Brazilu, u društvu znanja nestao je ministar obrazovanja, a premijera se (ponovno!), kad je veća skupina ljudi u državi okupirana oko jednog cilja dulje od sat, dva, ne može pronaći ni glasom ni stasom.
Izbor za novog dekana je drugi tjedan. O prepuštanju odluke o granici vlastite države petorici birokrata, koji nit Hrvati nit Slovenci nisu, odlučit će se početkom svibnja. Lokalni izbori održavaju se sredinom svibnja, a izgledan je drugi krug, kojem se nadamo krajem mjeseca. Slijedeći tjedan i u tjednima koji slijede donijet će se odluke koje će držati vjerodostojnost do novog zauzimanja novih fotelji. Dakle, do kraja kolovoza znat ćemo za što su ova tri dana petstotinjak romantika, idealista i utopista urlikali u megafone i dizali ruke na pravom demokratskom okupljanju na kojem je svatko imao pravo glasa, na kojem se moglo raspravljati o bilo čemu, i na kojem je zasigurno doneseno nekoliko pozitivnih zaključaka.
Nadam se da ste se naigrali. Jer igra koja slijedi pojest će nas sve skupa, a moć koja ju kontrolira nije više sigurna da li i sama ima moć.
Reagiranje Vesne Kesić na emisiju Otvoreno: "U samom početku Čuljak Šelebaj je događanja na FF-u u Zagrebu tendenciozno nazvala 'nemirima', tako da ju je morao korigirati i sam novinar koji je izvještavao s lica mjesta."
"Iako je predsjednik osječkog Studentskog zbora Igor Gavranović istaknuo kako 'nisu za takav način prosvjeda', studenti osječkog Sveučilišta ipak će danas (23. travnja), po uzoru na kolege iz Zagreba i Zadra, organizirati prosvjede i to također na Filozofskom fakultetu!"
Javno.com: I osječki studenti blokirali fakultet (foto)"Njih 500-ak (onoliko koliko je moglo stati u Svečanu dvoranu Filozofskog fakulteta koja, zbog straha od urušavanja, ne smije primiti više osoba od dopuštenog) sudjelovalo je na plenarnoj sjednici na kojoj su nazočili i dekani fakulteta koji su studentima dali podršku za prosvjede, pod uvjetom da ne blokiraju fakultete, odnosno ostave prostor za predavanja gostujućim profesorima."
"Zbog razilaženja s mlakim metodama i ciljevima koje u pobuni protiv komercijalizacije visokog obrazovanja provodi Studentski zbor splitskog Sveučilišta i udruga „Studenti za studente“, studenti udruženi u splitski ogranak „Nezavisne studentske incijative“, u petak će zauzeti zgradu zgradu Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici u Splitu!"
"Danas u 15 sati blokiran je i zagrebački Fakultet političkih znanosti. Krcata dvorana A odlučila je na plenumu izraziti svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem."
Prvu noć na fakultetu provelo je tridesetak studenata, a prema njihovim riječima noć opsade je prošla mirno i vrlo radno, jer usvojen proglas organizatora blokade Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka (NSIBOR), kao i Kodeks ponašanja za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom.
Ministar obrazovanja od studentskih zahtjeva za besplatnim školovanjem ogradio se tvrdnjom kako ni ministar ni vlada nisu ti koji određuju iznos školarina, nego to spada u domenu autonomije visokih učilišta. Ministar je upravu fakulteta nazvao licemjernom jer ona naplaćuju školarine svojim studentima. Rektor Bjeliš podržava studentsku blokadu i traži studenske predstavnike za pregovore.Business.hr: Koliko su zaista "teški" studentski zahtjevi?"'Studenti se bore za besplatno školovanje za sve koji ispunjavaju uvjete, a to je ostvarivo s pola milijarde kuna koje treba dodati ulaganjima u visoko školstvo koje trenutno iznosi 3,5 milijardi kuna i svi će imati besplatan studij', objašnjava Flego. Prema tom izračunu apsolutno besplatno obrazovanju u Hrvatskoj moguće je uz povećanje proračunskih izdataka za visoko školstvo za samo 14,2 posto."
Nakon što je ministar Dragan Primorac prozvao Dekanat Filozofskog fakulteta, odnosno Damira Borasa, nazivajući njihov istup licemjernima, Boras je nastupio s blažom retorikom.
Potporu Nezavisnoj studentskoj inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje pružili su danas Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Centar za ženske studije iz Zagreba ocijenivši studentske prosvjede važnim činom promicanja demokratskih vrijednosti.
Ministar nedvojbeno svoje nesnalaženje kompenzira autoritarnošću svoje ministarske pozicije i svaljuje krivicu na sveučilišta i fakultete, izjavio je Mikulić.
Novi list danas je objavio izjavu profesora Borislava Mikulića kojom se dotični, kako kaže Novi list, "oštro suprotstavio ministru Primorcu i podržao studente". Izjavu iz Novog lista prenosimo i na našemu blogu!
–
Ministarstvo i ministar traže žrtvenog jarca. Ako je već istaknuo da je američki profesor, trebao je biti pametniji i imati više stručnih i političkih kompetencija te imati sposobniji PR. Studenti bi kao i sveučilišta morali tražiti odgovor od Radovana Fuchsa i Bonaccija zbog vrijeđanja, a od ministra Primorca za nečinjenje. Ministar nedvojbeno svoje nesnalaženje kompenzira autoritarnošću svoje ministarske pozicije i svaljuje krivicu na sveučilišta i fakultete iako ni on ni prethodni ministar Flego nisi poduzeli ništa kod povisivanja školarina, nego su se izvlačili na autonomiju sveučilišta,
ističe Mikulić, osvrnuvši se i na izjavu ministra Primorca da Ministarstvo i Vlada nemaju ništa sa naplaćivanjem školarina.
–
To je potpuno lažan argument jer je država osnivač i vlasnik sveučilišta i ona mora regulirati školarine. Ovako je fakultete natjerala na eksploataciju studenata, a studenate izručila eksploataciji od strane fakulteta. Naime, čak se i razvojni projekti u znanosti pojedinih fakulteta financiraju od školarina. Što se tiče izjave ministra Primorca da su on i premijer Sanader već prije pet godina tražili besplatno školovanje za sve, to je blasfemična laž. Cijela javnost je svjesna tko je provodio kakvu politiku, a usprkos zahtjevima fakulteta financijska potpora provedbi bolonje je sasvim nezadovoljavajuća. Pozivam studente da ne nasjedaju ministrovim slatkim dodvoravanjima u titoističkom stilu, izjavio je Mikulić.
Od kolege s terena upravo smo dobili informaciju da je
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu upravo izglasao blokadu! Sad kreće press konferencija na njihovu fakultetu, a večeras će se održati plenum.
tportal.hr: ZAUZETE I POLITIČKE ZNANOSTI
Studentski radio u službi pobune "Uz preuzimanje zgrade Fakulteta, preuzeli su i Radio Student koji će biti pretvoren u platformu političkog djelovanja svih zainteresiranih za ovu problematiku."
Podsjećamo,
trenutno su u blokadi sljedeći fakulteti odnosno sveučilišta u Hrvatskoj:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Sveučilište u Zadru
Filozofski, Pedagoški, Učiteljski i Ekonomski fakutet Sveučilišta u Osijeku
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Akademija likovnih umjetnosti u Rijeci
Jutarnji list o prosvjedima na Filozofskom fakultetu u Splitu javlja:
"Zbog razilaženja s mlakim metodama i ciljevima koje u pobuni protiv komercijalizacije visokog obrazovanja provodi Studentski zbor splitskog Sveučilišta i udruga „Studenti za studente“ , studenti udruženi u splitski ogranak „Nezavisne studentske incijative“ u petak će zauzeti zgradu zgradu Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici u Splitu!
Naime, kako poručuju organizatori blokade, prosvjed najavljen od strane Studentskog zbora i Udruge „Studenti za studente“ ne samo da je neučinkovit, kratkotrajnog efekta, nego je u suprotnosti s interesima, ciljevima i metodama koje provode studenti u ostalim hrvatskim gradovima, a čime jasno pokazuju da su na drugoj strani koja pokušava opstruirati prave zahtjeve hrvatskih studenata."
Novi list o događanjima na Fakultetu političkih znanosti javlja kako "neslužbeno doznaje da i dekan fakulteta Vlatko Cvrtila podržava studente, odnosno da se neće miješati u njihove odluke."
Blog slobodnih politologa: http://slobodnifpzg.blogspot.com/
Prenosimo izjavu podrške u cijelosti:
Urbroj: 050-KS-04/09Zagreb, 22. travnja 2009.Nezavisna studentska inicijativa zapravo na besplatno obrazovanje
Poštovani,
upućujem Vam u svoje osobno ime i u ime sindikata udruženih u Nezavisne hrvatske sindikate izraze naše potpore Vašoj akciji i blokadi kojima tražite besplatno obrazovanje kao pravo, a ne privilegij.
Želi li uistinu Republika Hrvatska svoju konkurentnost graditi na obučenoj i obrazovanoj radnoj snazi, odnosno suvremenom tržištu rada, potrebnim znanjima i vještinama, mora primjereno vrednovati i obrazovanje i uvjete i kriterije pod kojima mladi ljudi upisuju fakultete. Ako je obrazovanje jedan od nosećih stupova hrvatskoga društva, onda mladi ljudi imaju pravo i mora im se omogućiti jednakopravnost pri pristupu obrazovanju i samom obrazovanju. A to neće biti moguće ukoliko veliki dio mladih ljudi neće imati financijske mogućnosti za završiti fakultet. Također Vas želimo podsjetiti kako su sindikalne središnjice još u proljeće 2008. godine tražile ukidanje visokih školarina i jednake mogućnosti u obrazovanju i za bogate i za siromašne.
Nadamo se kako će Vaše zahtjeve znati prepoznati i Vlada RH, a da će Vas u tome poduprijeti i cijela hrvatska javnost.
Želimo Vam uspješan završetak Vaše blokade, odnosno ispunjenje Vaših zahtjeva.
S poštovanjem
Predsjednik
Krešimir Sever
Ministar Primorac na današnjoj je konferenciji za novinare izjavio kako „razumije“ razloge studenata, ali da je obrazovanje „preozbiljno pitanje“ da bi se studentima o tom pitanju dalo glasa. U svakom slučaju, dosad naš glas nije smatrao dostojnim ni komentara. Ministar tvrdi da se nije htio miješati, što njegova glasnogovornika nije spriječilo da jučer izjavi da s „dječurlijom nema što razgovarati.“
S druge strane, u istome trenutku kada se o problemu oglasio, lopticu je prebacio na upravu Filozofskog fakulteta. I to jer navodno vlastitim fakultetom „ne umiju“ upravljati. Osim toga, tobože bi se situacija izbjegla da je Filozofski fakultet prihvatio tzv. „linearni model“ plaćanja studija. Čudno je da, pored iznenada otkrivene sposobnosti „razumijevanja studentskih razloga“, ministar i dalje nije u stanju razlikovati zahtjev za besplatnim obrazovanjem od ponude jednog od modela naplaćivanja obrazovanja. Smatramo da je krajnje vrijeme da ministar preuzme odgovornost za konzekvence vlastitog nerazumijevanja, bilo ono namjerna strategija izbjegavanja odgovornosti ili stvarna nesposobnost da se razumije politička i socijalna dimenzija iznesenog, jasno artikuliranog zahtjeva. Ograđivanje u ime poštivanja autonomije sveučilišta aposlutno ne zadovoljava kao odgovor na zahtjev koji se može riješiti samo na zakonskoj razini.
Slažemo se s ministrom u jednome: da, ovdje jest riječ o iznimno ozbiljnome pitanju, ali upravo zato njegovu reakciju držimo krajnje neprimjerenom situaciji. Jednako neprimjerenim držimo i uporno marginaliziranje glasa onih kojih se ovo pitanje najizravnije tiče.
Interpretacije ove inicijative kao posljedice manipulacija studentima od strane političkih stranaka u internom dnevnopolitičkom obračunavanju držimo svjedočanstvom mizerije medija koji ne znaju misliti izvan okvira stranačkih podmetanja i podvala.
Pozdravljamo priključivanje Rijeke, Zadra, Osijeka i Splita inicijativi. Pozivamo i ostala sveučilišta i fakultete da se pridruže pokretu za koji je već sada izvjesno da doista artikulira probleme od iznimne socijalne i nacionalne važnosti.
Pozivamo sve građane da sudjeluju u našem alternativnom edukativnom programu.
Vrata Filozofskog fakulteta otvorena su svima.
Centar za ženske studije, Zagreb
PISMO PODRŠKE
Centar za ženske studije iz Zagreba u potpunosti se solidarizira sa studenticama i studentima Filozofskih fakulteta iz Zagreba i Rijeke i Sveučilišta u Zadru u jasnom imenovanju problema prava na obrazovanje, artikulaciji njihovih zahtjeva, te u načinu njihova djelovanja.Pravo na besplatno školovanje na svim razinama, pravo na antidiskriminacijsko, kritičko i kreativno obrazovanje kao i jednaka dostupnost obrazovanja svima, važni su postulati obrazovanja posebice u vremenu nasilja neoliberalne komercijalizacije znanja, socijalne neosjetljivosti i političkog sljepila da se prepozna emancipatorska moć znanja. Studentice i studenti su odgovorni subjekti svojih programa i svojih prijedloga i s punim poštovanjem pratimo ono što poručuju, govore i čine. Otvorene smo za vaše pozive!Članice Centra za ženske studije
Grupa zadužene za kreiranje i prikupljanje potpisa za peticiju na području RH moli
sve zainteresirane koji se žele pridružiti
da se jave na e-mail adresu peticija_slobodnifilozofski@googlegroups.com
i/li pojave na nekom od sastanaka na
Filozofskom fakultetu ZG-a
u sobi A-309
u 13, 16, i 19 sati.
Ukoliko ne bude drugačije objavljeno, obavijest o ovim terminima za sada vrijedi samo za današnji dan. Grupa za peticiju preko gorespomenute e-mail adrese konstantno je, pak, dostupna
svima koji zele pomoci oko organizacije!
Hvala unaprijed na svakoj pomoći!
09:00-10:15 A- 230
JUTARNJA JOGA
10:00-12:00 D5
«Obnovljivi izvori energije»
Robert Faber
12:00-14:00 D2
SVJETLOSNO ZAGAĐENJE
udruga Prototipus
12:00-16:00 A-119
Dramska radionica-Iva Srnec
12:00 – 14:00 D5 predavanje
SVJETSKA KRIZA I BALKAN
Paul Stubbs
14:00 – 16:00 D2 kružok
REFLEKSIJE O ZNANOSTI
L. Centrih, L. Kovačević, T. Pupovac
16:00-18:00 D7 glavna tribina:
ZDRAVSTVENI SUSTAV I PRAVO NA ZDRAVLJE
- Karmen Lončarek
- Nataša Škaričić
20:00 PLENUM
projekcija poslije plenuma
Who's Afraid of Virginia Woolf?
r: M. Nichols
STUDENTSKO kino D6
11:30-13:00
THE REVOLUTION WILL NOT BE TELEVISED
r: K. Bartley, D. O'Brian
13:30-15:30
SICKO
r: M. Moore
18:00-19:30
THE TAKE
r: A. Lewis, N. Klein
PODRŠKA STUDENTIMA U ZAGREBU, ZADRU I RIJECI
Ovih dana smo svjedoci što jedna akcija može učiniti i koliko je zapravo za takvo što potrebno malo. Naši su studenti, kada kažemo naši onda mislimo studenti ovog društva, u Zagrebu, Zadru i Rijeci prodrmali učmalu akademsku i širu društvenu cjelinu, okupacijom Filozofskih fakulteta, preuzimanjem nastave, organizacijom alternativnog programa i primjenom direktne demokracije.
Stigle su neke nove generacija, koje znaju pokazati što žele i koje se ne boje samo za svoje pozicije u budućnosti u ovom kriminalom, poltronstvom ispresijecanom mehanizmu birokracije u kojem, nažalost, živimo svaki dan, već koje se boje budućnosti u kojoj uspijevaju oni čija je sloboda na prodaju.
Budućnosti koja je, uz pognute glave, neminovna.
Zahtjev je prilično jednostavan, ali jednako tako i kompleksan.
„Besplatno obrazovanje!“
Naravno, uvijek i svugdje jer znanje se ne kupuje iako bi moćnici diljem svijeta pa tako i kod nas najradije na svaku stvar, svakog čovjeka, svaki odnos nalijepili barkod s prodajnom cijenom i na taj način valorizirali vrijednosti u društvu.
No znanje ipak je besplatno, ono se prenosi onima koji to žele, ne onima koji ga mogu platiti. Točno je kad se kaže kako su ti studiji ionako već plaćeni, pa porezima financiramo cjelokupno glomaznu tvorevinu koju nazivamo država, a u okviru nje i naša „autonomna“ sveučilišta. Koliko su zapravo autonomna uskoro ćemo vidjeti.
Neka nova generacija studenata je svoje akcije lišila besmislenosti pregovora s onima kojima su pregovori samo odugovlačenje vremena, prosvjeda s tri plakata i sedam posvađenih studentskih organizacija, i direktnom akcijom pokazala na koji se način bori za svoja prava.
Ovo je društvo ovih dana dobilo nadu za bolju budućnost i na svima nama je da tu snagu podržimo ukoliko ne želimo (p)ostati ono što smo većim dijelom uvijek bili - šutljivi promatrači.
Zato iz Rijeke šaljemo podršku svima vama u nadi da će i pojedinci i grupe prepoznati vrijednost ovakve akcije i ponukani vašim primjerom i solidarnošću učiniti isto.
Sloboda i solidarnost!
Udruga Amandla - udruga za promicanje aktivizma
Riječka anarhistička inicijativa
PODRŠKA NEZAVISNOJ STUDENTSKOJ INICIJATIVI ZA PRAVO NA BESPLATNO OBRAZOVANJE
Studentski zbor Arhitektonskog fakulteta podržava i daje potporu zahtjevima Filozofskog fakulteta. Čini se da je ovo jedini način da se društvo konačno osvijesti o problemima obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Svjesni smo da zahtjeve za besplatnim školstvom, većim kapacitetom domova, zapošljavanjem većeg broja profesora predviđenim bolonjskim standardima te adekvatnim prostorima za nastavu nije lako ispuniti. Iako nadležne institucije izrazito odgovorno tvrde kako je obrazovanje temelj suvremenog društva ne vide se ili su vrlo slabi pokušaji rješavanja navedenih problema.
Znanje je pravo, a ne privilegija. Nadamo se da će nakon ove akcije društvo konačno ozbiljno shvatiti i da će se početi ispunjavati dana obećanja o tzv. "društvu znanja“.
Podrška kolegama sa Filozofskog fakulteta!
SZAF
Na plenumu održanom u srijedu, 22.4.2009., raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda te su većinskim glasovanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade Filozofskog fakulteta.
Prihvaćeno je da se i sutra nastavlja s blokadom i programom.
Plenum će se održati ponovno u 20:00, u dvorani D7.
Bilo je prijedloga o ranijem početku plenuma jer dotični dugo traje. Danas se to nije moglo realizirati zbog programa - ukoliko sutra bude promjena, bit ćete na vrijeme obaviješteni.
Redari neće dopustiti proslijeđivanje mikrofona osobama pod utjecajem alkohola i opijata.
Raspravljanje o Bologni na večerašnjem plenumu ne može rezultirati konstruktivnim rješenjima niti zahtjevima pa se tema odgađa za kasnije plenume.
Svi izglasani za sve funkcije i delegacije moraju se javiti moderatoru nakon plenuma.
Za vrijeme plenuma svatko može moderatorima poslati svoje mišljenje na papiru.
Apelira se na redare da se javljaju šefu smjene i obavljaju dužnosti još savjesnije nego prije.
U Zadru je blokada nastavljena.
U Rijeci je od večeras u 20h počela blokada.
U Splitu tražili organizacijsku pomoć, također idu u blokadu.
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu tražio potporu FFZG-a u obliku 50 ljudi, u blokadu bi krenuli sutra u 14h.
Podržavamo sve kolege.
Pozdravljena je četvrta točka odluke Fakultetskog vijeća i odlučeno je da će biti uvrštena u našu peticiju odnosno zahtjeve. U pitanju je sljedeća točka odluke:
IV. Fakultetsko vijeće također zahtijeva da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.
Nakon duže rasprave plenum se odlučio za dužu verziju teksta peticije koja je, ipak, još uvijek podložna promjenama. Oformljena je grupa za peticiju koja će nastaviti izvještavati o finalnoj verziji teksta i organiziranju sakupljanja potpisa.
Tekst peticije trenutno glasi:
1. Obrazovanje je javno dobro a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja, bez smanjenja upisnih kvota.
2. Tražimo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je obrazovanje javno dobro.
3. Tražimo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.
4. Također zahtijevamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.
Plenum prihvaća umjetničku instalaciju Igora Grubića.
Izabrani su sutrašnji glasnogovornici i moderatori.
Prijedlozi za sutrašnji dnevni red zaprimaju se na stolu u auli kod ulaza.
Važan dodatak: E-mail adresa grupe zadužene za kreiranje i prikupljanje potpisa za peticiju na području RH glasi: peticija_slobodnifilozofski@googlegroups.com – grupa je zamolila da se dotična mail adresa objavi tako da bi im se svi zainteresirani za provedbu peticije ili oni kojima će biti potrebna pomoć u provedbi iste mogli javiti.
srijeda, travanj 22, 2009
Studentski zbor
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilište u Zagrebu
Horvatovac 102a, 10000 Zagreb
http://studenti.pmf.hr
srijeda, 22. travanj 2009
U skladu s ciljevima i zadaćama Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (SZPMF) , definirane statutom SZPMF-a, dajemo
POTPORU
svim studentima koji traže i zahtjevaju bolji studentski standard i kvalitetnije studijske programe. U skladu s tim podržavamo studente Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, a i sve druge, u njihovim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, tj. oslobađanja studenata od plaćanja participacije u školarinama i administrativnih troškova na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom stupnju studija unutar kapaciteta iskazanih kroz donesene ukupne kvote sveučilišta.
Smatramo da, ukoliko želimo postati "zemlja znanja“, moramo omogućiti školovanje većem broju ljudi. Obrazovanje ne smije postati privilegija, već osnovno pravo. Osiguravanjem besplatnog školovanja, podizanjem životnog standarda studentima, višim stipendijama, osiguravanjem većih smještajnih kapaciteta u studentskim domovima, povećanjem kvalitete nastave i drugim mjerama to možemo postići.
U skladu s tim pozivamo sve odgovorne institucije, Sabor Republike Hrvatske, Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, sveučilišta i veleučilišta, da zajedničkim naporima, zajedno sa studentima, redefiniraju cijeli sustav financiranja visokoškolskog obrazovanja, kako bi mogli osigurati veću kvalitetu studijskih programa, dostupnih svim građanima Republike Hrvatske.
Marko Banušić
Predsjednik Studentskog zbora
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
i predstavnik istog u Studentskom zboru
Sveučilišta u Zagrebu
Zamirzine.net: "Nastavljene blokade u Zadru i Zagrebu, održani prosvjedi u Rijeci""Državni tajnik Radovan Fuchs rekao je da će se Ministarstvo očitovati kad se studenti artikuliraju i odrede tko su njihovi predstavnici, i da to nije upitno. Time je zapravo još jednom potvrdio već izražene stavove, ali i činjenicu da Ministarstvo, čini se, ne razumije demokratske procese i način odlučivanja koji su studenti odlučili primjenjivati."
Monitor.hr: "Studenti PMF-a podupiru studente Filozofskog fakulteta""(...) [P]održavamo studente Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, a i sve druge, u njihovim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, tj. oslobađanja studenata od plaćanja participacije u školarinama i administrativnih troškova na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom stupnju studija unutar kapaciteta iskazanih kroz donesene ukupne kvote sveučilišta."
Nacional.hr: "Studenti nastavili s blokadom nastave na Filozofskom fakultetu""Na fakultetu je sve mirno, nema nikakvih incidenata, a ispiti i međunarodni skupovi normalno se održavaju, rekao je Boras."
Jutarnji.hr: "I dalje blokirana nastava na Filozofskom fakultetu""Ovo su do sada najžešći studentski prosvjedi u Zadru (...) U srijedu ujutro predavanja su blokirana i u sveučilišnom campusu u bivšoj vojarni Franka Lisice koji je u utorak radio normalno."
Glas-Slavonije.hr: "Prosvjedi se šire diljem zemlje""U provedbi blokade nastave u ponedjeljak je aktivno sudjelovalo barem tisuću studenata, rekli su studentski glasnogovornici."
Net.hr: "I političke znanosti kreću u blokadu"Među studentima na Filozofskom fakultetu doznaje se da će studenti politologije i novinarstva blokirati Fakultet političkih znanosti, piše
Večernjak.
24sata: "Rektor Bjeliš: Za prosvjed je kriv dekan Filozofskog"Javno.com: "Studenti nisu zvali Primorca na razgovor""- Nije točno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ignorira studentske prosvjede i ne želi se o njima očitovati - rekao je Bonacci."
Javno.com: "Vijeće Filozofskog pridružilo se bojkotu nastave""Prije samog početka konferencije za medije novinari su došli do dopisa upućenog prodekanu Borasu u kojem su navedene PR strategije koje je poslao Krešimir Macan, inače poznati stručnjak za komunikacije i bivši 'spin doktor' pokojnog Ivice Račana.
U spomenutom dopisu navedene su neke teze nakon početka studentskih prosvjeda: da su postigli efekt, zainteresirali su medije za problematiku i imaju partnera u Fakultetu i Sveučilištu koji se zalaže za besplatan studij redovnim studentima. U dopisu stoji i da za konstruktivan dijalog moraju imenovati predstavnike i definirati svoje zahtjeve kako bi eventualno zajednički studenti i Fakultet nastupili prema Vladi."
Dnevnik.hr: "Studenti smatraju kukavičkim ponašanje ministra Primorca" (plus video)"Na novinarski upit što će se dogoditi ako studenti nastave s blokadom i nakon ponedjeljka, Boras je rekao da će u tom slučaju odmah sazvati novu izvanrednu sjednicu Vijeća."
Jutarnji.hr: "Studenti vježbaju jogu i pitaju se gdje je nestao Primorac"" - Ovu akciju poduzimamo u znak prosvjeda protiv oduzimanja prava na svima dostupno obrazovanje, bez obzira na imovinsko stanje - potvrdio nam je Petar Bogdan, predsjednik udruge 'Studenti za studente'. Zahtjevi splitskih studenata su trenutno smanjivanje školarina za 50 posto, s ciljem da se one kroz razdoblje od 5 godina potpuno ukinu."
Javno.com: " Puhovski: Studenti su impotentni, traže premalo ""- Njihove metode su legitimne, ali nisu demokratske. Ja sam žalostan što je njihov nastup impotentan. Traže premalo, trebali su tražiti ukidanje Bologne - rekao je Žarko Puhovski u emisiji ''Otvoreno''. Također, kazao je kako je prva žrtva prosvjeda, barem onih na Filozofskom fakultetu, studentska organizacija, koja se u pravilu raspada nakon prosvjeda.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Alekasa Bjeliš smatra da bi se ukidanje školarina katastrofalno odrazilo na kvalitetu obrazovanja. - Oko 80 posto ljudi poslije srednje škole ide studirati, a ta bi brojnost, ako se ukinu školarine, dodatno 'srozala' kvalitetu visokog obrazovanja - smatra Aleksa Bjeliš."
Javno.com: "Štulhofer upozorava na kolateralne žrtve blokade" Uz sve moje simpatije prema ovakvim inicijativama jednostavno ne vidim kako se ovako radikalnim načinom išta može riješiti i stvarno bih zamolio ukoliko netko iz Inicijative za besplatno obrazovanje ovo pročita da mi to objasni - poručuje profesor i unaprijed zahvaljuje."
H-Alter: "Ministar u nestanku""Da su državne instance zabrinute i po običaju ne znaju reagirati u nepoznatoj situaciji, pokazao je prvo državni tajnik Radovan Fuchs sa svojom deplasiranom i smiješnom usporedbom studentskog plenuma sa sjednicama Komunističke partije, a danas je to potvrdio i glasnogovornik Duje Bonacci u svom odgovoru 'Nova TV' u kojem kaže da ministar nema što odgovarati 'dječurliji sa Filozofskog fakulteta koja ionako ne zna što želi'. (...)
Koliko će se još blokada dogoditi dok se Ministarstvo ne izjasni?"
Zagreb, 22. travnja 2009. - Savez samostalnih sindikata Hrvatske podržava zahtjeve studenata Zagrebačkog i drugih hrvatskih sveučilišta protiv komercijalizacije obrazovnoga sustava. SSSH se zalaže za dostupnost obrazovanja, uključujući visoko obrazovanje, svim građanima Hrvatske, neovisno o njihovu materijalnom statusu, političkoj podobnosti, rasnoj, nacionalnoj, spolnoj pripadnosti..., ovisno jedino o njihovom školskom uspjehu i postignutim rezultatima. SSSH se bori za realizaciju ustavnog određenja Hrvatske kao socijalne države, a jedna od zadaća svake socijalne države je osigurati kvalitetan i univerzalno dostupan sustav obrazovanja svim svojim građanima. Stoga je za ekonomski i socijalni napredak Hrvatske presudno znanje dostupno svima, a ne samo izabranoj eliti.Obrazloženje kako bi se ukidanjem financijske participacije vratilo beskrajno studiranje bacanje je prašine u uči, jer je obveznost redovitog studiranja uvedena prelaskom na Bolonjski proces!Kvalitetno obrazovanje šansa je za sve, posebice najranjivije, da postignu socijalnu uključenost i egzistenciju dostojnu čovjeka, a samo ekonomska neovisnost jamči slobodu čovjeka i njegovo pravo na izbor. Ekonomski ovisni nisu slobodni. Oni su prisiljeni pristajati na neljudske uvjeta rada i života.Studenti, međutim, ne pristaju! I ne trebaju pristajati jer društvo znanja počinje znanjem jednog čovjeka!preneseno s
internetske stranice SSSH.
Jeste li danas ili prethodnih dana bili na nekom od događanja na Filozofskom fakultetu: radionicama, predavanjima, projekcijama filmova ili plenumu? Jeste li zadovoljni organizacijom, ponudom, predavačiCama? Imate li prigovora, pohvala ili možda prijedloge koje niste iznijeli na plenumu (ili na njemu niste sudjelovali), a želite ih podijeliti s ostalima? Komentirajte ovdje, zanimaju nas vaši dojmovi!
Nadalje, ako imate fotografije s bilo kojeg dana blokade FFZG-a koje biste htjeli podijeliti s nama, pošaljite nam ih na slobodnifilozofski@googlemail.com i objavit ćemo ih na našemu blogu. Ukoliko je moguće, napišite koja je fotografija s kojeg dana blokade, tako da ih možemo raspodijeliti u postove po danima. Hvala vam na podršci, mišljenjima, dojmovima i suradnji u svakom obliku!
Na koncu, podsjećamo još jednom da se s vašim prijedlozima oko programa blokade (tribine, predavanja, radionice, filmske projekcije) u svakome trenutku možete obratiti na mail adresu program.blokade@gmail.com.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 22. travnja 2009. razmatralo je zahtjev za očitovanje Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje te donijelo sljedeće
O D L U K E
I. Vijeće Filozofskog fakulteta podržava cilj, odnosno zahtjev Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje – zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.
II. S obzirom na dosadašnje neuspješne institucionalne akcije Fakultetsko vijeće smatra da su metode kojima se akcija provodi legitimne i primjerene postavljenim ciljevima.
III. Fakultetsko vijeće pridružuje se akciji studenata i kao svoj doprinos – u sklopu svjetskog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja – donosi odluku o prekidu nastave do kraja radnog tjedna.
Ukoliko do sjednice Vijeća 29. travnja 2009. ne dođe do očitovanja resornog ministra ili Vlade RH, Vijeće Filozofskog fakulteta odlučit će o daljnjim koracima.
IV. Fakultetsko vijeće također zahtijeva da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.
Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju
dr. sc. Damir Boras, red. prof.
preneseno s
internetske stranice Filozofskog fakulteta.
Uslijed opetovanog iskrivljavanja činjenica i iznošenja očitih neistina od strane predstavnika Ministarstva i Sveučilišta, prisiljeni smo neke stvari još jednom ponoviti.
1. Zalaganje za besplatno obrazovanje dostupno svima ne znači i zalaganje za „vječne studente“. Zalažemo se za besplatno obrazovanje isključivo u tijeku redovnog studija za one koji zadovolje uvjete upisa na studij.
2. Ponovno se povlače argumenti koji pravdaju školarine kao stimulans za studente. Nasuprot tome, jedina relevantna studija o tom problemu u Hrvatskoj (Dolenec, Marušić, Puzić 2006) dokazuje da nema apsolutno nikakve korelacije između plaćanja i uspješnosti te duljine studija. Dakle, studenti koji plaćaju i oni koji ne plaćaju studij studiraju otprilike jednako dugo i jednako uspješno.
3. Predstavnici Sveučilišta besramno manipuliraju statističkim podacima govoreći da prosječna školarina u Hrvatskoj iznosi 400 €, dok je činjenica da, prema službenim podacima, prosječna školarina iznosi 950 €.
4. Također, javnost se iz dana u dan pokušava uvjeriti da je Fakultet preuzela skupina gerilaca i da nameće svoju volju većini studenata. Međutim, još jednom ističemo da se sve odluke, uključujući i one o nastavku ili prekidu blokade, donose direktnodemokratskim putem na otvorenom plenumu svih prisutnih. Samo je jučer na plenumu bilo oko 650 ljudi.
5. Smatramo posebno sramotnim, kukavičkim i dotičnoj odgovornoj funkciji apsolutno neprimjerenim ponašanje ministra Primorca koji se nije udostojao čak niti komentirati blokadu nastave na dva velika i značajna fakulteta u Republici Hrvatskoj.
6. Vijeće Filozofskog fakulteta je na današnjoj sjednici na kojoj su prisustvovali izaslanici plenuma donijelo odluku da su zahtjevi i metode studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom potpuno opravdani te u skladu s tim odlučilo da se nastava obustavlja do kraja tjedna. Plenum će se o odluci Vijeća fakulteta očitovati večeras. Detaljnije informacije o tome dobit ćete sutra na novinskoj konferenciji.
7. Još jednom naglašavamo da se ne radi samo o borbi za studentska prava, već o borbi za opći javni interes.
Ažuriran je program događanja na Filozofskom fakultetu za danas, 22.04.2009. Izmijenjeni program pogledajte
ovdje.
Centar za mirovne studije (CMS) i Regionalna adresa nenasilnog djelovanja (RAND) objavili su da daju podršku studentima koji su organizirali blokadu Filozofskog fakulteta. u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru. Prenosimo njihovu izjavu objavljenu na
www.cms.hr/.
Podrška nenasilnom otporu studenata/icaNevladine organizacije Centar za mirovne studije (CMS) i Regionalna adresa nenasilnog djelovanja (RAND) ovim putem izražavaju punu podršku zagrebačkim i zadarskim studentima/cama da nenasilnim otporom ukažu na društvenu nepravdu povezanu s obrazovanjem u Hrvatskoj.Želimo istaknuti kako su postupci studenata/ica u potpunosti u skladu s nenasilnim djelovanjem te se njihove aktivnosti nikako ne mogu svesti pod nasilan ili nedemokratski otpor što im pokušava imputirati dio stručne javnosti.Naime, iz postupaka studenata/ica vidljivo je da oni/e:• Napadaju problem, a ne osobe• Djelotvorno i kreativno su zauzeli prostor• Ne uništavaju imovinu• Odlučne/i su na bilo koje fizičko naislje prema njima djelovati nenasilno, tzv. metodom pasivnog otpora• Imaju jasan proglas o nenasilnom djelovanju i sprječavanju fizičkog nasilja• Bore za opće dobro ne samo svojih nego i budućih generacija studenata/icaStudentske blokade fakulteta važan su iskorak u djelovanju građana/ki u RH prema demokratizaciji čitave zemlje. Građanska neposlušnost zadarskih i zagrebačkih studenata/ica je demokratski oblik nenasilnog otpora. On ugrožava samo pozicije moći odgovornih za problem protiv kojeg se prosvjed organizira. Mi znamo da nije točno kako je građanska neposlušnost nasilje i upozoravamo da širenje neistine pogoduje nasilju, a ne miroljubivom rješavanju sukoba. Smatramo da je nepravedno dezinformirati javnost i nazivati ove prosvjede nasilnima ili nedemokratskima.Umjesto toga pozivamo odgovorne osobe da se usredotoče na problem na koji studenti/ce upozoravaju, podrže metode nenasilnog djelovanja i imaju samopouzdanje u vlastite sposobnosti miroljubivog rješavanja nagomilanih sukoba. U tome ćemo ih jednakom odlučnošću podržati, kao što to činimo trenutno prema studentima/cama.Za CMS Za RANDGordan Bosanac Ana Raffai
Na plenumu održanom 21.4.2009. raspravljalo se deset točaka dnevnog reda, te su većinskim glasanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade.
Što se tiče sudjelovanja u emisiji Otvoreno, zahtjevi su upućeni prema vladi i ministarstvu te je potrebno razgovarati s ministrom a ne s našim profesorima. Odabrana je studentica da dâ izjavu za Otvoreno putem kamera ispred faksa u kojoj je izrečeno da nećemo sudjelovati u takvim raspravama bez ministra Primorca, koji je odbio poziv u emisiju i dva dana se nije očitovao o blokadi.
Što se tiče komunikacije s fakultetskom upravom, na plenumu su izabrani su studenti koji idu na Fakultetsko vijeće kao predstavnici plenuma (uz redovne studente-članove Vijeća) gdje će zatražiti da Vijeće podrži blokadu tako što će obustaviti nastavu. Prodekan Boras je prethodno izjavio da u potpunosti podržavaju naše zahtjeve.
Odlučeno je da se u sklopu blokade organizira i peticija, te je predloženo nekoliko zahtjeva za istu: besplatno visoko školstvo na svim razinama; drugačije financiranje sektora obrazovanja vođeno načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je znanje javno dobro; potpuna transparentnost proračuna MZOŠ-a (na što se točno troše školarine i novac poreznih obveznika); znanje je javno dobro, a ne roba i mora biti dostupno svima.
Revidirana je jučerašnja odluka o kolokvijima – odlučeno je da se oni tijekom blokade sprječavaju na svaki način, ali ako se neki uspije održati, neće biti poništen. Tražit će se da studenti koji su sudjelovali u blokadi i nisu pristupili kolokviju u dogovoru s profesorom izađu na kolokvij naknadno bez ikakvih sankcija. Tražit će se i poništavanje minusa studentima koji nisu prisustvovali nastavi koja se održala unatoč blokadi – ove odluke plenuma bit će teme sutrašnjeg razgovora s Fakultetskim vijećem.
Nastava koja ne spada u preddiplomski, diplomski i doktorski studij se ne blokira - to uključuje Croaticum, slobodne studije, tečajeve jezika itd.
Redare se podsjetilo da djeluju u skladu s kodeksom te da pri prekidanju nastave nastupaju miroljubivo i dostojanstveno. Dodatno ih se podsjetilo da: jave ako ne mogu doći kako bi se osigurala zamjena; da jutarnja smjena počinje u 8h; da nikakvo fizičko zaustavljanje nastavnika i/ili studenata ne dolazi u obzir ni u kojem slučaju; te da pri svakom prekidanju nastave zahtjev mora prvo biti pristojno obrazložen nastavniku.
Nakon toga na dnevni red došla je odluka o nastavku blokade, te je izglasano da se s blokadom nastavlja i idući dan.
Raspravljalo se i o događajima na drugim sveučilištima. Zadarsko Sveučilište je blokirano, dok se u Splitu i Rijeci priprema prosvjed – tamošnji studenti traže pomoć i savjet za pokretanje blokade. Riječani mole za delegate koji će pomoći detaljnim informiranjem, javila su se dva studenta. Sutrašnji plenum možda će uključivati izravnu videokonferenciju sa Zadrom i Rijekom.
Plenum je obaviješten da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nudi još snažniju podršku ovoj inicijativi. Sindikati uskoro kreću u prosvjede a nakon toga i u štrajk, te je uzajamna podrška od velike važnosti za sve.
Izglasano je da se presica produži sa 15 na 30 minuta, te su predložene i prihvaćene tri glasnogovorne osobe za sutra. Napravljen je blog gdje se mogu naći informacije:
www.slobodnifilozofski.bloger.hr. Videomaterijali su dostupni na
www.restarted.hr. Zaključeno je da prema medijima trebamo biti maksimalno korektni i da su oni počeli prihvaćati naš princip izlaska u javnost.
Što se tiče aktivnosti tijekom blokade, kontakt za prijedloge programa je program.blokade @ gmail.com. Studente se podsjeća da je Fakultet u rukama studenata, studenti organiziraju nastavu. Pozivaju se studenti da organiziraju vlastitu nastavu.
Na kraju plenuma izabrana su dva moderatora za sutrašnji plenum.
Prije zaključenja plenuma, javio se kolega s PMF-a, član SZPMF-a i član FV-a PMF-a. Prenosi da predsjednik SZPMF-a podupire ciljeve, ali ne i blokadu.
Plenum raspušten u 22:50.
Potrebno je, čini se, neke stvari ponavljati uvijek iznova da bi se probile kroz buku medijskih distorzija i falsifikacija. Prva se tiče rasprostranjene teze o manjinskoj „gerilskoj organizaciji“ koja navodno stoji iza ove akcije. Ponavljamo još jednom da takva organizacija ne postoji. U provedbi blokade nastave jučer je aktivno sudjelovalo bar tisuću studenata. Svatko tko se jučer zatekao na Fakultetu o tome može posvjedočiti. Odluka o nastavku blokade demokratski je izglasana sinoć na plenumu nakon otvorene rasprave. Unatoč kasnom terminu održavanja, na plenumu je, sve do svršetka u 23 sata, sudjelovalo više od 500 studenata, u potpuno ispunjenoj dvorani. Ako se tome dodaju dosad javno iznesene izjave podrške određenog broja profesora, od kojih neki i aktivno sudjeluju u izvedbi našega alternativnog edukativnog programa, pa i izjave podrške cijelih odsjeka, poput Odsjeka za filozofiju, teza o marginalnoj grupici samovoljnih avanturista pokazuje se potpuno neodrživom.
Druga se stvar tiče pitanja tobožnje nerazumljivosti ili nesuvislosti zahtjeva za besplatnim obrazovanjem za sve. Različite instance, od Sveučilišta, preko uprave Fakulteta do nekih predstavnika medija ujedinjeni su u deklariranom nerazumijevanju jednostavne sintagme na hrvatskome jeziku. Ako otklonimo vrlo nevjerojatnu mogućnost da vlastitim materinjim jezikom ne vladaju, ostaje zaključak da nam svojim izjavama nerazumijevanja sugeriraju kako bi zahtjev za besplatnim obrazovanjem bilo nužno formulirati u birokratskom žargonu pravnika i administratora da bi istima bio razumljiv i suvisao. Bili oni toga svjesni ili ne, time impliciraju da su samo pravnici kvalificirani artikulirati suvisle političke zahtjeve, što je besmislica čiju očitost, nadamo se, nije potrebno posebno dokazivati. Svrhu te igre, međutim, nije teško prozreti: ona predstavlja pokušaj da se nadležnost za proizvodnju društveno relevantnih i "kompetentnih" političkih stavova prešutno suzi na vrlo usku elitu birokratskih stručnjaka. Politički zahtjevi su, međutim, po definiciji, zahtjevi koji se tiču pitanja od važnosti za društvo u cjelini. Fundamentalni smisao demokracije leži upravo u tome da artikulaciju političkih zahtjeva dopušta svim građanima. Ako ih nadležne instance odbijaju razumjeti, neka se zapitaju kakvo svjedočanstvo o vlastitoj naravi time polažu javnosti.
Prvi dan blokade nastave protekao je po planu, disciplinirano i bez incidenata, uz veliku podršku studenata te iznimnu posjećenost predavanja i tribina u sklopu alternativnog edukativnog programa.
Studentski zbor Filozofskog fakulteta objavio je jučer podršku cilju naše akcije.
Pozivamo sve studente drugih fakulteta, profesore i ostale građane na solidarnost u obrani prava na besplatno obrazovanje kao važnoga aspekta šire borbe za socijalnu jednakost. Studenti se ne bore samo za svoja prava, nego za obranu interesa društva u cjelini. Vrijeme je da nam se i drugi u tome pridruže.
09:00-10:15 Atrij fakulteta
JUTARNJA JOGA
12:30 – 14:00 D6 - predavanje
NUKLEARNI SPIN
- Robert Faber
13:00 – 14:30 D1 – predavanje
OBRAZOVANJE KAO JEDINA BUDUĆNOST NARODA
- Branko Despot
14:00 – 16:00 D6 – predavanje
SLOBODNA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA
Marcel Mars, Tomislav Medak
15:00 – 17:00 D7 – glavna tribina
EMANCIPATORNO OBRAZOVANJE I SOCIJALNA DIMENZIJA BOLONJSKOG PROCESA
- Karin Doolan i dr.
16:00 – 18:00 D6 – predavanje
ŽENSKI STUDIJI – SUBVERZIVNI KAPITAL
- Rada Borić
17:30 povodom Dana planeta
u Atriju Fakulteta sadimo GLOGOVE
19:30 Aula Fakulteta – koncert
ZBOR PRITUŽBI
20:00-22:00 D7
PLENUM
projekcija filma poslije plenuma u D7
THE MAN FROM EARTH
r: R. Schenkman
STUDENTSKO KINO- D3
12:00-14:00 dokumentarni film
REVOLUTION OS
r: J.T.S. Moore
14:00-15:00 snimke predavanja
Capitalism Hits the Fan: A Marxian View
Richard Wolff
+
This Crisis of Capitalism is not all Bad News
Jayati Ghosh
17:00-19:30 dokumentarni film
SICKO
r: M. Moore
22:00 – 23:00 dokumentarni film
FLOW: For the Love of Water
r: Irena Salina
Slovenski studentski pokret Avtonomna tribuna (čiju aktivnost možete pratiti preko njihova bloga avtonomnatribuna.blogspot.com) od svog se osnutka 2007. godine suprotstavlja privatizaciji visokog školstva i ukidanju sveučilišne autonomije.
Zamolili su nas da prenesemo njihovu izjavu o solidariziranju sa studentskim inicijativama u Zagrebu i Zadru koje su 20. odnosno 21.4. 2009. pokrenule blokadu nastave na svojim fakultetima, zalažući se za besplatno školstvo na svim razinama visokoga obrazovanja.
Izjavu ovdje prenosimo neizmijenjenu i u cijelosti.
U ime Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje FFZG-a zahvaljujemo Avtonomnoj tribuni na podršci!
Solidarnost s Filozofskim
Slovenski studenti, povezani u nezavisnu mrežu Avtonomna Tribuna, podržavamo blokadu koja se dešava na zagrebačkoj Filozofskoj fakulteti. Borbu hrvatskih studenata smatramo kao dio internacionalne borbe studenata, borbu protiv ekonomskog apartheida i agresivnih pokušaja kapitala, da znanje svede na robu, te da studiranje rezervira za osobe sa visokim imovinskim statusom.
Internacionalna borba studenata se neće zaustaviti. To je danas jasno iz blokade američkih studenata u New Yorku, iz Italije, Španjolske i drugih mjesta, gdje se dešava slična situacija kao hrvatskim studentima.
Borba studenta se neće zaustaviti sve dok logika slobodnog tržišta ne bude izbačena iz sveučilišta, dok se studente ne uključi kao sustvaratelje demokratičnih sveučilišta, dok ne budu osigurani nezavisni prostori za studente i dok svakom studentu ne bude osigurano besplatno studiranje.
Solidarnost sa drugovima Filozofskog fakulteta u Zagrebu!
Avtonomna Tribuna, 21.4.09
utorak, travanj 21, 2009
Nova TV: Petominutni prilog dnevnika Nove TV od 20.4.2009. (video)Javno.com: Studenti štrajkaši zatvoreni na faksu (plus foto i video)"- Nas 20-30 ostat će ovdje cijelu noć, organizirali smo dežurstva po smjenama i ostajemo dok nam se ne ispune zahtjevi - rekao nam je jedan od organizatora prosvjeda, koji je htio ostati anoniman."
Business.hr: "Studenti Filozofskog fakulteta nastavljaju blokadu"
"Prodekan Filozofskog fakulteta Damir Boras sazvao je sjednicu pročelnika katedra, koji od 11 sati razmatraju situaciju nakon što su prosvjednici uspjeli opstruirati nastavu. Ta je sjednica još u tijeku." (clanak objavljen u 14:42)
Dnevnik.hr: "'Novaca za besplatno obrazovanje ima, ali se pogrešno troši'""Studenti traže besplatno obrazovanje jer tvrde da ima dovoljno novaca iz poreza koji svi plaćamo. Stručnjaci koje smo kontaktirali većinom se slažu s time te poručuju da Vlada ima krive prioritete."
U clanku mozete naci izjave Gvozdena Flege, Ljilje Vokić i akademika Vlatka Silobrčića.
Javno.com: " Prosvjednici: Nismo gerilci i nastavljamo blokadu" (plus foto)"- Prvi dan blokade protekao je po planu, disciplinirano i bez incidenata. Imamo veliku podršku studenata, te odličnu posjećenost predavanja i tribina u sklopu alternativnog edukativnog programa - rekao je jedan od izabranih glasnogovornika studentske akcije."
24sata: "Zadarski studenti podržali prosvjed i blokirali nastavu""Oko podneva su na fakultet došli mladi HSS-ovci Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su pozivali na prekid prosvjeda. Prema njima školarine bi trebalo smanjiti, a ne ukinuti. Nakon provokativnih pitanja novinara ubrzo su odustali i otišli."
tportal.hr: "Studentski bunt se proširio na Zadar" (plus video)"Prema procjenama, prvoga dana prosvjeda u studentskim aktivnostima je sudjelovalo najmanje tisuću studenata. Blokada će se nastaviti sve dok god Plenum studenata bude izglasavao da traje. Na plenumu koji se održava svaki dan mogu sudjelovati svi zainteresirani studenti Filozofskog fakulteta, kao i ostali zainteresirani. Prema riječima isturenih članova Nezavisne incijative studenata Filozofskog fakulteta nastavak blokade je izglasan na sinoćnjem plenumu na kojem je sudjelovalo više od 500 studenata."
U članku možete naći izjave Ane Proroković, Nevena Budaka, Žarka Puhovskog, Borislava Mikulića i Ive Goldsteina te pjesmu Predraga Lucića.
Javno.com: "Studenti nisu u planu i programu ministra Primorca""- Komentar se svakako može očekivati, ali o pojavljivanju ministra na Filozofskom fakultetu zasad nema govora - rekli su nam iz ureda za odnose s javnošću pri Ministarstvu."
Index.hr: "Ako je besplatno obrazovanje nemoguće, zašto ga ima 13 članica EU?""Podršku inicijativi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji od Vlade i Ministarstva obrazovanja zahtijevaju ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, pružila je danas i slabo poznata stranka Zelena alternativa - Stranka potrošača."
Javno.com: "Unatoč blokadi 4 studentice predale seminare" (plus foto)"Studenti su se okupili i skandiranjem podržali profesoricu i djevojke koje nisu željele otkriti ime niti o kojem je predmetu riječ. Jedan od studenata nam je rekao kako smatra da su ovim potezom pokazali kako ipak nisu 'gerilci kojih se treba bojati nego razumni ljudi koji znaju ocijeniti kada i kako krenuti u kompromise'."
Javno.com: "HSS pred Filozofskim protiv prosvjednika" (plus foto)
"Pred zgradu Filozofskog fakulteta došli su predsjednici Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su blokadu predavanja ocijenili neetičnom i zahtjeve prosvjednika nerealnima. (...)
- Studenti bi se trebali baviti drugim pitanjima poput lošeg smještaja u domovima, prehrane u studentskim menzama, provedbe Bologne. Slažemo se da su cijene postdiplomskih studija previsoke, no nismo za ukidanje školarina, nego za njihovo smanjenje - rekao je Hrvoje Horvat."
Javno.com: "U strahu od štrajka tajna predavanja u kabinetima" Hrt.hr: "Širi se studentska blokada" (plus video)"Vijeće zagrebačkoga Filozofskog fakulteta sutra će održati sjednicu na koju će pozvati i predstavnike Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje kako bi raspravili zahtjeve studenata i uskladili stajališta koja bi poslali Sveučilištu i Vladi. Izjavio je to prodekan za znanost Damir Boras nakon trosatne sjednice pročelnika katedara."
Javno.com: "I Fakultetu političkih znanosti prijeti blokada""Potpora je prvo stigla od kolega njihova fakulteta, zatim su svoj fakultet blokirali i studenti srodnog im fakulteta u Zadru, a sada se pokreće i konkretna inicijativa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. (...) U njihovom proglasu, kojim pozivaju na blokadu zgrade fakulteta, stoji:
Zauzimanjem fakulteta bi se obustavilo provođenje nastave, ispita i kolokvija i pružila podrška studentima FFZG-a koji su već poduzeli taj korak. Blokada bi započela po dogovoru, a trajala bi sve dok se ne odobre naši uvjeti:
1) UKIDANJE ŠKOLARINA
2) BESPLATNI UPIS NA PREDDIPLOMSKI, DIPLOMSKI I POSTDIPLOMSKI STUDIJ.
3) UKIDANJE BOLONJSKOG PROCESA
4) VEĆE SUDJELOVANJE STUDENATA U UPRAVLJANJU SVEUČILIŠTEM"
H-Alter: "Borba se širi i na druge fronte, Primorac bez taktike" "Što se studenata s Filozofskog fakulteta tiče, tamo se svakim danom okuplja sve više ljudi koji se nastoje na različite načine pridružiti svojim kolegama. Dokaz tome je drugi plenum za koji se tražilo mjesto na podu više, a mnogi su ostali i na hodniku pred najvećom dvoranom Filozofskog fakulteta."
Javno.com: "Dogovor Filozofskog fakulteta i studenata sutra?""Priznao je kako je moguće da su profesori kroz uvođenje bolonjskog procesa previdjeli činjenicu da je zakonom utvrđeno da obrazovanje država financira 'u cijelosti ili djelomično'.
- Očito uvođenjem bolonjskog procesa nisu bile riješene neke stvari koje su nam obećane. Naravno da želimo besplatno obrazovanje na svim razinama i moguće je da smo previdjeli činjenicu da bi se mogli pojaviti ovakvi problemi - rekao je Boras.
(...) Boras ne zna koliko je točno država lani platila participacije u školarini na Filozofskom fakultetu, ali je rekao kako je riječ o otprilike 28 milijuna kuna. Nije precizno znao ni koliko jedan student stoji državu, ali je otkrio da je puna cijena redovitoga trogodišnjeg doktorskog studija 100 tisuća američkih dolara."
Dnevnik.hr: "Rektor priznao: 'Školarine nepravično i loše postavljene'" (plus video s izjavom prorektorice Sveučilišta u Zadru Ane Proroković)"'Mislim da je dobar dio ovoga što smo čuli od studenata utemeljen i da bi zajednički trebali im dati podršku, pa evo pozivam sad i profesore našeg sveučilišta i druge djelatnike da im se pridruže', izjavila je prorektorica sveučilišta u Zadru Ana Proroković.
Rektor zagrebačkog sveučilišta nije zadovoljan. 'Predložio sam da odmah sjednemo i razgovaramo. On je rekao ne, oni žele samo plenumski razgovarati, dakle staviti rektora u inferiorni položaj pred skupinom od stotinu drugih', dodaje Bjeliš no priznaje kako su školarine u Hrvatskoj 'prije svega nepravično, nelogično i loše postavljene.'
U Ministarstvu znanosti ne usude se reći hoće li i što poduzeti. I na drugi dan blokade nastave, predvodnici društva znanja nezadovoljne studente ignoriraju."
Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje reagirala je pismom upućenim internetskom portalu index.hr na dezinformacije i neosnovane tvrdnje koje su se pojavile u nekim medijima. Njihova reakcija objavljena je jutros na gorespomenutom portalu (
Plenum pobunjenih studenata: Besplatno obrazovanje imaju Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka...) a objavljujemo je i na našemu blogu:
Medijsko praćenje prvoga dana blokade nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu rezultiralo je, između ostalog, i nekim sasvim neosnovanim tvrdnjama. Funkcija je ovoga teksta otkloniti neke od najčešćih dezinformacija i neutemeljenih glasina o ciljevima i smislu naše akcije.
Na žalost, uvijek se iznova povlače „argumenti“ čija je neodrživost u prethodnim raspravama na temu obrazovanja već višestruko dokazana. Važan je aspekt ove akcije i nastojanje konačnog ukidanja mogućnosti igarâ pokvarenog telefona – mogućnosti kojoj instance (koje nad medijima imaju neusporedivo više utjecaja od studenata) redovito pribjegavaju. Svrha je tih manevara diskvalifikacija studentskih zahtjeva i prikazivanje istih nerealnima ili utemeljenima na navodno nedostatnome razumijevanju društvenih odnosa. Tako nam se i u ovome kontekstu predbacuje tobože nedostatna jasnoća ili nerazumljivost našega zahtjeva za besplatnim obrazovanjem.
Predstavnici Uprave, Ministarstva te njihovi službeni i neslužbeni glasnogovornici sugeriraju nam kako je zahtjev za besplatnim obrazovanjem, a da bi bio suvisao i razumljiv, nužno formulirati u birokratskome žargonu pravnika i administratora. Time impliciraju kako su valjda samo pravnici u stanju izraziti relevantne i suvisle političke zahtjeve, što je besmislica čiju očitost, nadamo se, nije potrebno posebno dokazivati. Svrhu te igre, međutim, nije teško prozreti: ona predstavlja pokušaj da se nadležnost za proizvodnju društveno relevantnih i „kompetentnih“ političkih stavova suzi na vrlo usku elitu birokratskih stručnjaka. Politički su zahtjevi, međutim, zahtjevi koji se tiču pitanja od važnosti za društvo u cjelini. Smisao demokracije leži upravo u tome što artikulaciju političkih zahtjeva dopušta svim građanima.
Pored te temeljne diskvalifikacije javlja se i skup uvijek istih tvrdnji koje je, očito, i ovim putem potrebno još jednom opovrgnuti. Prvi od argumenata koji se stalno ponavljaju jest kako bi besplatno obrazovanje narušilo kvalitetu studija. Da bi se tako nešto sa sigurnošću moglo tvrditi, Ministarstvo i Sveučilište prvo bi trebali podastrijeti relevantnu studiju koja bi pokazala na što su se dosad naplaćivane školarine uopće trošile. No upravo takvu studiju dotične institucije već godinama propuštaju podastrijeti. U kontekstu gdje podaci te vrste nisu dostupni javnosti, argumenti o „padu kvalitete“ postaju potpuno proizvoljni, a posezanje za njima dokaz nedogovornosti. Jedina relevantna studija u tom području (Dolenec, Marušić, Puzić 2006) pokazuje kako plaćanje studija nimalo ne utječe na brže ili uspješnije studiranje.
Posebno su neuvjerljivi argumenti koji bi nas htjeli uvjeriti u „očiglednost“ prema kojoj obrazovanje, kao i sve drugo, netko mora platiti. Trebalo bi biti jasno kako sintagma „besplatno obrazovanje“ ne znači ništa drugo do obrazovanje koje se financira iz redovnih poreza svih nas. S obzirom na tu činjenicu, treba biti jasno da se školarinama samo još jednom naplaćuje nešto što smo svi mi već jednom platili. Ako taj novac ne dospijeva gdje bi trebao, još se jednom postavlja pitanje o legitimnosti kriterijâ koji su ga preusmjerili, primjerice, u „mirovne misije“ poput one u Afganistanu.
Govori se kako je besplatno obrazovanje nemoguće te kako je u pitanju relikt mrtve ideologije. Koliko je uvjerljiva takva procjena pokazuje činjenica da je obrazovanje i dan danas besplatno u četrnaest europskih zemalja, od kojih su njih trinaest članice Europske unije: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska i Škotska.
Prvi dan studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu protekao je po planu. U blokadi je aktivno sudjelovalo više od tisuću studenata. Predviđeni je edukativni program održan uz iznimnu posjećenost a na plenumu, kojemu je nazočilo preko pet stotina studenata, jednoglasno je izglasan nastavak blokade.
Na solidarnost u obrani prava na besplatno obrazovanje i socijalnu jednakost pozivamo sve studente, profesore i ostale građane i građanke. Studenti se ne bore samo za svoja prava, nego za obranu interesa društva u cjelini.
Vrijeme je da nam se i drugi u tome pridruže.
Studenti sa Sveučilišta u Zadru danas su krenuli u blokadu! Odlučili su se pridružiti svojim kolegama s Filozofskog u Zagrebu u borbi protiv komercijalizacije obrazovanja i u to ime preuzeti kontrolu nad sveučilištem. Prorektorica Ana Proroković ih je podržala u njihovim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem i većom participacijom studenata u reformi obrazovnog sustava. Poput prosvjednika u Zagrebu, i oni su odlučili redovnu nastavu, ispite i konzultacije zamijeniti alternativnim programom. Prenosimo neke od reakcija iz medija na blokadu zadarskog Sveučilišta.
iz medija, 18.4.2009."Preliminarni sastanak studenata ususret Tjednu protiv komercijalizacije obrazovanja""Studenti: Zahtijevamo ukidanje naplaćivanja visokog obrazovanja"iz medija, 21.4. 2009."Prosvjednici organiziranju predavanja i studentski plenum""Blokade se šire - zadarski studenti zauzeli Sveučilište""U ime Nazavisne inicijative, koja je preuzela akciju umjesto Studentskog zbora, student Igor Šlafer pročitao je zahtjeve u kojima se ističe donošenje zakona o besplatnom školovanja na svim razinama. Traži se izravno uključenje studenata u reformu visokog obrazovanja, ali i reformu tržišta, te više novca za znanost, obrazovanje i stipendije."
"Zadarski studenti pridružili se blokadi""Pobunjenim studentima okupljenima u velikoj dvorani zgrade Sveučilišta pod parolom "Znanje nije roba" obratila se i prorektorica Ana Proroković, čije je pojavljivanje na prosvjedu izazvalo odobravanje i dugotrajni pljesak."
"Nastavljaju se prosvjedi na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, pridružili se i Zadrani" (plus video)"Mi kao studenti nemamo dovoljno vremena pored obveza koje imamo baviti se društvenim pitanjima. Želimo istaknuti da u vrijeme blokade neće biti obustavljen znanstveni rad profesora, ispiti, niti konzultacije, jer ne želimo raditi na štetu, već za dobrobit svih nas - kazala je jedna od organizatorica inicijative dodajući kako se radi o nastavku prosvjeda iz studenoga prošle godine."
"Zadarski studenti podrzali prosvjed i blokirali nastavu""Gotovo šest stotina ih se okupilo u Svečanoj dvorani gdje su pročitali proglas u kojemu traže ukidanje skupih školarina i komercijalizaciju znanosti."
"Zadar: Prosvjed studenata""Zadarski studenti: Dođe li policija, morat će nas nositi sa Sveučilišta" "Prorektorica za nastavu Sveučilišta u Zadru prof. dr. sci. Ana Proroković koja je u ime Uprave Sveučilišta podržala prosvjed, istaknula je kako je činjenica da Sveučilište u Zadru sve teže financijski preživljava iz godine u godinu.
- Ne želimo to preživljavanje pokušati osigurati naplaćivanjem školarine od studenata. Borit ćemo se sa studentima protiv toga - kazala je prof. Proroković 'zaradivši' gromoglasan pljesak. Dodala je da ukoliko se te stvari ne riješe i profesori će se morati pridružiti studentima jer je Bolonjski proces zahtjevan za realizaciju u sadašnjim uvjetima."
Blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu započela je u isto vrijeme kad i
Globalni tjedan akcije 2009. koji traje od
20.4. do 29.4. Globalni tjedan akcije nastavlja se na Međunarodni dan akcije u sklopu kojeg su u 5. studenog 2008. održani prosvjedi protiv komercijalizacije obrazovanja u 20 zemalja diljem svijeta, između ostalog i u Hrvatskoj, gdje je u Zagrebu prosvjedovalo preko tisuću studenata a u Puli njih petstotinjak.
Za Globalni tjedan akcije 2009. predviđena su brojna događanja diljem svijeta, popis kojih možete naći
ovdje. U organizaciji sudjeluje mreža grupa sa svih strana svijeta koja se prozvala
Međunarodnim studentskim pokretom i koja se nada ujediniti grupe i pokrete diljem svijeta u zajedničkoj borbi protiv komercijalizacije obrazovanja i za slobodno i emancipirajuće javno obrazovanje dostupno svima.
Uslijed sve veće komercijalizacije obrazovanja diljem svijeta, sveučilišta se postupno pretvaraju u kompanije kojima je cilj biti profitabilnima. Na obrazovnim institucijama stvara se pritisak da privuku sponzorstvo raznih na profit usmjernih korporacija i kompanija, ili da povećaju školarine koje naplaćuju. U takvom okružju, male šanse za preživljavanje imaju studiji tradicionalno viđeni kao oni koji nemaju veliku "ekonomsku vrijednost", poput humanistike, jer nisu profitabilni na tržištu te se u njih neće ulagati. Iz toga proizlazi da se sveučilišta nužno usmjeravaju na studije odnosno zanimanja koja imaju tržišnu vrijednost, te pokretač obrazovanja i širenja znanja više nije opće socijalno dobro već isključivo zahtjevi tržišta.
Međunarodni se studentski pokret, s druge strane, zalaže za široko obrazovanje (na svim razinama), s raznolikim studijima i predmetima koji će učenicima i studentima omogućiti da steknu autonomiju i emancipiraju se. Oni vjeruju da je svrha obrazovanja širiti znanje o tome kako društvo funkcionira i kako se izgrađuju i koriste strukture moći koje u njemu postoje, u svrhu podučavanja učenika i studenata kako da kritički promišljaju svoje (društveno) okružje da bi postali aktivni građani. To je ono što razlikuje "obrazovanje" od "osposobljavanja", koje je usmjereno isključivo na prenošenje znanja i vještina relevantnog za obavljanje posla.
Toliko dugo dok emancipirajuće obrazovanje nije sastavni dio obrazovnog sustava nekog društva to društvo ne može biti istinski demokratsko, ne može biti društvo u kojem svi pojedinci sudjeluju u njegovom oblikovanju. Kako očekivati od pojedinaca da aktivno sudjeluju u oblikovanju sustava u kojem žive, ukoliko ga ne razumiju?
Za više informacija o Međunarodnom studentskom pokretu svakako posjetite stranicu
Emancipating education for all.
09:00-10:15 Atrij fakulteta
JUTARNJA JOGA
11:00-13:00 D6 – projekcije uz diskusiju
"Uvod u video aktivizam"
Oliver Sertić
11:00-13:30 D1 – projekcija filma
"ĈEŠKI SAN"
r: V. Klusák, F. Remunda
13:00-14:30 D3 – predavanje
BORBA ZA ZNANJE U SRBIJI
Tadej Kurepa
13:30-15:00 D1 - predavanje
"KONZUMERIZAM"
Hajrudin Hromadţić, Goran Stojanović
14:00-16:00 D6 - predavanje
"COLD WAR"
Mark Kramer
(from Harvard University)
15:00-16:00 D1 - projekcija filma
"MONEY AS DEBT"
15:30-17:00 D3 – projekcija
REVOLT I STUDENTSKA BORBA ZA BESPLATNO ŠKOLSTVO U BIH
Gordan Isabegović
16:00-18:00 D7 - tribina
NEOLIBERALIZAM, HRVATSKA TRANZICIJA i EKONOMSKA DEMOKRACIJA
Tomislav Pletenac, Mislav Žitko
18:00-20:00 D6 - predavanje
ANARHIZAM I OBRAZOVANJE
Marko Strpić
18:00-20:00 D1 – projekcija filma
"Beyond Elections: Redefining Democracy in the Americas"
r: M. Fox, S. Leindecker
20:00-22:00
PLENUM
D7
21:30-23:00 D1 – projekcija filma
"Take the money and run"
r: W. Allen
ponedjeljak, travanj 20, 2009
Počelo je, počelo... "Studenti krenuli u zauzimanje fakulteta""Studenti danas preuzimaju vlast nad Filozofskim fakultetom, a dekan im na Copacabani""'Ne nasjedajte na njihove proglase!', poručuje u vlastitom proglasu Boras ponavljajući da je 'preuzimanje kontrole nad faksom' ili 'bojkotiranje nastave' neetično, protuzakonito i nedemokratsko. Nije morao čekati dugo na odgovor."
Točno u podne... "Blokada za besplatno obrazovanje" (plus video)
U potrazi za besplatnim školovanjem... "Studenti Filozofskog fakulteta blokirali nastavu tražeći besplatno školovanje" (plus video)Profesore, oprostite na smetnji... "Poništili ispite zbog blokade Filozofskog" (plus video)DEMANTIJ: Dio članka koji kaže kako je skupina prosvjednika "u trenutku dok je 20-ak studenata pisalo završni ispit iz engleskog jezika, (...) upala unutra i natjerala profesoricu da poništi ispit." nije točna. U pitanju je, naime, bio kolokvij, a ne završni ispit iz engleskoga jezika.
Započela studentska borba za besplatno školstvo... "Studenti preuzeli Filozofski fakultet" "U užurbanoj atmosferi, uzbuđeni, ali ipak dobro organizirani studenti, uz zvižduke, skandiranje i pljeskanje obilazili su kat po kat ustanove. Od učionice do učionice, »pobunjenicima« su se pridruživale brojne kolege, te je studentska kolona rasla poput snježne lavine, da bi na kraju brojila više stotina ljudi."
"Studenti blokirali nastavu na Filozofskom" (plus video) "To je neposredna demokracija, zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokog obrazovanja - rekao je jedan od organizatora, koji se nije htio predstaviti jer, kako kaže, ne želi personalizirati prosvjed."
"Studenti blokirali fakultet""Na mjesto događanja došao je i Vilim Ribić, dopredsjednik Matice sindikata hrvatskih javnih službi. 'Stavovi studenata su od riječi do riječi i naši stavova. Za jednu naciju je smrt da se obrazovanje čini nedostupnim svim društvenim slojevima.' "
Znanje nije roba!"Uspjesna blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu""Svakako je nazanimljivije to da je blokada osmišljena kao otvoreni proces koji će sve odluke donositi neposredno demokratski - dakle, bez vođa i predstavnika već su svi pozvani na javne plenume koji su mjesto diskusije i donošenja odluka o daljnjem tijeku blokade, ali i smjera u kojem će ići."
"Studenti blokirali fakultet, traze besplatno školovanje" (plus video)"Ne želimo mrvice, gladni smo znanja" (plus video)"Ako se odluče na nastavak, prema 'skripti' koju su dijelili, sutra će vježbati jogu i slušati predavanja o aktivizmu, hladnom ratu i tranziciji i demokraciji."
"Prosvjed studenata""U 20 sati počeo je za medije zatvoreni studentski sastanak na kojemu će razmotriti kakve je rekacije imao prosvjed te odlučiti o daljnjim akcijama. O tome će javnost izvijestiti ujutro."
"Školarine neka plaćaju oni koji padaju godinu" (plus video)"U Hrvatskoj oko 55 posto studenata plaća školarinu, a tek 8 posto ih uspije ostvariti subvencionirani smještaj u studentskim domovima. Cijena stanovanja, hrane, udžbenika i života u mjestu u kojem ne živi obitelj ogromni su, stoga ne čudi podatak da dijete čija obitelj zarađauje manje od 2000 kuna mjesečno ima već u startu točno tri puta manju šansu za dolazak na studij od školskog kolege čiji roditelji zarađuju više od 10.000 kuna."
Prva noc na Filozofskom"Nastavlja se blokada: Studenti će prenoćiti na Filozofskom fakultetu""Gromoglasan pljesak prolomio se velikom dvoranom Filozofskog fakulteta. Stotine studenata došle su podržati blokadu fakulteta. (...) Resorno ministarstvo i ministar o svemu šute. Rekli su samo da se blokada fakulteta i zahtjevi studenata njih ne tiču."
Tema dana: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu blokirali nastavu zahtijevajući ukidanje svih oblika plaćanja obrazovanja!
P: Protiv čega prosvjedujete?O: Nezadovoljni smo katastrofalnom politikom koja se sistematski provodi na globalnoj i lokalnoj razini, ne samo u obrazovnom sustavu nego i u svim segmentima društva. Iako joj uzroke smještamo u mnogo širi kontekst, izravan povod za akciju pronalazimo u jasnoj namjeri vladajućih struktura za postupnom komercijalizacijom školstva koja predstavlja prvi korak prema potencijalnoj privatizaciji javnih obrazovnih ustanova, tj. vlasništva svih građana. Pravo na obrazovanje temeljno je pravo svakog građanina i svake građanke ove zemlje. Pravima se ne licitira, niti ih se nudi na tržištu.
P: Zašto smatrate da je to loše, zar ne bi tržište trebalo nalagati kriterije izvrsnosti?O: Loše je zato što takva politika vodi prema dodatnom raslojavanju i polarizaciji društva. Stvara se sve veći jaz između bogatih i siromašnih, privilegiranih i zanemarenih. Smatramo također da su obrasci stvaranja radnih odnosa na temelju tržišne logike posebno pogubni za akademski svijet. Država ne smije prepustiti svoju ulogu privatnim poduzetnicima jer privatizacijom sveučilište postaje ustanova primarno orijentirana na stvaranje profita. To nije i ne smije biti funkcija obrazovnih ustanova. Država sada financira većinu sveučilištâ, ali se ne smije miješati u njihovu autonomiju. U slučaju privatizacije nužno bi nestalo i neovisnosti sveučilišta.
P: Spominjete privatizaciju, kakve to ima veze s MZOŠ-om?O: Ima veze s MZOŠ-om utoliko što je ovaj prosvjed usmjeren primarno prema Vladi RH jer ona raspolaže državnim proračunom. Pitanje postojanja novca za besplatno obrazovanje za sve nije prvenstveno knjigovodstveno nego političko pitanje. U trenutku kada se pravo na obrazovanje shvati kao neupitno, pojavljuje se i posve novo pitanje: ne ima li novca ili nema, nego kako ga osigurati. To je onda pitanje fiskalne politike pri čijem rješavanju ljudi kojima je javnost povjerila mandat za skrb o javnim interesima mogu i moraju dokazati svoju vjernost tim interesima i sposobnost da ih zajamče.
P: Koji su vaši ciljevi, za što se zalažete?O: Zahtijevamo da se novci poreznih obveznika - nas i naših roditelja - upotrijebe u svrhe koje služe javnim interesima. Zahtijevamo da dame i gospoda iz Vlade RH počnu održavati svoja obećanja o takozvanom društvu znanja, koje se sigurno ne može ostvariti ignoriranjem države i prebacivanjem odgovornosti na zakon tržišta. Zahtijevamo da se poštuje temeljno pravo svih građana na javno besplatno obrazovanje i državnu zaštitu s ciljem očuvanja autonomije obrazovnih institucija. Zahtijevamo da se navedeni problemi shvate ozbiljno i da ih se ne percipira kao izoliran slučaj, jer ova je situacija samo odraz šireg društvenog problema u kojemu ljudi i njihova znanja i usluge bivaju svedeni isključivo na funkciju robe. Zahtijevamo besplatna sveučilišta, u koje će država ulagati više a ne manje. Zahtijevamo zapošljavanje onolikog broja profesora na sveučilištima koji je predviđen bolonjskim standardima no koji se, međutim, ne provode. Zahtijevamo proširenje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Zahtijevamo veći broj stipendija, veći broj adekvatnih i funkcionalnih nastavnih prostorija i veće i relevantnije knjižničke fondove. Sustav bi tu trebao biti radi nas a ne obratno!
P: Zar nije prekasno za sve to, zar neće plaćanje studija služiti kao poticaj za njegovo svršavanje u roku?O: I bajunet u leđima možda može poslužiti kao dobar poticaj za svršavanje posla u roku, ali to ne smije biti opravdanje cilju jer je dotična metoda izrazito nedemokratska i kompromitira svaki deklarativno demokratski sustav koji se njome služi. Osim toga, ne postoji nikakva znanstvena potpora tezi o postojanju veze između samostalnog plaćanja studija i akademskih dostignuća. Štoviše, upravo suprotno kaže Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u intervjuu za Novi list u kojemu iznosi podatke o studiji koju su naručili, a "iz koje proizlazi da ne postoji korelacija u uspješnosti među onima koji plaćaju i onima koji besplatno studiraju. Dakle, oni koji plaćaju nisu ništa brži od onih koji ne plaćaju." (
Novi list, 11. ožujka 2007.)
P: Ali, zar neće nametanje obveze plaćanja služiti kao lekcija nesavjesnim studentima?O: Već postoje kontrolni mehanizmi koji sprečavaju ovakve zloupotrebe obrazovnog sustava, a naš angažman u borbi za pravednije društvo ne uključuje poticanje studiranja samo zbog studentskih prava ili bilo koji drugi oblik nesavjesnog odnosa pojedinaca prema budućnosti ove zemlje. Osim toga, ne postoje empirijski podatci o efikasnosti takve pedagogije. Na koncu, ukoliko se ovakav trend poskupljivanja nastavi, posljedica će biti uskraćivanje prava na visoko obrazovanje obiteljima s niskim prihodima te generiranje efekta dužničkoga ropstva za srednju klasu.
P: Mislite li da sve treba biti besplatno (uključujući i postdiplomske studije)? O: Da. Samo tako možemo u "društvo znanja". Dosadašnje iskustvo pokazalo je da uvođenje školarinâ nije podiglo ionako nisku kvalitetu (humanističkih) postdiplomskih studija. Potrebno je dubinsko restrukturiranje načina njihova izvođenja. Za upisivanje studija trebali bi biti dostatni prijemni ispiti.
P: Kako sve to financirati? Jeste li zaboravili nedavni krah svjetskih ekonomija?O: Nismo zaboravili, upravo se na tu krizu i osvrćemo - ona je, naime, direktna posljedica politike na kojoj neke države diljem svijeta i dalje inzistiraju. Burze su krahirale zbog neoliberalne kapitalističke doktrine koja propagira nedodirljivost privatnog biznisa kojemu je osnovni cilj maksimalizacija profita. Profit sâm po sebi nije sinonim za progres, napredak društva diktiraju daleko šire sastavnice, među njima i odnos prilikom raspodjele tog profita. U neoliberalnom sustavu (ne dajte da vas ime zavara, ovaj sustav nema nikakve veze s građanskim slobodama) preferiraju se potrebe krupnog kapitala, a glavno je oružje kojim se vlasnici tog kapitala u zadobivanju političke i ekonomske prevlasti u društvu služe – tržišna logika. Svi svjetski analitičari - kako s pozicije ljevice tako i desnice - priznaju što je uzrokovalo nedavni kolaps, što je nemoguće zanemariti budući je i sâm bivši predsjednik SAD-a priznao što se dogodilo kad je zatražio intervenciju države za pomoć posrnuloj ekonomiji (iako se ta pomoć zapravo svodi na pomoć onima koji su do te katastrofe i doveli). Iako su mnoge zemlje na taj način izbjegle bankrot, problem nije riješen nego pometen pod tepih. Privatni je kapital temeljna odrednica neoliberalnog kapitalističkog poretka i nerealno je očekivati samoinicijativno odustajanje privatnih ulagača od kontrole svojih privatnih prćija koje mi naivci nazivamo državama. Vratimo se malo unazad: novac kojima su države izbjegle bankrot u stvari je novac poreznih obveznika - naš novac. S druge strane, privatni je kapital ostao zaštićen i dobiva uvijek iznova novu šansu za akumuliranje novog profita. Metaforički rečeno, narodu ostaje soc s dna džezve, dok tajkuni ubiru sav šlag. Novac postoje, ali bi na narodu (koji ga zarađuje) trebala ležati odluka kamo će s njime. Na narodu je da prisili države na ravnopravniju distribuciju (tzv. pritisak odozdo).
P: Koga vi u stvari pozivate na odgovornost?O: Sve unutar ove hijerarhijske strukture (jer autonomija postoji samo na papiru). Od profesorâ i dekanâ koji šute o ovim stvarima (ne radi se samo o Filozofskome fakultetu, problem je puno širi) i očekuju da studenti sami vode bitku protiv komercijalizacije obrazovanja, preko Sveučilišta pa do MZOŠ-a te na kraju do same Vlade i Sabora RH koji donose političku odluku o udjelu koji je država spremna uložiti u ostvarenje takozvanog društva znanja, što je očito najobičnija floskula budući za visoko školstvo ne izdvaja više od 2-3 % godišnjeg budžeta.
P: Znači li to da vi priznajete da obrazovanje košta?O: Naravno da košta, no poanta je u tome da se obrazovanje ne bi smjelo voditi nestabilnim i neodrživim zakonima tržišne logike. Uloga bi državnog aparata trebala biti (i najčešće jest) minimalna po pitanju upravljanja visokoškolskim ustanovama, no povlačenjem države iz financiranja tog resora ona u stvari predaje štafetu privatnom sektoru koji nije ograničen tim pravilima. Umjesto države koja se ne miješa dobivamo privatne investitore koji nalažu svoj režim u kojemu termini "isplativost" i "maksimalizacija profita" igraju glavnu ulogu. Osim toga, dovoljno se sjetiti da porezi nisu nimalo niži otkad studenti plaćaju svoj studij te da se ti novci jednostavno preusmjeruju nekamo drugamo.
P: Što mislite postići blokadom Filozofskog fakulteta?O: Dugoročni je cilj prekid neoliberalizacije ovoga društva (smanjivanje javnih izdvajanja iz proračuna iz čega proizlazi perpetuiranje socio-ekonomske nejednakosti), no svjesni smo mogućnosti da će se realizacija tog cilja učiniti nemogućom ako ne prebacimo sve svoje snage na jedan objedinjujući front. To, drugim riječima, znači da nam je kratkoročni cilj postizanje besplatnog školstva za sve, od osmoljetke do doktorata, tj. javno financiran te javno dostupan obrazovni sustav. Blokadom ujedno namjeravamo senzibilizirati studente i javnost o ovim problemima. Ona će završiti kada i kako god završi, no pritisak općenito ne planiramo popustiti dok god ova dva cilja ostaju neriješena.
P: Tko je organizator?O: U sklopu Međunarodnog tjedna akcije (protiv komercijalizacije obrazovanja), za organizaciju na lokalnoj razini većim je dijelom zaslužna ad hoc inicijativa studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no u duhu ideje neposrednog odlučivanja akciji su se priključili i mnogi članovi raznih studentskih udruga koji su se privremeno odrekli predstavničkog autoriteta te djeluju isključivo kao pojedinci s jednakim pravom glasa kao i svi ostali studenti.
P: Nije li već sama ideja blokade nastave na jednoj obrazovnoj instituciji svojevrstan čin intelektualnog vandalizma, nihilizma i/ili makijavelizma?O: Ideja blokade nastave nije vođena željom opstrukcije obrazovnog procesa. Upravo suprotno: želimo pružiti studentima mogućnost da se obrazuju, između ostaloga, i o samom obrazovnom procesu u državi koja putem parlamentarnog privida demokracije usmjeruje i katalizira društvena zbivanja primjenjujući raznovrsne metode obmane i pasiviziranja stanovništva. Jedan je od naših ciljeva i poticanje javne rasprave o nekim pitanjima, primjerice o utjecaju rijetko spominjanog međunarodnog ugovora GATS (kojim je dana potpuna sloboda izlaganja našeg cjelokupnog obrazovnog sustava tržištu) na odnos države naspram javnih službi. Tijekom blokade redovne nastave planiramo povezati naš program sa svim ostalim sadržajima kojima ćemo se nastojati dotaknuti gorućih problema obrazovanja, ekonomije, demokracije i slično. Ideja je osigurati studentima vrijeme i priliku da ih se zainteresira za nešto drugo osim pukog mahnitog skupljanja plusova, bodova, potpisa i ocjena – svega onoga o čemu današnja edukacijska mašina isključivo vodi brigu.
P: Ministarstvo je 14. travnja 2009. donijelo odluku o pokrivanju troškova diplomskih studija. Što to znači?O: Da citiramo: "utvrđeno je da će u sljedećoj akademskoj godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokriti troškove diplomskih studija za sve redovite studente koji prvi puta upišu prvu ili drugu godinu diplomskog studija. U proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za ovu je namjenu osigurano 25 milijuna kuna." Vijest je na stranicama MZOŠ-a objavljena 16., a na stranicama FFZG-a već 17. travnja. Ova odluka nije nikakvo rješenje problema iz više razloga:
a) zahtijevamo besplatno školstvo ZA SVE, a ne samo za diplomske studije;
b) to je opet samo odgoda strijeljanja na jednu godinu (jer školarine ostaju - MZOŠ će ih ponovno pokriti samo za sljedeću godinu pa čekati hoće li biti novog prosvjeda, ako i to);
c) sumnjive financije - lani je najavljeno 78 milijuna kuna za jednu generaciju, a ove godine 25 milijuna za dvije (?);
d) tih najavljenih 25 milijuna kuna, osim što očito ne mogu pokriti sve troškove, nisu nikakva nova sredstva, nego je riječ o slijepom prenošenju prošlogodišnjeg iznosa, neprilagođenog stvarnim školarinama koje bi studenti diplomskih studija ove godine trebali platiti. Predstavljanje ove odluke kao promišljeno rješenje studentskih zahtjeva čisti je medijski spin.
e) MZOŠ još uvijek nije izvršio uplatu ni za prošlu, tj. tekuću godinu (prema informacijama koje dobivamo, uplaćena je tek trećina obećanog iznosa).
Odluka o pokrivanju troškova diplomskih studija od strane resornog ministarstva najavljena je paralelno s tijekom nezavisne studentske inicijative koja planira izvršiti pritisak na sve odgovorne instance, o čemu se šuška već duže vrijeme.
1. Zašto blokirate fakultet, a ne idete Ministarstvu?
- fakultet je javna ustanova; smatramo legitimnim koristiti ga kao sredstvo i mjesto artikulacije javnoga interesa;
- fakultet kao simbolički kapital ima važan značaj kao povijesno povlašteno mjesto artikulacije kritičke misli (i u svijetu i u domaćem kontekstu);
- mislimo da ustanove društveno-humanističkog tipa svoju društvenu funkciju i odgovornost prema društvu ispunjavaju tek kada ustaju kritički protiv procesa koje smatramo socijalno destruktivnima; komercijalizaciju smatramo jednim od tih procesa;
- autonomija Sveučilišta predstavlja stratešku rezervu za artikulaciju pozicija za koje unutar medijskog i institucionalnog prostora drugdje nema mjesta.
2. Zašto ne samo prosvjed?
- zasićenje javnosti formom prosvjeda;
- prelako se apsorbira medijski kao jednokratni spektakl bez konzekvenci;
- jednokratnost same forme protesta dovodi nas u poziciju ovisnosti o parafrazama medija;
- smisao je tribina i stvaranje prostora za artikulaciju vlastitih pozicija bez pada u klišeje medijske reprezentacije, npr. stereotip o "naivnom pobunjenom studentu" čije "mutne stavove" tek treba prevesti u tobože suvisle parametre politički realnog;
- koristeći tribine kao platforme pokazujemo da smo sposobni do kraja i vrlo jasno artikulirati vlastite političke zahtjeve koji nisu svodivi na patronizirajuću logiku medijskih šablona proizvodnje jednokratnih spektakala i skandala;
- strategijski prosvjed stavlja u poziciju podređenosti i čekanja reakcije adresata uz mogućnost beskonačnog odgađanja ili potpunog izostanka odgovora.
3. Zašto plenumi?
- u situaciji gdje formalni reprezentacijski mehanizmi i studentski predstavnici nemaju realne moći osjetno utjecati na pitanja koja se tiču direktno njihova statusa i budućnosti, potrebno je tražiti širu bazu i drugačije načine artikulacije zahtjeva;
- jedina mogućnost demokratske autolegitimacije koja nam preostaje nakon što se nadiđe institucionalni okvir formalnih studentskih predstavništava jest kroz plenum, tj. direktnu demokraciju.
4. Zašto kolektivni istupi?
- kolektivni istupi formom su primjereniji artikulaciji kolektivnih zahtjeva;
- želimo spriječiti personalizaciju i "profesionalizaciju";
- ova akcija nije svodiva na situaciju u kojoj važi podjela na figuru vođe i inertnu studentsku masu;
- kolektivne interese je moguće artikulirati bez takvoga unutarnjeg cijepanja i prešutnog sužavanja mogućnosti demokratske participacije u koje potencijalno vodi sama forma reprezentacijskog modela (tj. fiksni profesionalizirani predstavnici kolektivnih interesa);
- u širem društvenom smislu držimo da je važno vratiti dostojanstvo samoj ideji kolektivnih interesa i socijalne solidarnosti, nasuprot agresivnoj reprezentacijsko-medijskoj kulturi kulta individualizma i logike razgradnje i delegitimacije svega što nadilazi kalkulacije izoliranog egoističnog pojedinca > upravo to smatramo ideološki problematičnim modelom reprezentacije društvenih procesa s dalekosežnim političkim posljedicama, među koje spada upravo ukidanje socijalnih prava i institucija socijalne solidarnosti;
- aspekti delegitimacijske kampanje protiv institucija čuvanja kolektivnih socijalnih interesa su napadi na sindikate, socijalne institucije, zdravstvenu zaštitu itd. preko njihova etiketiranja kao "socijalizma", što je riječ koja je u medijskom prostoru istovjetna potpunoj diskvalifikaciji. Alternativa koja se zauzvrat nudi socijalni je darvinizam u kojemu individualna konzumacija i šoping centri tobože imaju kompenzirati ukidanje institucija socijalne zaštite i kolektivne solidarnosti.
5. Tko vam daje pravo da onemogućujete druge studente, koji nisu uz vas, u redovnom pohađanju nastave?
- upravo zato postoje plenumi - oni su forma koja omogućuje demokratsku participaciju svih zainteresiranih studenata. Odluke plenuma smatramo obvezujućima.
- ne raspolažemo institucionalnim aparatom ili mehanizmima da na drugačiji način ustanovimo stavove i mišljenja većine: plenum je jedini mehanizam autolegitimacije koji nam stoji na raspolaganju.
6. Nisu li vaše metode na rubu nasilja? Nije li preuzimanje fakulteta nasilan čin?
- držimo da je u odnosu na našu akciju socijalno nasilje koje se sprovodi ograničavanjem mogućnosti pristupa obrazovanju neusporedivo društveno destruktivniji oblik nasilja u ovoj priči;
- komercijalizacija nije vrijednosno neutralan proces nego mijenjanje same društvene svrhe obrazovnih institucija; potčiniti obrazovanje kriteriju profita (i u kamufliranoj, eufemiziranoj varijanti "ekonomske efikasnosti") znači prešutno ukinuti njegovu primarnu funkciju; makar birokratski artikuliran, to ostaje čin socijalnog nasilja;
- uvođenje financijskog praga direktno onemogućuje velik broj ljudi u realizaciji prava na obrazovanje, pa de facto znači njegovo ukidanje. Novac je oblik društvene moći i socijalna sila - uvesti ga kao kriterij selekcije znači koristiti mehanizme društvene prisile u svrhu društvenog isključivanja i onemogućavanja realizacije važnog prava.
- Za vrijeme studentske kontrole nad Filozofskim fakultetom, s početkom u ponedjeljak, 20. travnja 2009., ulaz u prostor Fakulteta ostaje slobodan za sve po svim pravilima koja na Fakultetu vrijede i u redovno vrijeme. Nitko ni na koji način ne smije ometati pravo zaposlenika na Fakultetu na dolazak na njihovo radno mjesto. Jedina je aktivnost koju će se blokirati bez iznimke nastavni proces. Profesorima Fakulteta onemogućit će se održavanje predavanja, seminara i kolokvija. S druge strane, u svojim kabinetima slobodno će moći držati konzultacije, ispite, itd.
- Svi aktivni sudionici preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom kao i ostali posjetitelji i zaposlenici istog odnosit će se jedni prema drugima te prema osoblju i imovini Fakulteta s maksimalnim poštovanjem i truditi se da ih se ni na koji način ne ugrozi.
- Jedina je skupina koja ima pravo fizički spriječiti nekoga u njegovu/njezinu naumu studentska redarska služba, ali i te intervencije moraju proći u maksimalnom trudu da se sve riješi mirno i bez nasilja. Tek kad predstavnici redara zaključe da sami ne mogu kontrolirati određenu situaciju, na njihov poziv u pomoć im se mogu pridružiti i ostali.
- Svi bez pogovora slušaju naputke redara. Sloboda kretanja na Fakultetu za vrijeme će ove akcije biti smanjena, ali svi moramo biti svjesni da je za njezino uspješno provođenje to nužno.
- Svi zakoni Republike Hrvatske i pravilnici Filozofskog fakulteta kojima se zabranjuje konzumiranje droge i alkohola te pušenje na Fakultetu u potpunosti će se poštivati bez ikakvih iznimki.
- Svi koji primijete da netko krši zadana pravila pozvani su dotičnu osobu na to upozoriti. Ukoliko se s kršenjem pravila nastavi, dužnost im je prijaviti ga najbližem redaru koji će dalje postupiti u skladu sa svojim ovlastima.
- U slučaju policijske intervencije na prostoru Fakulteta pruža se pasivni otpor. Na mjestu na kojem ih je intervencija zatekla svi sjedaju na pod i ne uzvraćaju nasiljem, ni fizičkim, ni verbalnim, bez obzira na vrstu provokacije. S druge strane, jedini način da ih se odstrani s te lokacije jest da ih se doslovno odnese.
- Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unošenja određenih promjena u program, kodeks ponašanja i dr. donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani - bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma. Odluke donešene na plenumu obvezujuće su za sve.
U trenutku kada se pod birokratskom šifrom “participacije” administrativnim dekretom bez prethodne javne rasprave prešutno ukida jednako pravo na obrazovanje za sve, unatoč tome što je kao univerzalan i obvezujući civilizacijski cilj potvrđeno i u Deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, osjećamo se dužnima stati u obranu toga prava ne samo u svoje ime, nego u ime društva u cjelini. Pravo na obrazovanje smatramo konstitutivnim za svaku demokraciju koja je više od pukog imena.
Jedini javni prostor koji nam je neposredno dostupan prostor je javne ustanove na kojoj se obrazujemo. Pretvarajući ga u prostor za artikulaciju zahtjevâ u obranu demokratskih interesa javnosti, preuzimamo svoj dio odgovornosti u obrani općih društvenih interesa od socijalno destruktivnih procesa komercijalizacije i socijalne polarizacije po imovinskom ključu. Kako problem komercijalizacije nije prisutan samu u Hrvatskoj, ova se akcija provodi paralelno sa sličnim akcijama studenata iz cijelog svijeta u sklopu Međunarodnog dana borbe protiv komercijalizacije obrazovanja. Za vrijeme blokade redovne nastave izvodit ćemo vlastiti edukativni program namijenjen studentima i cjelokupnoj javnosti. Sve će se odluke o daljnjem djelovanju donositi zajednički i direktnodemokratski na plenumima.
Zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama: preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. Porezi koje izdvajamo moraju biti dostatni kao jamstvo elementarnih prava i stečenih institucija socijalne pravde i jednakosti. Tko tvrdi da to unutar postojećih fiskalnih okvira nije moguće, samo potvrđuje akutnu realnost potrebe da se politika koja je te okvire postavila iz temelja mijenja.
Pozivamo na solidarnost sve studente i profesore, ali i sve ostale građane jer opće i svima dostupno obrazovanje nije samo u interesu studenata nego i budućnosti cijelog društva.
Ne pristajemo na licitaciju pravima - jednakost nije na prodaju!
PRESS RELEASE OF THE INDEPENDENT STUDENT INITIATIVE FOR THE RIGHT TO FREE EDUCATION
At a moment when the right to education for all is being tacitly eliminated under the bureaucratic code of "participation", by an administrative decree and without prior public discussion, despite the fact that the right to education is recognized as the universal and binding goal of civilization even in the Universal Declaration of Human Rights of the United Nations, we feel that we must stand up in defence of that right not just in our own name, but in the name of society in general. We believe that the right to education is constitutional to any democracy which is more than a name.
The only public space immediately available to us is the space of the public institution where we are educated. Transforming it into space for the articulation of demands in defence of democratic public interests, we assume our part of responsibility in defending universal social interests from socially destructive processes of commercialization and social polarization according to income. As the problem of commercialization is not present only in Croatia, this action is being undertaken at the same time as other similar actions around the world, during the international week of fight against commercialization of education. During the occupation, we will hold our own educational programme instead of the normal classes, which will be open to all the students and general public. All decisions about further actions will be made by the students together through the direct democratic process at public plenary sessions.
We demand the elimination of all types of fees that have been introduced in higher education at all levels: undergraduate, graduate and postgraduate. The taxes we pay must provide a sufficient guarantee for basic rights and acquired institutions of social justice and equality. Anyone who claims that this is not possible within the existing fiscal framework is only confirming the acute reality of the need that the policy which has set up that framework be fundamentally redesigned.
We ask all students and professors to support us, and we extend that plea to all other citizens as well because universal education available to all is not only in the interest of students but is of significance for the future of the entire society.
We will not agree to the auctioning of rights – equality is not for sale!
PRESSEMITTEILUNG DER UNABHÄNGIGEN STUDENTISCHEN INITIATIVE FÜR DAS RECHT AUF KOSTENLOSE BILDUNG
Da das gleiche Recht auf Bildung für alle unter der bürokratischen Chiffre „Partizipation“ mit dem administrativen Dekret und ohne vorherige öffentliche Debatte, stillschweigend aufgehoben wird, obwohl dieses als universelles und verbindliches zivilisatorisches Ziel auch in der UN Deklaration der Menschenrechte bestätigt ist, fühlen wir uns verpflichtet, dieses Recht – nicht nur in unserem eigenen Namen sondern im Namen der ganzen Gesellschaft zu verteidigen.
Der einzige öffentliche Raum, der uns unmittelbar zur Verfügung steht, ist der Raum der öffentlichen Institution, wo unsere Ausbildung stattfindet. Indem wir ihn in einen Raum für die Artikulation der Anforderungen zur Verteidigung der demokratischen Interessen der Öffentlichkeit verwandeln, übernehmen wir unseren Teil der Verantwortung für die Verteidigung der allgemeinen gesellschaftlichen Interessen gegen die sozial destruktiven Prozesse der Kommerzialisierung und der sozialen Polarisation nach dem Kriterium des Eigentums. Da das Problem der Kommerzialisierung des Studiums nicht nur in Kroatien zu finden ist, wird diese Aktion parallel zu ähnlichen studentischen Aktionen in der ganzen Welt durchgeführt, und zwar im Rahmen des internationalen Aktionstags gegen die Kommerzialisierung von Bildung. Während der Blockade des regelmäßigen Unterrichts werden wir unser eigenes Lehrprogramm durchführen, das sowohl für Studenten als auch auch für die gesamte Öffentlichkeit gedacht ist. Alle Entscheidungen über künftige Aktionen werden gemeinsam und direktdemokratisch im Plenum besprochen und getroffen.
Wir verlangen die Aufhebung aller Formen der eingeführten Hochschulgebühren auf allen Ebenen: Bachelor-, Master- und Promotionsebene. Die Steuern, die wir einzahlen, müssen zur Gewährleistung der Grundrechte und der erkämpften Institutionen der sozialen Gerechtigkeit und Gleichheit ausreichen. Wer behauptet, dass dies unter den gegenwärtigen finanziellen Bedingungen unmöglich ist, bestätigt damit nur die akute Realität und die Notwendigkeit, diejenige Politik, die diese Bedingungen gesetzt hat, grundsätzlich zu ändern.
Wir rufen alle StudentInnen und DozentInnen sowie alle anderen Bürger zur Solidarität auf, denn allgemeine und für alle Bürger zugängliche Bildung ist nicht nur im Interesse der studentischen Bevölkerung, sondern auch im Interesse der Zukunft der ganzen Gesellschaft..
Wir akzeptieren keine Versteigerung von Rechten – Gleichheit steht nicht zum Verkauf!
nedjelja, travanj 19, 2009
Izvještaj s plenuma, 21.04.2009.Izvještaj s plenuma, 22.04.2009.Izvještaj s plenuma, 23.04.2009.Izvještaj s plenuma, 24.04.2009.Izvještaj s plenuma, 25.04.2009.Izvještaj s plenuma, 26.04.2009.Izvještaj s plenuma, 27.04.2009.Izvještaj s plenuma, 28.04.2009.Izvještaj s plenuma, 29.04.2009.Izvještaj s plenuma, 30.04.2009.Izvještaj s plenuma, 01.05.2009.Izvještaj s plenuma, 02.05.2009.Izvještaj s plenuma, 03.05.2009.Izvještaj s plenuma, 04.05.2009.Izvještaj s plenuma, 05.05.2009.Izvještaj s plenuma, 06.05.2009.Izvještaj s plenuma, 07.05.2009.Izvještaj s plenuma, 08.05.2009.Izvještaj s plenuma, 09.05.2009.Izvještaj s plenuma, 10.05.2009.Izvještaj s plenuma, 11.05.2009.Izvještaj s plenuma, 12.05.2009.Izvještaj s plenuma, 13.05.2009.Izvještaj s plenuma, 14.05.2009.Izvještaj s plenuma, 15.05.2009.Izvještaj s plenuma, 16.05.2009.Izvještaj s plenuma, 17.05.2009.Izvještaj s plenuma, 18.06.2009.Izvještaj s plenuma, 19.05.2009.Izvještaj s plenuma, 20.05.2009.Izvještaj s plenuma, 21.05.2009.Izvještaj s plenuma, 22.05.2009.Izvještaj s plenuma, 23.05.2009.Izvještaj s plenuma, 26.05.2009.Izvještaj s plenuma, 02.06.2009.Izvještaj s plenuma, 08.06.2009.
Press release in English and GermanPrva izjava za medije, 20.4.Druga izjava za medije, 21.4.Treća izjava za medije, 22.4.Četvrta izjava za medije, 23.4.Peta izjava za medije, 24.4.Šesta izjava za medije, 25.4.Sedma izjava za medije, 26.4.Osma izjava za medije, 27.4.Deveta izjava za medije, 28.4.Deseta izjava za medije, 29.4.Jedanesta izjava za medije, 30.4.Dvanaesta izjava za medije, 01.05.Trinaesta izjava za medije, 2.05.Četrnaesta izjava za medije, 03.05.Petnaesta izjava za medije, 04.05. (otvoreno pismo javnosti)Šesnaesta izjava za medije, 05.05.Sedamnaesta izjava za medije, 06.05.Osamnaesta izjava za medije, 07.05.Devetnaesta izjava za medije, 08.05.Dvadeseta izjava za medije, 09.05.Dvadeset i prva izjava za medije, 10.05.Dvadeset i druga izjava za medije, 11.05.Dvadeset i treća izjava za medije, 12.05.Dvadeset i četvrta izjava za medije, 13.05.Dvadeset i peta izjava za medije, 14.05.Dvadeset i šesta izjava za meidje, 15.02.Dvadeset i sedma izjava za medije, 17.05.Dvadeset i osma izjava za medije, 18.05.Dvadeset i deveta izjava za medije, 19.05.Trideseta izjava za medije, 20.05.Trideset i prva izjava za medije, 22.05.Trideset i druga izjava za medije, 23.05.Otvoreno pismo javnosti, 24.05.
Mediji o prvom danu blokade, 20.4.Blokada tema dana na Radiju 101, 20.4.Mediji o drugom danu blokade, 21.4.O blokadi u Zadru, 21.4.Mediji o trećem danu blokade, 22.4.Blokada FPZG-a, 23.4Mediji o četvrtom danu blokade, 23.4.Mediji o petom danu blokade, 24.4.Mediji o šestom danu blokade, 25.4.Aktualni 101 o blokadiMediji o sedmom danu blokade, 26.4.Mediji o osmom danu blokade, 27.4. Mediji o devetom danu blokade, 28.4.Mediji o desetom danu blokade, 29.4.Mediji o jedanestom danu blokade, 29.04.Mediji o dvanaestom danu blokadu, 30.4.Mediji o petnaestom danu blokade, 04.05. (+ 01.05., 02.05., 03.05.)Mediji o šesnaestom danu blokade, 05.05.Mediji o sedamnaestom danu blokade, 06.05.Mediji o osamnaestom danu blokade, 07.05. Mediji o devetnaestom danu blokade, 08.05.Mediji o 20. i 21. danu blokade, 09.05. i 10.05.Mediji o dvadeset i drugom danu blokade, 11.05.Mediji o dvadeset i trećem danu blokade, 12.05. Mediji o dvadeset i četvrtom danu blokade, 13.05.Mediji o dvadeset i petom danu blokade, 14.05. Mediji o dvadeset i šestom danu bloakde, 15.05.Mediji o 27. i 28. danu blokade, 16.05. i 17.05.Mediji o dvadeset i devetom danu blokade, 18.05.Mediji o tridesetom danu blokade, 19.05.Mediji o trideset i prvom danu blokade, 20.05. Mediji o trideset i drugom danu blokade, 21.05.Mediji o 33. i 34. danu blokade, 22.05. i 23.05.Iz medija - suspenzija blokade: 24. i 25.05.Iz medija - suspenzija blokade: 26. i 27.05.Iz medija - suspenzija blokade: 28. svibnjaIz medija - suspenzija blokade 29. i 30.5.Iz medija - suspenzija blokade 4.6.Iz BiH medija o pobuni tuzlanskih studenata/icaIz medija - suspenzija blokade 11.06.
Program za utorak, 21.4.Program za srijedu, 22.4.Program za četvrtak, 23.4.Program za petak, 24.4.Program za subotu, 25.4.Program za nedjelju, 26.4.Program za ponedjeljak, 27.4.Program za utorak, 28.4.Program za srijedu, 29.4.Program za četvrtak, 30.4.Program za petak, 01.05. Program za subotu, 02.05.Program za nedjelju, 03.05Program za ponedjeljak, 04.05.Program za utorak, 05.05.Program za srijedu, 06.05.Program za subotu, 09.05.Program za četvrtak, 07.05.Program za petak, 08.05.Program za subotu, 09.05.Program za nedjelju, 10.05.Program za ponedjeljak, 11.05.Program za utorak, 12.05.Program za srijedu, 13.05.Program za četvrtak, 14.05.Program za petak, 15.05.Program za ponedjeljak, 18.05.Program za utorak, 19.05.Program za srijedu, 20.05.Program za četvrtak, 21.05.Program za petak, 22.05.Program za subotu, 23.05.
Skripta, 20.4.Skripta, 21.4.Skripta, 22.4.Skripta, 23.4.Skripta, 24.4.Skripta, 25.4Skripta, 27.4.Skripta, 28.4.Skripta, 29.4. (jutarnje izdanje)Skripta, 30.4.Skripta, 1.5.Skripta, 2.5.Skripta, 3.5.Skripta, 4.5.Skripta, 5.5.Skripta, 6.5.Skripta, 8.5.Skripta, 9.5.Skripta, 11.5Skripta. 12.5Skripta, 13.5.Skripta, 14.5.Skripta, 15.5.